Gledišta

dolaskom Dubčeka dade dokaz takvog modela evropskog socijalizma? Nije li već doprinos jugoslovenskog socijalizma u tom pogledu od bitnog značaja? ... Što su, zapravo, očekivali evropski komunisti i uopće Ijevica od čehoslovačkog socijalizma sa Dubčekom na čelu? Ta očekivanja izražena su, vaIja priznati, mnogo više u kritici negativnih strana ,sovjetskog modela’ nego u jasnim predodžbama jednog ,evropskog modela’, iako su se obrisi jedne nove koncepcije sve više počeli ocrtavati. No, bitno je bilo da se omogući jednoj socijalističkoj zemlji koja stoji po svojoj socijalno-ekonomskoj razvijenosti i po stupnju opće kulture najbhže većini zapadnoevropskih zemalja, za koji se može, dakle, pretpostaviti da neće više patiti od one vrste ,primitivizma’ što znači stalni raskorak između djela i riječi, stalnu mistifikaciju dmštvene svijesti sa strane jedne totalitame i uobražene birokracije, da joj se doista omogući da proizvede socijalizam u skladu sa Marxovom vizijom i sa evropskom humanističkom i demokratskom tradicijom. Nema sumnje da u tom procesu napuštanja ,sovjetskog modela’ znači prihvaćanje radničkog samoupravljanja (prilagođenog zahtjevima visokog tehnološkog i industrijskog razvitka), privrednu reformu u smislu prilagođavanja planiranja zahtjevima tržišta (naročito u podmčju široke potrošnje) i otvaranje prema svjetskom tržištu. Ali u tom procesu demokratizacije radi se i o izvjesnom vraćanju i poštivanju demokracije u njenom trađicionalnom smislu, to jest u uvažavanju ,prava čovjeka', što se, prije svega, ogleda u poštivanju zakonitosti (,rehabilitacije svih nevino osuđenih’), funkcionalnosti (,pravi čovjek na pravom mjestu’) i racionalnosti (,ukidanje samovolje upravljača’), da bi se tržište stavilo na humanistički karakter poretka, čiji je vanjski indikator jedinstvo koje su Cesi i Slovaci ostvarili između humanističke inteligencije i pohtičkih kadrova, a što

se očitovalo i ulaskom u novi Centralni komitet CKP poznatog filozofa K. Kosika (...) i predsjednika dmštva književnika L. Goldstueckera, i to ne ,na mala vrata’. Zadivljujuće jedinstvo čehoslovačkog pučanstva u otpom okupatoru rezultat je jednog podužeg i veoma intenzivnog idejnog sazTujevanja u borbi sa staljinistiokim dogmatizmom i pozitdvizmom, u čemu je intehgencija odigrala odluonu ulogu. Upravo ovo sazrijevanje dmštvene svijesti, na temeljima jedne humanistiake i demokratske koncepcije socijalizma, čini potpuno ncmogućim povratak na stari režim, ma koliko „bratska pomoć” raounala sa efikasnošou dmštvene cenzure! Uzred rečeno, kakvi su to ,socijahsti na putu u komunizam’ koji smatraju da je b-tna garancija socijahstičkog poretka cenzura!?” POLITIČKA MISAO br. 2/1968.

In memoriam Duje Katić; MLADEN IVEKOVIĆ: Organizacija UN i kriza na Srednjem istoku i jugozapadnoj Aziji; JOSIP ĐERĐA; Mediteran i kriza na Bliskom istoku; RADOVAN PAVIC; Političko-geografske implikacije suvremenog arapsko-izraelskog sukoba; ALEKSANDAR BOŽOVIĆ: Sadašnje moguć-•BSaj BU BjUBAOpp IJSOU vanje krize na Bliskom istoku; DAVORIN RUDOLF: Izraelsko-arapski sukobi pred Generalnom skupštinom i Vijećem sigumosti Ujedinjenih nacija; IVAN PRPIC; Vanparlamentama opozicija u SR Njemačkoj; BRANIMIR BANOVIĆ: Aspekti „afričkog socijalizma”; NEDELJKO RENDULIC; Regionalni aspekt privrednog razvitka i privredna reforma; NADA VIDMAR: Upravljanje i privređivanje u radnim organizacijama; Kriza na Bliskom istoku (Diskusija u kojoj učestvuju: JOSIP ĐERĐA, ANTE KESIĆ, IVAN BABIC, RADOVAN PAVIĆ, LJUBOMIR RADOVANOVIČ, VUKSAN POPOVIČ, VOJIN DIMITRIJEVIC, MLADEN I-