Jugoslovenski Rotar

nas vidimo pomorstvo u svoj grandioznosti svojoj, u nikad vidjenom: blještavilu ckeanskih divova; no ta svjetlost ima i mračnih strana, ta blještavost ncsi u sebi klice teške bolesti pomorstva, kojcj se kraja ne zna. Evo nešto o razvitku pomorstva:

God. 1815 putuje Prinz Wied zu Neuwied u Braziliju i ističe, kako s» vozio na velikom brodu od 390 tona, put Je trajao punih 36 dana, a danas okeanski gorostasi od 50.000 tona prevaljuju put iz Evrope u Sjevernu те za 31/5 dana.

U početku prošlog vijeka bili su najveći brodovi od 300—400 bruto reg. топа. a razvitak cbzirom na veličinu i brzinu brodova od četrdesetih godina je bio ovaj=

god. brutto reg. tona _ dužina Sirina najveća brzina 1848 1.400 70 1\ 9.2

1873 4.400 119 197 131881 4.900 140 13.7 15.

1891 7.000 155 16.6 17.2 1898 10.700 165 18.6 18.1903 17.000 195 21— 181912 33.000 209 26.8 261932 50.000 268 31.— 27.—

Ukupna tonaža pak razvijala se u ovom vijeku ovako: (Svjetska tonaza parobroda i motornih ladja iznad 100 reg. tona u milijunima tona): God. 1901 tona 23.3 god. 1924 tena 61.5 » 1910 ,, 373 ,, 1926 „ 62.6 » 1914 , 454 4, 192 1165: 1920 «53/9 19830- ;, ‘68» 1922 ,, 61.3 ,, 1932 „ 68.4 Dakle od 1901 do danas svjetska tonaža je tri puta veća, kod čega treba imati u vidu, da je brzina brodova u to vrijeme znatno pcrasla, da su naprave za kreanje i iskrcivanje u lukama i brodovima usavršene, i time se skratilo potrebno ујео Za rad u lukama, tako da se može mirne duše kazati da povećana mogućnost is} vanja tonaže nadomeštava u razdoblju od god. 1914 do danas jedan pcrast od 15%o Uperedimo li ove gornje brojke: u početku prošlog vijeka su najveći brodovi 300—400 tona, koji plove sa brzinom ovisnom o jakoci vjetra, sa danasnjim gdje putuju okeanski gorostasi cd 50.000 tona sa 29 milja na sat i gdje raskoS i sjaj daje kraljevski kcnfor putniku, malo drugačiji nego „udobni i veliki brod od 320 tona” kojim putuje Prinz Wied u Ameriku; usporedimo li nadalje onih 23.3 milijuna tona

svjetske tonaze iz god. 1901 sa onima 68.5 milijuna iz 1939 — vidimo svu grandioznost tcg razvitka pomorstva. Stati ćemo upravo bez daha u čudjenju — a ako onda

pogledamo život, koji se razvija u svijetu, autarkiju kontinenata, zemalja, opadanje emigracije, ekonomsku krizu i t. d. naslutiti ćemo tragediju, koju brcdarstvo danas proživljava, kažem. tragediju, jer izraz kriza ne označuje dovoljno teškoće u kojima pomorstvo danas Živi, ne označuje još dovoljno one crne dane, koje ono imade da iščekiva.

Pomorstvo je nastalo iz potrebe izmjene dobara — gdje su ta dobra Sto se izmenjuju? Prekookeanski divovi nastali su razvitkom emigracije, njihov luksuz uVjčtcvan je putovanjem američkih magnata — gdje su danas ti magnati? Emigracija 1znaša svega 8/0 od one prije rata i ne može ju nikada nadomjestiti turizam, koji se tek poslije rata jače počeo razvijati.

Konferenca u Ottawi pokazala je, da su se kroz ratno vrijeme engleski dominioni posve emancipirali od Britanije; oni ne šalju više svoje surovine ovamo, da sč

ПЕРТ ЕРВИН НЕ ЕРИ ЕРЕ ВЕНЕ ЕЛЕН 4. | ___