Jadranska straža

TURIZAM NA PRIMORJU

PUT N I K JE CE N T RALNA ORGANIZACIJA ZA UNAPREĐENJE TURI Z M A U JUGOSLAVI

NA PRAGU SEZONE 1931 GODINE

Na Hvaru, u Dubrovniku i Hercegnovom promet stranaca ne prestaje ni u kojem godiänjem <Joba potpuno, kao što, u tim blagoslovljenim krajevima ni flora nikada ne izumire, no t. zv. »zimska sezona« je i u ovim najpovoljnijim stanicama posve nerazvijena i, ito je fatalnije, ne nailazi kod pozvanih faktora na potrebno shvaćanjc i potporu. Koliko ima za sada pregleda o zimskoj posjeti, to treba konstatovati, da je bila slabija nego lani, a uzrok tome je svakako bilo i neobično loše vrijeme od novembra mjeseca do sredine januara. Poćetkom marra se može, kao i prošlih godina, oéekivati poéetak sezone, a pogotovo obzirom na rani Uskrs, koji je kod sjevernih naroda najomiljeniji rok za putovanja u južne krajeve. Jos se ne vide jasne konture, kako će se ova sezona razvijati, jer i u turističkim masama i kod turističkih poduzeća vlada izvjesna rezerviranost i iščekivalački stav, ne bi li se gospodarska kriza nekako razbistrila, dok je s druge strane, već sada raspisano mnogo društvenih putovanja iz inostranstva na naŠe Primorje. Medu ovim agilnim prijateljima naie zcmlje prcdnjači i ove godine g. R. Fiebigcr, vlasnik firme »Ilf« u Dresdenu, koji sprema ništa manje nego 40 ekskurzija na naie Primorje. Može se očekivati, da će ova putovanja biti realizovana do zadnjega, jer taj biro nijc nikad morao da otkaže nijedno projektovano putovanje. Nadalje se spremaju druitvena putovanja clanova »Rotary-Cluba« u naiu zemlju, nakon njegovog svjetskog kongresa u Beču ; slićno sc očekuje i sa strane Međun. pedagogo fcderacije, koja će ove godine imati svoj sastanak u Pragu. To su najmarkantniji povoljni predznaci za iduću sezonu, koji već sada daju lijepe nade u dobar razvitak, pored izvjcsnog intercsovanja i u drugim krugovima. Nema sumnje, da će i luksuzni turistićki parobrod »Kraljica Marija« privući na storine stranili turista, koji inaće, možda, uopće ne bi doili u naie krajeve. Mi možemo, dakle, računati da će i iduća sezona vjerojatno imati svoju dobru zvijezdu, s druge strane je prosto očajno, kad se zna da naie hotelstvo opet nije napredovalo i da u troini-

jem stanju nego ikada očekujc novu sezonu. O pravoj hotelskoj mizeriji može se govoriti u Splitu, Hvaru i SuŠaku, gdje nije ućinjen nijedan korak naprijed ni u pogledu proürivanja kapaciteta a još manje u pogledu komfora. Kako je na ovom mjestu već nekoliko puta dokazivano, nije krivnja naiih hoteIjera, ito smo zapali u takvo loie stanje, nego potpun desinteresman imuénih i drugih faktora na tome pitanju. Ni u jednom mjestu naieg Primorja hotelstvo nije na savremenoj visini. Najveća građevna djelatnost opaža se u Dubrovniku, gdje će se, u kratko vrijeme, otvoriti dva moderna, srednja hotela, a nestor dalmatinskih hotela, »Imperial« potpuno se obnavlja. Najveći napredak ove sezone biće u pomorskom saobraćaju, puitanjem u promet dvaju luksuznih parobroda »Jadranske plovidbe« i obnovom junačkog »Karađorđa«. Kopneni saobraćaj ne predviđa jačih promjena; novoj sretnijoj eri pak, bio bi udaren temelj, kad bi se pristupilo izgradnji željezničkog spoja Kočevje —Srpske Moravice, koja bi pruga, za turizam i druge gospodarske grane, bila vrlo važna. Nažalost, izgleda, da ni u pogledu ukidanja vizuma na pasoie nećemo poći naprijed. Kad bi se, barem u saobraćaju sa Austrijom ili Poljskom pokuiao aranžman u tome pogledu, koji bi se, narocito s Austrijom, postigao odmah, u velike bismo i bez ikakvih žrtava pomogli naiem turizmu. Takvih dragoejenih uspjeha nec'e se postici novim propisima za prijavljivanje stranaca. Za svakog inostranog gosta ima hoteljer da uzme po dvije prijave i odjave, koje stojc 4 dinara (mjesto svega 1 dinar prije), a poito hoteljer iz svoga džepa ovaj namet ne moie da snosi, svaljujc ga na gosta. Bilo bi neophodno nužno, da se ovo na itetu turizma obustavi do poćetka sezone i da se povedu pregovori sa susjednim zemljama glcde ukidanja vizuma na pasoie; to bi bio najljepii i najkorisniji dar naiem prometu stranaca!

»KRALJICA MARIJA« U SPLITSKOJ LUCI

U Split je stigla naia najvcća lada koju je nedavno nabavilo parobrodarsko društvo »Jugoslovenski Lloyd«, a koja će na kritenju dobiti ćasno ime »Kraljica Marija«. Susrctljivošću gg. časnika imali smo prilike da je preglcdamo, pa sino tako mogli da konstatujcmo kako nabavka ove lade znači uistinu jedan veliki korak u razvitku naie trgovačke rnornaricc. »Kraljica Marija« dolazila je već u naiu luku pod imenom »Araguaya«, a pripadala je engleskom parobrodarskom društvu »Royal Mail«. Vozila je tada veliki broj stranili turila. Građena je bila godine 1907 i »Jugoslovenski Lloyd« ju je prekupio pred par mje-

seci, a due 12 novembra prosle godine podignuta je na njoj jugoslovenska zastava. Pod torn zastavom krenula je lada iz Southamptona za Rotterdam, pak za Dubrovnik i Split, gdje se ureduje za svoja putovanja. Lada je velikih dimenzija. Dužina joj je 158 m, širina 21 m, pod morem je 7 m, a iznad mora 22 m. Ima 17.560 tona deplasmana, dok naie dosadainje najveée lade (»Triglav« i »Avala«) imaju tek 10.800 tona. Na ladi je pet dekova, vrlo prostranih i još jedan maleni na vrhu za eventualno sunčanje i gombanje, Ako. se promenadni dek obidc uokolo četiri puta, iznosi to èitav kilometar. Osim ieialista su vrlo lijepo uredene raznc velike dvorane. U blagovaonici može da istodobno sjedi 200 osoba. Druge su dvorane vrlo lijepo uredene za pies, za muziku, za puienje

itd. Kabin.i za putnike sa r.iznim uredajem ima veliki broj, tako da je predvideno da će se primati -100 putnik.t, dok će posada brojiti oko 180 ljudi. Kabin.i ima običnih i luksuznih. Vise ih je sa pridruženim kupatilima kojih ima na èitavom broda oko 40. Velike su. naravno. i prostorije za kuhinju razna spremiita itd. Interesantne su narocito prostorije za pranje rublja, udesene nanovo po najmodernijem sistemu. Tu će se dnevno prati te odmah elektrièno suJiti, glaèati i urediti velike kolièine rublja koje je potrebito za ovako ogromnu ladu. Na palubi se baš sada udesava jedan vedi bazen, dubok 3 m. gdjc ce raoéi putnici da se za vrijeme putovanja kupaju u morskoj vodi koja ce se neprestano mijenjati. Radio aparat moći će ne samo da prima nego i da dava vi-

III