Jugoslovenski Rotar
zila opažaju kao crne silhuete iza kojih je tama, a samo u stanovitoj njihovoj visini svijetli pojas od kojeg se ističu, a koji potiče od rasvijetljene mrlje na tlu kako se ona vidi u perspektivi. Samo nekoliko trgova i ulica ima osvijetljene fasade, u Firenzi u Villeurbanne-u it. d. No ta razmatranja bi nas odvela predaleko, pa stoga ostavljamo rasvjetu otvorenih prostora, i vraćamo se rasvjeti prostorija, gdje smo mnogo više napredovali.
Dok se moralo raditi kod rasvjete od slabih izvora svijetla, sve se svijetlo koncentrisalo na mjesto rada, a ostali dio prostorije ostavljao se u tmini. Ubrzo se opazilo da se vizibilitet ne popravlja pojačanjem izvora svijetla smještenih u svjetiljke građene za slabu rasvjetu. Makar i intenzivno rasvijetljeni predmet, ili ploha, u tamnoj prostoriji, ne vidi se dobro, zbog jakih refleksa na glatkim i poluglatkim plohama, kao na papiru, i poradi preoštrih rubova, sjena, koje su pretamne. Po gornjoj spoznaji došlo se do opće rasvjete prostorije, cijelog: njenog prostora, stropa, zidova i ravnine jedan metar iznad poda u koju obično pada radna ploha. Time smo došli do soba sa bijelim stropovima i sa svijetlim zidovima, koje dobro i jednolično veštački osvijetljene djeluju i noću veselo i živahno kao po danu. I time, na sreću, sve više ispadaju iz upotrebe prenosne svjetiljke za rasvjetu radnog mjesta, koje su uzrokovale, i još uvijek prouzrokuju, najveći broj elektrokucija.
U tom bijegu od refleksa išlo se više puta predaleko. U modu je ušla indirektna rasvjeta za sve vrsti prostorija, sa jednoličnom rasvjetom cijelog stropa koji difuznom refleksijom osvijetljuje prostoriju bez i malo direktnog osvjetlenja. Istina, u tako rasvijetljenoj prostoriji nema sjena, nema. refleksa, ali zato ona djeluje monotono, dosadno — u tako rasvijetljenoj prostoriji čovjek ima subjektivni osjećaj polutmine i večernje monotonije, što više i uz apsolutno, mjereno luksmetrom, intenzivnu rasvjetu. Zato moderna tehnika rasvjete napušta indirektnu rasvjetu, i zamjenjuje je lokalizovanom indirektnom rasvjetom. (Slika 1 i 2). Nelokalizovana indirektna rasvjeta ostaje u primjeni iskljucivo za specijalne sluéajeve kao na pr. za tehni¢éke crtaone, gdje je Stetna i najmanja sjena.
Refleksi, ako su odviSe intenzivni, zabljeScuju, i izazivaju utisak slabije rasvjete nego li Sto je ona fakti¢éno, dok blagi refleksi umjetno umnožuju izvore svijetla, razveseljuju i čine rasvjetu zivahnom. Sve je to igra mjere.i harmonije. Blagi refleksi mogu mnogo pojačati subjekftivni osjećaj intenzivnosti rasvjete. I baS na tom poiju bili su naši preci veliki majstori. Oni su lusterima sa staklenim prizmama skoro do neizmjernosti poveéali prividni broj izvora svijetla, a kako su stvarni izvori svjetlosti, svijeće, nemirno gorili, — plamen se micao pod utjecajem gibanja vazduha, — svjetlucanje refleksa Zivilo je nemirnim Zivotom, zraci intenzivnijeg svijetla javljali su se sad ovdje sad ondje, pa se tako dolazilo do osjećaja živahne i mnogo intenzivnije rasvjete nego li je ona faktično bila. I to je evo jedino polje u rasvjetnoj tehnici, gdje elektrika nije dorasla svijeći, ona ne može dati nepravilno gibivi izvor svijetla, gdje varijacije ne bi bile perijodičke i prema tome predvidive. Perijodičnost varijacija rasvjete odnosi svaki čar tih varijacija. Iznimku od rečenog, da elektrika ne može dati rasvjetu s neperijodičkim varijacijama, čine jedino fontane svijetla i veliki uređaji za reklamnu rasvjetu
20