Gledišta

dr

• branko

horvat

Cesto se srećemo s tezom da je za marksista socijali?*l9 k , a r °bna proizvodnja contradictio in adjecto, jer. ili je proizvodnja robna ili je socijalistička. Prema tome termin bi naučno bio besmislen. Postavljaju se slijedeća pitanja: Na osnovu čega se izvodi gornji zaključak? Da li je on održiv? Kakav bi morao da oude suvremeni marksistički pristup cijelom pitanju? n KAPITALISTICKA ROBNA PROIZVODNJA• FETIŠIZAM ROBE Dobro je poznato da Marx analizu kapitaiističkog društveno-ekonomskog sistema počinje analizom robe jer ta Lategonja sadrži osnovne karakteristike društveno-ekonomskih odnosa tog sistema. Roba ima upotrebnu i prometnu vrijednost i vrijednost. To znači, prvo, da je roba proizvod konkretnog rada i zadovoIjava neku konkretnu individualnu ili kolektivnu pole u. o, nadalje znači da se taj proizvod ne proizvodi po unaprijed utvrđenom društvenom planu za unapnjed utvrđene potrošače čije potrebe treba da niSt 31 ’ V T se P roi 9 v °di za tržište radi razmjene. Udatie proizlazi da robna proizvodnja pretpostavlja °.,9 OSe ’ a S n ß ma i anarhiju proizvodnje, priv. 9 e Cl k|^ se > nezaposlenost i klasne odnose koii se ocx uju u dihotomnoj podjeli društva na vlasnike-poslodavce i najamne radnike koji svoju radnu snagu

SOCIJALISTIČKA ROBNA PROIZVODNJA

1321