Gledišta

MEĐUNARODNI PROBLEMI br. 2/1968.

IMARKO NIKEZIC; O nekim aktuelnim pitanjima međunarodnih odnosa; VACLAV KOTYK: O problematici spoIjnopolitičke koncepcije Cehoslovačke; dr JURAJ ANDRASSY; Epikontinentalni pojas i međunarodno običajno praNeki problemi porasta svetskog stanovništva; SLOBODAN MADŽIC: Savetovanje o uključivanju Jugoslavije u međunarodnu podelu rada; VLADIMIR DRAGOMANOVIC: Opći pogled na probleme II zasedanja UNCTAD-a; MILICA ŽIBERNA: Problemi trgovine primamim proizvodima; dr IVO FABINC: Liberalizacija i unapređenje izvoza industrijskih proizvoda iz zemalja u razvoju; MIRCETA CVOROVIC, LJUBOMIR SEKULIC; Međunarodno finansiranje razvoja; i dr.

ODJEK br. 21

LJUBOMIR TADIć: Arkanska praksa strah od slobode; RUDI SUPEK: Poraz koji nagovještava novu povijesnu etapu; VLADIMIR DEDIJER: Afirmacija neinstitucionalnog javnog mnenja; ZAGORKA PESIĆ-GOLUBOVIĆ; Socioantropološki koreni krize savremenog socijalizma; OLEG SUS: Poluvrijeme raspada; LEŠEK KOLAKOVSKI: Šta nije socijalizam; RATKO BOŽOVIC: Pekićev antidogmatizam; JOZEF JEDLICKA': Tradicija; PRVOSLAV RALIC; Cenzura i socijahzam i dr. RUDI SUPEK: Poraz koji nagovještava novu povijesnu etapu. Napis Rudija Supeka pisan je (kao, uostalom, i skoro svi ostali napisi u ovom broju „Odjeka”) povodom skorašnjih revolucionamih događaja u Cehoslovačkoj. „Revolucionami pokušaji doživjeli su, doduše, poraz, piše Supek ali usuđujem se to tvrditi i za kontrarevo-

luciju. Jer postoje revolucionami porazi koji su gotovo jednaki pobjedama, budući da navješćuju novo, jer su polazište jedne nove povijesne diferencijacije i kao takvi übrzavaju tok povijesti koji se našao u stagnaciji, u truIjenju... Danas su svakome jasni motivi okupacije Cehoslovačke i moskovska štampa ih više ne krije ... Već sada možemo sa sigumošću reći da okupacija Cehoslovačke nije bila uvjetovana vojno-strateškim razlozima, budući da američki imperijalizam nije imao u sadašnjoj situaciji, kad sam muku muči sa nizom neriješenih problema, nikakvih razloga da zaoštrava odnose sa Sovjetskim Savezom. Okupacija čehoslovačke nije bila uvjetovana niti namjemom promenom općeg političkog kursa Sovjetskog Saveza na svjetskom planu, to jest odlukom da se vrati pohtici ,hladnoga rata’, da odbaci onakvom demonstracijom iluzije o miraoj koegzistenciji (sovjetski diplomati su se razletjeli na sve strane da uvjere kako se ne radi o promjeni kursa, i možemo im u tom pogledu vjerovati!). Prema tome, okupacija Cehoslovačke uvjetovana je, prije svega, ideološkim razlozima! Oni dolaze sve više do izražaja i o njima će se u radničkim pokretima u Evropi povesti ponovo temeljita diskusija. O kakvim se ideološkim razlozima radi? Radi se, očito, o sukobu sovjetskog shvaćanja ili ,modela’ socijalizma sa jednim dmgim, koji su Cesi definirali kao ,humanistički i demokratski socijalizam’, a koji bismo mi, s obzirom na postojeće tendencije u radničkom pokretu u Evropi, nazvali ukratko ,evropskim modelom socijalizma’. Radi se, prosto, o onom tipu socijalizma za koji je već Lenjin tvrdio da će se, nakon revolucije u nekoj zapadnoevropskoj zemlji, naći ,odmah ispred Rusije’, bez obzira na primat oktobarske revolucije. Zašto je baš Cehoslovačka bila pozvana da nakon promjene u strakturi vlasti sa

1778