Jugoslovenski Rotar

vija). Prije dolaska Europljana bio je to kontinent bez ikakvog trgovačkog značaja. Ubrzo nakon olfkrića Amerike nastaje poremećaj u pomorskoj plovidbi, koji je prouzrokovao u mnogim evropskim pomorskim državama zastoj u brodarstvu, Da je fako fo ofkriće uljecalo i na naše pomorsivo i pomorsivu irgovine uopće.

Poslije pada Napoleona Austrija zavlada našom obalom. Pomorsivo se zbog dugih ratova nalazilo u jadnom stanju. Istom poslije nekoliko decenija ono oživi, ali nikada kao ono pred padom Mletaéke Republike. U fo doba kada je pomorska frgovina jedrenjacima počela oživljavafi, Boka Kotorska imala je jedva nekih 60 jedrenjaka.

Već godine 1765 Pelješčani osnivaju prvo brodarsko dioničko društvo, koje posjeduje 33 broda duge plovidbe sa 600 momaka brodske posade. Dioniéki kapital tog arušiva iznosio je 2,300.000 forinfi i bio je sav u našim rukama, dakle posve domaći.

· Žezdesetlih do sedamdesetih godina pomorska je trgovina cvetala i rapidno se razvijala zbog velike produkcije, te donosila velike dobiti.

Tom blagostanju dode ubrzo kraj. Već god. 1807 sagradio je Fulton u New-Yorku prvi parobrod na kolače sa 18 KS, a veé 1829 godine prvi parobrod na vijak.

Vijek napretka i izuma zadao je nagim jedrenjacima, a time i blagoslanju cjelokupnog našeg primorja, smrfni udarac. Parobrodi se usavršavaju i bijela jedra naših jedrenjaka, koja su kroz stoljeća resila popu! bijelin labudova morsku povrinu, naglo zaoslaju i zaslire ih crni dim.

Propast je bila neminovna. Ubrzo se pojavljuje par. drušfvo Austrijski Lloyd, koji postepeno subvencijom austrijske vlade dobiva oko 40 parobroda i time preuzima vodstvo u pomorstvu i pomorskoj irgovini. Nasi pomorci. sa jedrenjaka stradaju i pate.

Istom poslije izvesnog leftargičkog sna frgoše se naga primorska mesta, kupuju se parobrodi i stvaraju se pomorska dioniéka druStva.

Na Rijeci se, kao konkurent Austrijskog Lloyda, osniva novo parobrodarsko društvo sa povećim mađarskim kapitalom imenom Adria. Osnivaju se dalje mala parobrodarska drugiva u mestima: Rijeka, Bakar, Senj, Zadar, Vis, Sibenik, Orebié, Kotor itd.

Gocine 1891 dode nastojanjem Ladislava Krajaéa do fuzije druiva Krajaé & Co. u Senju i M. Svrljuga & Co. na Rijeci u novo parobrodarsko dionicko drustvo sa зјед ет na Rijeci, koje se nazvalo Ugarskohrvatsko parobrodarsko druStvo.

Pored spomenutih parobrodarskih društava imamo ih tada još sedam i fo: Račić, Marinović, Unione ragusea, Krunajevié & Jelacié, Obalna plovidba i Gračić. Sva ova društva imju ukupno 35 parobroda. Od godine 1908 pa do svjetskog rata imamo u Austro-Ugarskoj monarhiji parobroda sa oko 850.000 fona nosivosti.

Za vrijeme sloma dosegla je mornarica vrhunac svoje veličine i već pariškim sporazumom u godini 1920, koji se vršio između našeg minislra vanjskih poslova Dr. Trumbića i Italijana Bertolinia, ореracijski nož zadire u fijelo naše mornarice, koju podijeli fako, da smo mi dobili od cele tonaze nekih 135 parobroda sa nosivosti od 414.338 tona. |