Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije, 15. 09. 1928., str. 159

maika bila prvim pristalicom ciomizma. Ali pisac ovih priloga ne će ovdie da se upušta u fraidovske psihoanalitičke teorije, a ioš. manie hoće da pada u cionističko zanmešeniaštvo. Stopa ie morao da potraži drugi motiv za pristaianie Mirkove majke uz Mirka, a protiv gospodima rašekola. Kako ie zaista za povijest ciomizma u Svetoi Palanci veoma značamo i zamimliivo, a možda i od bitne važnosti saznanie,. koji su motivi priveli cionizmu prvoga pristašu, to ie pisac posvetio mnogo brice ovome pitaniu i proučavaiuči Sve učesnike onih događaja uglavio i utvrdio, da su se u Mirkove maike sastali motivi, koii doduše naoko opravdavaju Freudovi teorlju, ali su ipak u biti od nie veoma različiti. Ereud nalazi ı odnosu izmedu oca, maike i sina neke nedopuštene komplekse i seksmaJnc momente. Međuto su se u ovom konkretnom slučaiu odnosi odnosili na odnose, koji očito nisu seksualni, i ako bi ih zatucani Freudov pristalica možda svrstao u niz seksualnih odnosa. Stvar ie u tome, da ie priie svega baš onai dan, kad ie započela borba između oca i sina, eg. otac pokudio pečenie, ier da nile dosta masno, a da ie previše slano. Masti se doduše moglo i naknadno doliti, ali se sol niie dala ukloniti. To ie bio dovolian razlog mezadovolistvu g. rašekola, koji se sa svim potrebnim taktom dosta oštro izjasmio DTOtiv suvišne soli, a za dovolinu mast na pečeniu. Jasno je, da ie micgova gospođa žena sa svim potrebnim taktom tražila zgodu, da i ona iskaže svoie nezadovolistvo i da se iziasni protiv svoga muža, a za onoga, koji već buđe. A kad ie to bio upravo njien Mirko, koi le naimiliii, naizlatniii i naipametniii od svih brucoša i koji sigurno ima pravo, dok tako uviereno i zaiapurenih obraza uvierava oca — onda ie maika iz svega srca i iz sve materinie i židovske i supružne duše stala na niegovu stranu.

Ali ie zg. otac našao glagoliivoga saveznika u gdjici kčerkici. Po Freudu kćerka ie za oca i za brata, a protiv maike. Ako ic dakle maika bila s bratom, morala ie ona biti uz oca. Ali i opet valia naglasiti, da kod Nade nisu odlučili ovi Freudđovi kompleksi. Ona ie osuđivala samu stvar. koiu je zastupao bratac Mirko-. Što, zar zaista da osnuiu posebno Židovsko društvo, u koiemu će se učiti povijest cionizma, židovska poviiest, hebreiski iezik, držati predavania i referati, raditi s diecom, čitati Židovske novime iao. sve ioi se vrti u glavi! A što se ne će smiefti? Ne će ići svaki dan fa korzo, ne će misliti samo na zabave i na plesove, ne će se šetati s nežidovskim dečkima! Pa to bi bio pravi židovski samostan! |

A ona ne će samostana! Ona ima šesnaist godina. ide u šesti razred, a u osmi razred ide niem ideal. Svaka gimnazialka ima svoga mafuranta. Nien ie osobito vriiedan, jier ie liiep i pametan, upravo idealan. I niie Židov. Pa što to smeta? Ako niega ne smeta, što ie ona Židovka, nim signrno ne smeta, Što on nije Židov. O draze naivnosti naših šesnaistcodišniih sestara! Da se pisac me čuva zanosa. mogao bi tude da se penie u više sfere poezije. Ali on Će radiie da padne na bunar čiste istine i da odmah dometne i nastavak Nadine idealne liubavi s nienmnim idealnim maturantom.