Gledišta

i uslove koji, sa svoje strane, stimuliraju dalji kul- ; turni razvoj pojedinca. S obzirom na postojanje ovih povoljnih eksternih efekata u oblasti potrošnje, tražnja za kulturnim uslugama, pa prema tome ’ i njihova potrošnja, bila bi manja nego što to zahteva opštedruštveni optimum, a rešenja koja bi, bez ikakvih korekcija, produkovalo tržište ne bi osiguravala najbolje korišćenje kulturnog potencijala društva. U oblasti „proizvodnje” kulturnih usluga eksteme ekonomije se javljaju kao rezultat činjenice da pojedine kulturne ustanove, obavljajući svoju delatnost i ostvarujući svoj dohodak, znatno utiču na ambijent u kome posluju druge kultume ustanove i, indirektno, poboljšavaju uslove pod kojima ove ostvaruju i svoju društvenu funkciju, i svoj dohodak. Tako svojom aktivnošću svaka kulturna ustanova na : ovaj ili onaj način menja ukus potrošača, razvija kultume navike i potrebe za kultumim dobrima i uslu-1 gama i, samim tim, povećava tražnju za uslugama dmgih ustanova, povećavajući istovremeno i njihov dohodak. Posebno su značajni efekti koji proisticu iz obuke i usavršavanja kadrova u pojedinim ustanovama. Za razliku od velikog broja privrednih delatnosti, gde je opšta efikasnost u najvećoj meri određena kvalitetom i tehničkom usavršenošću ; sredstava za proizvodnju, u kultumim delatnostima dobri i visoko obrazovani kadrovi predstavljaju ; osnovni i daleko najvažniji preduslov za uspešno funkcionisanje. Kako se ti kadrovi najvećim delom formiraju upravo u samim kulturnim ustanovama s obzirom na to da im obrazovne institucije daju • samo neophodni minimum znanja koji im omogućuje da svoj životni put uopšte započnu kao kulturni radnici to se one faktički javljaju ne samo • kao subjekti koji stvaraju kultuma dobra i uslugel nego, istovremeno, i kao stvaraoci osnovnog faktora za razvoj kulture. Pošto kulturni radnici ne moraju ostati u onim ustanovama u kojima su izrasli kao stvaraoci i pošto njihov eventualni prelazak u dmge ■ ustanove predstavlja za te ustanove dobitak za koji nisu morale ništa da ulože, to je upravo proces | formiranja kadrova jedan od glavnih izvora eksteinih ekonomija. Ova vrsta eksternih ekonomija je utoliko značajnija što kultumi radnici imaju znatno veću mobilnost od proseka i što, izgleda, postoje : izvesne tendencije za ravnomerno raspoređivanje ; kadrova: iz onih ustanova gde radi veliki broj izrazitih stvaralačkih individualnosti kadrovi spontano odlaze tamo gde je taj broj manji. U svakom slučaju, fluktuacija kadrova izaziva takve ekonomske = efekte koje tržište ne može registrovati i koji sl;va T raju jaz između posebnog i opšteg interesa. Ako su u stvaranju svog dohotka prepuštene iskljucivo c tržištu, kulturne ustanove će u obrazovanje kadrova

1638

DR LJUBOMIR MADŽAR