Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije
wd posjeda samo zato, Jer je baštinio od pređa zemljište, dok se njegovi kmetovi ili radnici moraju zadovoljiti sramotnom nadnicom za svoj ropski rad, jer nemaju svoje zemlje. Rješava se socijalni problem što je nastao privatnom svojinom zemlje, po kojoj vlasnik tla može da izrabljuje onoga koji nema zemlje, jer mu je nadmoćan. Zbog toga su ı nastale prve socijalne razlike ı protivštine, a zbog privatne svojine tla i dan danas na jednoj se strani sve više gomila bogatstvo ı moć, na drugoj bijeda ı nemoć.
Upravo po ovome širokom narodnosocijalnom programu Kkl je, mada je počeo mnogo kasnije da radi u Palestini nego Pika i njeni pretšasnici, učinio za razvitak židovske narodne domaje u Palestini više od svih drugih insiitucija zajedno. Osnovan 1901, otkupio je prvu parcelu 1907, ali je zbog prevelikoga radnog područja bio skučen u osnovnom zadatku otkupa zemlje. Istom 1920 mogao je da se posveti svomu pravom cilju. Do onda je otkupio svega 24.894 dunama, a u ovih deset godina stekao je više nego deset puta toliko, tako da je u julu 1950, dakle upravo deset godina iza londonske konferencije, imao 295.695 dunama, među njima Emek Jezreel središte ratarstva, važne parcele u Emek Šaronu središtu plantaža, velik dio Emek "ajfa-Ako budućega središta veleindustrije i internacionalne trgovine, nekoliko predgrađa na 1600 dunama u Jerusalemu, Tel Avivu ı Hajfi.
Ako danas Kkl imade četvrtinu čitavog židovskog zemljišta Palestine, 'nda je to mnogo, jer Je plod desetgodišnjega rada koji se neprekidno nastavlja, dok Je ostalo zemljište od najveće česti otkupljeno davno prije, a sada su Pika ı druga društva gotovo posve neaktivna. Samo se po sebi razumije da su ı prihodi ı investicije Kkl-a od 1920 posve drukčiji nego prije. U 17 godina, do 1919, skupio je Kkl 597.000 funti, a investirao u otkup zemlje, zidanje kuća, osnivanje radničkih kolonija i ratnu pomoć nešto više nego 300.000 funti. Do konca 1999 skupio je KklI još 2,057.200, dakle sveza 2,654.200 funti, a investirao je 1,707.2929 funti.
Ovakvu je važnost mogao Kkl da zadobije samo zbog toga, Jer je zaista najbolji ı najsavršeniji nosilac cionističke zemljišne politike, koji smo uopće, u danim prilikama, mogli da stvorimo. On je, uistinu, nastojao da ostvari sve svoje zadatke koje je londonska konferencija 19920 formulirala ovim lapi·darnim riječima:
Osnovni Je Pbrincib cionističhe zemljisne bolinihe: bpremijeh u zajedničku svojinu židovshoga naroda čitavo zemljište, na hojemu biva židovska Pholomzacija.
Nosilac je židovshe zemljišne bolihhe u gradu ı na selu Židovshi narodni }Jond.
Njegovi su ciljevi: dobrovoljmm narodmm darovima othubihi balestinsko tlo ba ga učinih židovshom narodnom
32