Jugoslovenski Rotar

(

MEĐUNARODNO SLUŽENJE U EVROPI

Sa Međunarodne skupštine R. I. u Monireux-u 3 juna 1937 Predavanje Eda Markovića (R. K. Beograd)

Možda nikada dosada Evropa nije bila izvorom briga čitavoga svijeta, koliko je danas. | najmanji povod, u napelim odnosima pojedinih vlasti i grupa vlasti, može da izazove oružanu konflagraciju i sve posljedice njene. Bez obzira na nevolje Sto ih direktno izaziva u današnje doba raf, vođen svim tekovinama najmodernije tehnike i ligen svih obzira Covjeénosii — posljedice koje on može donijeti, a koje mogu da znaée kraj nase kulture i civilizacije dovoljnim su razlogom да se То ке intelektuaine i moralne snage zalažu — da se on izbjegne. | па омот. тјезји Кеба ригпаћ да ја nastojanja — nijesu samo n. siojanja idealista, moralizatora, protesora i svecenika, nego dasei odGovorni politiéari i drzavnici evropski u svojim poduhvaiima uvelike upravljaju željom i ozbiljnom i tvrdom voljom da izbjecnu evropski rat — cotovo pod svaku cijenu. No pri ovoj konstataciji trebq imati u vidu da svi poliličari i državnici u Evropi nijesu odgovorni ili cla barem u svima nije u punoj mjsri razvijen duh i osjećaj odgovornosfi. Pored foga, taj je duh i osjecaj odgovornosti jos uvijek česlo ograničen samo na vlaslifu zemlju bez punoga spoznanja interdependencije interesa svih zemalja koje čine evropski ili čak svjetski koncert nacija. | zato su evropske ratne opasnosii krufa realnost, toliko kruta da) mnogi eksperii u evropskim pitanjima smatraju, da se one mogu momentano otkloniti, samo ako sve interesovane sile

uvide da je raspodjela snaga antagonistizkih zemalja ili blokova zemalja takova — da ona isključuje pobjedu bilo koje. Otkuda takovo slanje u Evropi? Može li se ono ublažiti ili čak

ofstraniti? | koji nas putevi mogu dovesti do popravke?

Ratovi i ratni sukobi jednake su posljedica razlikosti interesa i razlikosti pogleda kao i posljedica sadanje organizacije i strukture naroda te mudunarodnih odnosa u pojedinostima i uopée. Prema tome se i ideal mira između naroda može postići samo dugotrajnim radom i naporima na izmjeni uređenja drušivenog porelka u nacijama, na nivelisanju interesa i pogleda i na uređenju odnosa između nacija i na sivaranju jednog supernacionalnog autorifeta snabdjevenog atributima prava i sile.

Zasada takovo preuredenje Ijuskoga drusiva, koliko u nacionalnim granicama foliko — i jo’ u većoj mjeri — internacionaino, pretstavlja samo fežnju. Njegovo se puno oslvarenje može iščekivali samo na daleko višem stepenu eličkog razvitka čovječansiva, na kom će savršeniji individui biti garancija održanja savršenijega drušiva.

U današnje vrijeme rane su konflagracije stalna opasnost. izvori tih opasnosti leže dijelom u materijalnom, dijelom u duhovnom доmenu. Ni jedni ni drugi ne mogu da se oiklone akcijama ad hoc nego sistematskim frajnim radom.

Sukobi u domenu maferijalnom slalro su na dnevnom redu. Oni se manifesluju unutar pojedinih naroda u colemom rasponu živofnog standarta pojedinih slojeva, a izmađu različilih naroda u najdivergenfni-