Jadranska straža

je bio izabran grof Sylva-Tarouca. Clanova se upisalo 3 doživotna, 35 pravih i 1 pomagać. Vlast je drušrvu odobrila prva pravila. Službeno se nazvalo: Verein zur Förderung der österreichischen Schiffart (ili Österreichischer Flottenverein). Prva akcija, koju je društvo počelo, bio je list. On se nazvao: »Die Flagge«, a poćeo je da izlazi kao mjeseénik godine 1905. Skoro svu pažnju posvetila je prva uprava listu, a organizacijski je slabo radila tako da iza godine dana rada organizacija nenia nego 67 ćlanova. Naravski da je onda organizacija počela da finansijski propada te bi skoro bila izdahnula, da se nije zauzeo admiral Montecuccoli za nju. Godine 1907 došlo je do potpune reorganizacijc. Prvi se pretsjednik odrekao casti, a novi je bio izabran grof Josip Thun-Hohenstein; protektor je pak postao nadvojvoda Franz Ferdinand. Sijelo društva je bilo u Beću, gdje je izlazilo glasilo udruzenja, ali u glavnom rad sc protezao daleko od sijela, naime u samoj ratnoj mornarici. Tu je admiral Montecuccoli prcporucio organizaciju pomorskim oficirima, koji su njegovu preporuku stivatili kao naredbu te su se u velikom broju upisali. Zato već godine 1907 vidimo, da je organizacija brojila 1000 članova. Paralelno sa podizanjem organizacijskog rada jaća sc i suradnja u listu. Iz društvenih vijesti lista razabiremo, da se već počinju osnivati odbori organizacije po njemackim provincijama tako da godine 1909 ona broji 3253 ciana. Vaija naime znati, da se rad Flottenvercina protezao samo na zemlje Cislajtanije, a nikako na zemlje krune sv. Stjepana, jer jc Madžarska imala svoje udruzenjc: A tenger, koje se po Hrvatskoj i Slavoniji nije mirilo. Godine 1909 je opet došlo do reorganizacijc udruzenja, jer se pretsjednik odrekao, a mjesto njega je bio izabran princ Alfred Lichtenstein.

I ако je u prvih pet godina rada organizacija slabije radila, od godine 1910 poćinje da jaće radi. U samoj godini dana porastao je broj članova na 10.000. Propagandni odbor za Širenje organizacije razvio je veliku akciju po cijeloj državi, osobito po njemackim provincijama i u vojsci. U Beču je centrala priredila niz predavanja, od kojih su neka odrzali admirali, zatim su u dogovoru sa »Uranijom« odrzali nekoliko skioptikonskih predavanja o našoj obali te nekoliko filmskih pretstava. Onda se pristupilo organizovanju podmlatka po srednjim Školama. Tu se održavala predavanja i spremale ekskurzije na more. Posebni je odbor sprcmio materijal za izložbu, koja je imala kolati po državi. Centrala je naredila svim mjesnim odborima, da se sastaju barem jedanput mjesečno, gdje se imaju prirediti predavanja, literarna čitanja o moni, malene akademije i zabave. Iz centrale su išli brojni predavači po zemlji, da osnivaju i oživljavaju odbore tako da je lični kontakt bio jak. Koncem godine 1910 poduzima druStvo dvije značajne akcije. Na godišnjoj skupštini u decembm odlućilo je da će poéeti sakupljati novae za gradnju školskog broda, koji ima da služi za odgoj pomoraca. Pored toga na osnovu opširnog raspravljanja u centrali 28 Xll 1910 godine, grof Latour ide k ministru prctsjedniku da dade pretstavku društva za novi flotni zakon. Tom pretstavkom se traži pojačanje ratne mornarice. Godine 1911 dva pitanja zaokupljuju organizaciju, i to rasprava o novim druŠtvenim pravilima, po kojima bi se društvo imalo postaviti na širu osnovu, i organizovanje velike ekskurzije iz Bcéa u 1 rst prilikom porinuéa u more bojnog austrijskog broda »Yiribus Unitis«. le je godine uvedena društvena kapa i zastava. Godine 1912 i 1913 organizacija zahvata velikog malia po državi, a centrala nastoji da Što bolje prikaže naSe more i

ИЗВЛАЧЕЊЕ НЕМАЧКОГ БОЈНОГ КРСТАША »ХИНДЕНБУРГ« Ронилац силази y утробу брода da зачепн пукотину (в. Листак)

33