Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

ranja samostalnog židovskog društva u političkom, ekonomskom ı kulturnom pogledu. Ovo centralno ı jedino rješenje zovemo: cionizam.

Naša Je zadaća da dokažemo da li Je cionizanı zaista Jedino ı centralno rješenje. U tu svrhu treba da ispitamo kvalitet palijativnih djelomičnih rješenja, da se uvjerimo da li je ı u koliko njihova vrijednost samo relatiyna 1 provizorna.

A) Emigracija je izraz elementarnog prelaza mas2 iz zemalja u kojima nema mogućnosti osiguranog ı produktivnog privređivanja u druge zemije koje pokazuju veću mogućnost osiguranog ı produktivnog privređivanja. Izaberimo primjerice zemlju čije su mogućnosti privređivanja najproduktivnije, Ujedinjene države ı Argentinu. U Ujedinjenim državama osvojila je židovska emigracija čitave grane privrede, štaviše neko 100.000 Židova prodrlo je ı u poljoprivredu. Radnička je nadnica, kako je poznato, maksimalna, građanska. ravnopravnost u formalnom pogledu potpuna, sloboda zvanične i kulturne organizacije prouzročila je osnivanje golemih strukovnih zadruga, izdavanje velikih novina, stvaranje razgranjene mreže školstva ı slično. Sje· verna je Amerika dakle zemlja u kojoj su najvećim uspjehom primjenili palijativno rješenje produktivacije. Koncentracija emigracije, građanska jednakopravnost, strukovna, politička ı kulturna organizacija radnika, niz institucija za socijalnu pomoć, ı u unutrašnjosti zemlje, i za materijalno podupiranje masa u zemljama istoka. Jesu li svi ti uspjesi mogli da iskoTrijene židovsku bijedu? U Americi smo sada svjedoci procesa potiskivanja židsvskog radnika iz njegovih tradicionalnih grana proizvodnje, nehotičnog prelaza u zvanja trgovine, posredovanja ı slobodnih zvanja, postepenor razaranja strukovnih zadruga, Jjezične asimilacije ı antisemitizma. Tako dugo dok se narodna privreda brzo razvijala, nije se ta bijeda tako jako osjećala. ali jasno je, kad onda poslije procvata započinju ekonomske krize da će Židovi biti najmanje zaštićeni elemenat i da će proces potiskivanja iz OsvOJenih pozicija početi iznova. I to u svakom smislu. IJ Argentini, zemlji guste poljoprivredne napučenosti, opet smo svjedoci procesa iseljivanja iz sela u grad, postepenog opadanja ı kulturne propasti. TI ovdje se zatvara krug, ponavljaju se specifične pojave dijaspore koje će se u svojoj krupnosti pokazati to očitije, što će manje biti apsorpcione sposobnosti imigracije dok konačno ne bude posve zaustavljena.

B) Što se tiče mogućnosti produkx.ivacije, klasična je zemlja takvog pokušaja, a da nije upućena na emigraciju, Sovjetska Rusija. Ovi se pokušaji razviše u tri pravca. |

1) Prelaz k poljoprivredi na ograničenom prostoru, t}. svagdje gdje doista ima zemljišnih kompleksa raznih veličina, 2) Pokušaj teritorijalne koncentracije u Birobidžanu, 3) pokušaj prelaženja židovskih masa u produktivne radne grane u industriji ı obrtu.

Od svih je-tih pokušaja najnejasniji onaj u Birobidžanu. Velika udaljenost, klimatske poteškoće, veličina novčanih investicija, sumnjivi uspjesi prvih godina, svi ti: momenti Jasno pokazuju da se tu radi više o političkim

176