Jadranska straža

AUSTRIJSKI FLOTTENVEREIN

KORO u svakoj pomorskoj državi Evrope vidimo, da su se u proälim decenijama osnivala razna pomorska udruženja, kojima je svrha, da propaguju trgovačku i ratnu mornaricu te primorski turizam kao i da dižu u narodu pomorsku svijest. Ovdje ću spomenuti samo neke glavnije takve organizacije. Engleska ima: Navy league, Francuska: La

ligue maritime; Bclgija: La ligue maritime et des colonies; Italica: Lega navale; Njemačka: Deutscher Flottenverein; Bugarska: Morski zgovor; Poljska: Liga morska a rzeczna ; Madžarska: A tenger. Neke su od ovili nastale prije, a neke kasnije, ali u glavnom su sve slijedile primjer Engleske, čije je takvo udruženje najstarije. Shvatljivo je onda, da je do osnivanja jedne takove pomorske organizacijc došlo i u bivšoj Austro-Ugarskoj, koje se obieno nazivalo Österreichischer Flottenverein. Metode rada u ovim pomorskim organizacijama Evrope skoro svukud su jednake, samo Sto se u nekim državama postiglo stanovitim načinom rada boljih rezultata nego u drugim. Nas ovdje interesira postanak i razvitak austrijskog Flottenvereina, organizacije, koja je nestaia sa poprišta propašću carevine, ali koja je razvijala svoje djelovanje na našoj obali. To je promatranje važno više s historijskog nego s praktićnog gledišta. Mi ne možemo naime primijeniti njezine metode rada, jer ne možemo u punini rekonstruirati njezino djelovanje, budući da je arhiv organizacije propao i jedino vrelo, odakle se može upoznati taj rad jest list: »Die Flagge« (Zastava). K tomu prilike, u kojima sc razvijao Flottenverein i psiha naroda, u kojemu je on

djelovao bitno se razlikuju od naših prilika i naie narodne karakteristike. Kada je Austrija izgubila Lombardiju i god. 1866 kod Visa potukla Italiju, onda je ona poćela posvećivati veću pažnju ratnoj mornarici, moru i primorju bojeći se suparnice Italije, koja je uvijek pohlepnim okom gledala na Dalmaciju. Ali taj interes za more i primorje bio je više vojnićkog nego gospodarskog karaktera. On je niknuo u kabinetu ratnog ministarstva, a ne u iirokim narodnim masama. K tomu brojni narodi Austrije nisu ni mogli toliko čeznuti za morem, jer se u njima radi nedovoljnih željeznićkih i parobrodarskih veza, nisu bili uzbudili ni turistični ni naueni ni gospodarski interesi za morem. Tek kada su ove veze postale nešto jaće, onda niću prvi glasovi o potrebi osnivanja pomorske organizacije u Austriji te o drugim pomorskim akeijama na raznim poljima. Godine 1902 prvi je Vladimir Knk napisao u vojnickom listu clanak pod naslovom: Nasa raina mornarica, u kojemu na osnovi primjera raznih pomorskih udruženja u Evropi i promatranja pomorskih problema Austrije, ističe misao o potrebi osnivanja jednog pomorskog udruženja u monarhiji. Ne znamo, je li taj clanak uzbudio pažnju i je li se na poticaj pisca povela koja akcija, ali on se ima svakako smatrati kao prvi poéetak javnog raspravljanja o tom pitanju. Nekoliko mjeseci iza tog clanica, godine 1903, opet je VI. Kuk poćeo da piŠe po bećkim novinama o potrebi osnivanja Flottenvereina. Ti su cianci sigurno uzbudili interes, jer već 18 septembra 1904 godine bila je održana ustavotvorna skupština udruženja u Beću. Za pretsjednika

IZV LACEN]E NJEAtACKOG BOJNOG KRSTASA »HINDENBURG« U SCAPA FLOW'-U Ratinici outran juju niorsku travu i skoljke (v. Listak)

32