Jugoslovenski Rotar
catskoj, gdje je imao prilkie Cuti i vidjeti interesovanje za turizam naših krajeva. Klzbovi Sibenik i Split trade zajednickim silama za napredak turizma ovih gradova, koji su do sada bili samo transitne stanice i nastoje zajedničkom reklamom podignuti interes stranaca za prirodne ljepote okoline ovih pradova i i na taj način zadržati strance u svojoj sredini. Nadalje se oba kluba zuzimaju za poboljšanje željezničkih i parobrodarskih veza u svrhu pospješenja prometa stranaca. Klub u šibeniku zauzima se preko senatora i narodnih poslanika za izgradnju unske pruge, za koji je več gotov zakonski projekt. Služeći zajednici učinjeno je veliko rotarsko djelo medjusobne saradnje gradova Šibenika i Splita posredstvom ovih klubova o promicanju zajedničkih, ekonomskih ı kulturnih interesa. To zblizenje imade vidnog učinka u životu obih gradova ı to u svim granama djelatnosti. Na 22. sastanku prilikom posjete braće iz Splita učvršćuju se bratske veze izmedju oba grada za napredak njihov i cijelog primorja. Splitsk klub tretira na svom 129 sastanku potrebe Šibenika i želi da ih čim izdašnije podupre. Predlaže da priredi medjuklubski sastanak i da se te lijepe i plemenite namjere obih klubova čim skorije sprovedu u djelo. UZagrebatkom klubu referitao je brat Hanaman uvjerljivo o uspjehu rotara u Šibeniku i Splitu te sa radošću pozdravlja taj veliki akt da su uklonjene dugogodišnje smetnje medjunarodnog saradjivanja, koje su bile na Stetu zajednice. R. C. Suiak z Pančevo organizovali su društva za suzbijanje prosjačenja. Već u prvom početku bilieži društvo vrlo lijepe ı uspješne rezultate. Analogno je klub u Šibeniku uz pomoć svih humanih i nacionalnih društava te vlasti i škola započeo uspješnu akciju za suzbijanje skitnica, koji omeću turizam i ugrožavaju sigurnost gradjana. Lijep kulturni gest pokazao je Klub wu Skoplju. Zak\jucivsi na syom 136. sastanКи да зе dade pripomoé za dovršenje kapele Kosturnice, koja će se zvati „Hram slave” i to za fresku Stevana Prvovenčanog. Upravni odbor zagrebačkog kluba zaključuje, da klub pristupi društvu prijatelja kazališta kao član dobrotvor sa 1000 dinara. Brat Filić referira u varaždinskom klubu o osnutku etnografskog muzeja, kojemu je on glavni osnivač i stvaraoc. Iznosi teškoće koje je imao kod prikupljanja materijala po selima usled nepovjerljivosti seljaka zbog bojazni utjerivanja poreza. Poziva sve merodavne faktore da nastoje u zadnji čas spasiti ostatak narodnih rukotvorina, koje još nisu upropašćene. U privrednom pogledu radi var. klub, koji se zauzeo za akciju privrednika, protiv neispravnom ı pretrjeranom utjerivanju poreza. Klub je učestvovao koa izradbe pretstavke na Ministra finansija, a posredovanjem naše braće u Beogradu omogućio je, da je deputacija naših privrednika primljena u Ministarstvu finansija i da je žalba uvažena ublaženjem i poboljšanjem primjena poreskih mjera. Brat Ružić član R. C. Swjak upoznaje klub sa gradskim proračunom te braća sa velikim interesom prate njegov referat dajući pobude za čim bolji uspeh brata gradonačelnika, jer im je na srcu prosperitet njihovog grada. U Swbotici daje brat Pavlovic poticaj za organizaciju „Jeftine nedelje” nastojeći da time digne polet za trgovački život njihovog grada. Unatoč teškoća, koje su se javile radi nepovjerenja samih trgovaca spram te akcije, kao i uskraćene susretljivosti državnih zeljeznica za povlastenu voznju, ipak je ta akcija imala ljepi uspjeh, koji se mora pripisati samo nepokolebivoj rotarskoj yolji i ustrajnosti. U Novosadskom klubu daje brat Josif Major po‘icaj za osnivanje novosadske smotre i poziva svc rotarske klubove da toj smotri prisustvuju, čemu su se mnogi klubovi ı odazvali. R. C. Pančevo bavi se osnivanjem poljoprivrednih koraora obzirom na visoku zemljarinu, koja iznosi 2 do 300 dinara po jutru, tako da danas zemljoradnik nema rentabilnosti u obradbi zemlje obzirom na vrlo nisku cjenu poljoprivrednih produkata. Osim toga traži se brisanje dopunskog poreza. U S/jačkom klubu iznosi brat ing. Premužić, u svom predavanju „Novi sistem racionalnog
ЛЕШ 51
NaslavaR na sledećoj strani