Jugoslovenski Rotar

Uvjeren sam, da bi se ovom reformom znalno olakšao cijelokupan promet, nestalo bi raznih mistifikacija, ugodilo bi se starim a i mladim osobama a napose strancima i turistima, koji veoma feško razlikuju naš kovani novac.

U vezi sa ovim pitanjem jesu i neki proizvoljni nazivi novčanica; tako primjerice seljaci naših krajeva, nazivaju komade novca od 50 para „forintom” a 25 para „krunom”! Komadi novca od 50 para, nisu baš nikako slični nekadanjem! forintu, pa nastaje pitanje, kako to, da se tih 50 para ipak naziva ,,forintom’? Jednostavno zato, Sto su seljaci prozvali komade od 25 para „krunom” a dvije takove krune su nekada sacinjavale ,,forint”. ;

Сезјо vas ovi nazivi ,,forint” ili „kruna” mogu dovesti u nezgodnu situaciju; tako sam sluéajno prisustvovao jednoj prepirci, koja je počela fime, što je jedna mlada gospođa od isto mlade seljanke kupila 13 komada jaja; seljanka je, po naputku svojih roditelja, trazila za d v a komada jaja 7 kruna a sada dolazi ono komično, da obadvije nisu bile u stanju izračunati, koliko je to novaca u dinarima.

Skoro sva seoska djeca, makar pohadala i školu, nazivaju 50 para „forintom” i 25 para „krunom” samo zato, što fata ili mama vele: Sinko! Tu imaš „forinf”, pa mi iz dućana donesi fo i to! Dijete u svojoj bezazlenosti misli, da je „forinf” ime foga komada novca od 50 para, kao Šo se ono (dijete naime) zove primjerice „Ivan” ili „Marica”, pa bi zbilja morala biti zadaća učitelja na selu, dijeci od slučaja do slučaja raslumačiti dinarske vrednofe i upućivali ih na ispravan naziv novčanica, da bi se fa anomalija jednom iskorenila. Ali smo u novije doba nasljedili jo’ jedan krivi naziv a fo je naziv „banka” za novčanicu od 10 dinara; pošto riječ „banka” ima posve drugo značenje, to je i taj izraz neumjestan.

|хлео sam ovaj referat bona fide izvan okvira moje klasifikacije s pretpostavkom, да je faj predmet i aktuelan i važan i da se sredivanje: tog pitanja ne bi smjelo dalje odlagati.

Konačno moram još spomenuti, da ovdje navedeni podaci o opkicaju i leguri kovanog novca, koje sam pismeno dobio iz aulenfičnog vrela, nisu nikakva fajna a sve ostalo je moja vlastita fantazija.

EVROPSKI SAVETODAVNI ODBOR

Edo Marković (R. K. Beograd)

Dana 28, 29 i 30 maja o. g. održan je drugi sastanak Evropskog savetodavnog odbora u ovoj rofarskoj godini pod prefsedanjem рге!sednika Kurt Belfrage u Monfreux-u — Palace Hofel u Švajcarskoj.

Na sastanku su bila 43 učesnika. Pre samoga saslanka članovi su primili izveštaje svih članova savetodavnog odbora sa feritorije Evrope, Sev. Afrike i Male Azije iz kojih su mogli da razaberu sfanje i razvitak rofarskog pokrela u pomenutoj regiji. Kao зекгетаг fungirao je poslednji puta Dr. Aleks A. Potter koga su za oproštaj članovi Evropskog savetodavnog odbora obdarili umetnicki izradenim pisacim priborom iz