Jugoslovenski Rotar

Treće predavanje po redu, bilo je g. Dr. Milana Stojadinoviéa, Guver-

пета 77-0g distrikta, koji je, kao 1 ostali predgovornici, bio odusevljeno pozdravljen od strane prisutnth Clanova Rotary-International.

Predmet rasprave, koji je g. Dr. Stojadinović jebi izabrao, fo reba odmah dodati, bio je u koliko smeo, u toliko 7 vrlo zanimljw, 1, bex ikakvog preterivanja, njega su svi slusaoci pratili sa najvecom рагтјот. А замор Zato, Sto je njegov izvestaj dodiruuo pitanje ne samo koliko delikatno, toliko i veoma tesko, vet i zato Sto je g. Dr. Milan Stojadinovit imao smelosti, da postavi izvesnu paralelu u

PITAN]JU BESPOSLICE U VEZI SA KAPITALISTICKIM I KOMUNISTICKIM SISTEMOM

Mi, koji smo imali prilike da posmatramo prisutne slusaoce, moramo odmah pri metitt: da je medju samim slusaocima bilo t takvih, koji su, u poctetku predavanja pomalo vrteli glavom, kao Sto je to bio slutaj sa uvazenim, belgijskim profesorom Universiteta g. Willems. Medjutim, taj sti, prof. Willems, bio je medju prvima, koji je posle g. Dr. Stojadimovicu cestitao na njegovim izlaganjima i jos vise na njegovom zaključku.

Ali, u сети su se sastojala ta izlaganja g. Dr. Stojadinovita?

Pitanje besposlice je pretresano vec toliko puta na raznim, nacionalnim i medjunavodnim Ronferencijama 7 sastancima, ali bex ikakvog pretertvanja, nigde i niko, bar nami to nije poxnato, nije napravio izvesnu paralelu u pogledu pitanja besposlice kod sadanjih dvaju postojecih sistema: starog — kapitalistitkog, 1 — novog — kolektivnog.

Eto, to je bio razlog, sto su svi prisutii, 1 to sa najvecom paznjom, propratili, predavanje g. Dr. Stojadinovi¢a.

Iz toga predavanja, naravno, mi Cemo uzeti samo pojedina mesta, posto nam prostor me dozvoljava da ga u celini donesemo.

U svome uvodu, g. Dr. Stojadinovié je prisutnima napomenuo o onim, na desetine milijuna &rtava, Roji su se na svima frontovima najodusevljentje borilz 1, postavlia pitanje: Sta bi danas ti isti borci kazali, kada bi se pojavili medju nama 7 uvideli da su njthove Zrtve Sto se tite ekonomske strané zivotnih uslova bile gotovo beskorisne, jer mi nismo bili u stanju, i pored tolikih žrfava и таи, da organizujemo — mir! NaProtiv, prema onih deset milijona palih vatnika, mi danas imamo trideset milijona nezaposlenih, koji, kao i ont koji su pali, Zrtve su tog, istog vata t ovog novog rata ckonomskog — koji je produzenje prvog. Zatim g. Dr. Stojadinovié nastavlja svoja 7zlaganja u Rojima, izmedju ostaloga kaze:

„Do 1929 godine pitanje nezaposlenosti nije pretstavljalo nekakav naročiti, medjunarodni problem. Medjut'm, od tog doba, nezaposlenost je se širila kao kakva, opasna epidemija. To jest, tek od tada ona počinje da uzima maha skoro u svima državama na svetu.

Tako, na primer, nezaposlenost je rasla sa frapantnom brzinom, izražena u sledećim brojkama: |

Početkom godine 1931 bilo je 20,000.000 nezaposlen:h;

Poéetkom godine 1932 bilo je 25,000.000 nezaposlenih ;

Početkom godine 1932 bilo je 30,000.000 nezaposlenih.

Na osnovu ovih podataka, veli g. Dr. Stojadinović, 1933 godina je dostigla rekord nezaposlenosti! Od prilike jedna četvrtina od celokupnog broja radnika u svetu danas se nalazi bez ikakvog zaposlenja. Naravno, da su besposlicom najv'še pogodjene industrijske zemlje, i to u prvom redu, kao što je već poznato, Seveto-Američke države sa 14,000.000; Nemacka sa 6,000.000; Engleska sa 2.900.000. Samo ovim trima

10 IH