Jugoslovenski Rotar

Svu braću domaćinskog kluba molim, da prime izraze naše srdačne blagodarnosti, što su nam omogućili, da se po tako prijatnom boravku vraćamo na, svoje domove u svakom pogledu obogaćeni te jači i sposobniji za daljni rotarski rad.

Riječi Dr. Slokara popraćene su velikim odobravanjem prisutnih, a Dr. Mladinov zahvaljuje na toplim riječima sa željama, da se čim prije opet vidimo.

Pastguverner, Dr. Viljem Krejči, najavljuje predavanje brata profesora Ing. Gjure Stipeti¢a (R. C. Zagreb) o temi: »Briga rotara za mladez«. Kako prof. Ing. Stipetié nije mogao prisustvovati ovom sastanku, to moli brata Eugena Srepela (R. C. Slavonski Brod) da ima dobrotu, te da pročita to predavanje, koje glasi doslovce:

BRIGA ROTARA ZA MLADEŽ

Baveći se ovim pitanjem treba najprije da razmotrimo šta su do sada naši rotarski klubovi učinili u služeniu mladeži a onda da vidimo šta bi bilo najpotrebnije da se još učini.

Iz mjesečnih izvještaja naših klubova vidimo razne karitativne akcije koje su ti klubovi poduzeli. Jedan je klub pomogao kojemu siromašnomu đaku, negdje se pomoglo bijednoj siročadi, drugdje se dala stipendija kojemu talentiranom mladiću, poslalo se jednog apsolventa na par mjeseci u inozemstvo da se usavrši u svojoj struci, u Zagrebu je klub oživotvorio društvo za pomoć sakatoj djeci i t. d.

Nevolja imade mnogo, potreba imade mnogo, a klubovi su pomagali ono, što im je bilo u neposrednoj blizini.

U vezi sa međunarodnim služenjem povjerena je ove godine zagrebačkom klubu dužnost da sa odnosnom ekspoziturom 73 distrikta koja se nalazi u Hanoveru, uredi službu izmjene mladeži između našeg i 73 distrikta. Pobliže se o tom još nemože ništa kazati, jer je stvar tek u početku.

Ako bi htjeli potrebe mladeži svrstati u neki sistem pa onda redom promatrati, šta bi rotari mogli za mladež učiniti, moramo najprije mladež podijeliti u grupe: djeca, odrasla mladež i zrela mladež (izškolovana, koja stupa u zvanja).

Kod djece možemo potrebe svrstati u 4 glavne grupe, koje možemo svaku karakterizirati jednom riječi: 1. glad, 2. zima, 3. zdravlje, 4. školovanje. Grupe glad i zima (ishrana i odjeća) spadale bi u kompetenciju velikih korporacija, karitativnih ustanova i društava, no kako su potrebe preogromne mora i država da vodi brigu o njima. Rotari sa malim brojem klubova i ograničenim brojem članova. mogu tu samo neznatnu pomoć pružiti — prema cijelosti gotovo ništa. Školovanje pak i zdravstvo i potrebe koje su s time u vezi još su mnogo veće, te spadaju u isključivu kompetenciju države. No i ako je kompleks tih zadataka ogroman, mogu ovdje klubovi, pa čak i pojedinci u mnogim detaljnim problemima blagotvorno djelovati, davajući inicijativu i za šire akcije. Kao lijep primjer navađam ovdje

78