Jugoslovenski Rotar

sastanak Zagreba i Sofije budi mnoge reminiscencije iz prošlosti odnosa izmedju Hrvata i Bugara. Kao naročito značajnu spominje Dr. Marković ulogu Dubrovnika u 17. stoljeću u razvitku privrednih i političkih odnosa izmedju te slobodne hrvatske jadranske republike i bugarskoga naroda. koji je Još ranije izgubio svoju političku i državnu slobodu. Dubrovački trgovci uživajući naročiti položaj i privilegija bili su politički posrednici izmedju bugarskoga naroda i zapadnoga svijeta. Oni su pomogli ustanak u Čiporovcu, a neki emigranti kao Penkov - Pejačev igrali su kasnije u Hrvatskoj značajnu ulogu. I u 19. stoljeću prije oslobodjenja Bugarske postoje veze izmedju istaknutih Bugara i Hrvata. Ivan Bugarov, bugarski slavista. upoznaje u Moskvi Ljudevita Gaja. a Ivan Dobrovski sastaje se g. 1848 u Beču s Jelačićem i Strossmajerom. Zbliženje Bugara i Hrvata doprinesao je najviše veliki hrvatski biskup Josip Juraj Strossmajer, otac velike ideje zbliženja i ujedinjenja Južnih Slavena, Slovenaca, Hrvata, Srba i Bugara na bazi narodnih i kulturnih individualnosti. Štrosmajer je djelom pokazao svoju ljubav za sve Južne Slavene želeći ih zbližiti u veliku narodnu i kulturnu zajednicu. On izdaje 1862. u Zagrebu bugarske narodne pjesme, koje su prikupila braća Miladinovi: oni su tragično u Carigradu završili, o čemu izvJešćuje zagrebački list Pozor. Kada Je bila pokrenuta akcija bugarskih rodoljuba u Carigradu, da prime unijatstvo kao zaštitu protiv grčke vjerske propagande i penetracije. podupro Je Strossmajer tu akciju, te je 1861. više mladih Bugara primljeno u unijatski seminar u Zagrebu da budu pioniri vjerskoga i kulturnoga jedinstva Južnih Slavena. Kada Je došao rat za oslobodjenje Bugara od turskoga ropstva, cijela Hrvatska pratila je sa zebnjom i s nalama tu borbu. Pobjeda kod Plevena odjeknula Je silno u Hrvatskoj, koja je uvijek osjećala za svu slavensku braću. U malom mjestu Jastrebarskom došlo je do velikih manifestacija povodom plevenske pobjede, a u Zagrebu je fim povodom održan u najvećoj resfauraciji svečani komers, na kome Je bila elita zagrebačkoga društva s prefstavnicama gradske općine u slavu bugarskoga oslobodjenja. Prelazeći na dalje veze izmedju Hrvata i Bugara brat pretsjednik Dr. Marković ističe, da su bugarski djaci dolazili u sve većem broju na zagrebačke škole. učiteljske, šumarsku akademiju. farmaceutski tečaj. sveučilište i glazbenu akademiju. Sa zadovoljstvom i ponesom istiée, da su svoje zvanje i naobrazbu sticali na hrvatskim visokim školama poznati bugarski naučenjaci Dr. Ljubomir Miletić. · Dr. Benjanin Ceney, prof. Georgi Zlatarski, geolog. prof. Georgi Boncey, petrograf Mihajlo Sarafov. organizator statist. službe u Bugarskoj. Spas Vacov, organizator meteorološke službe i srednješkolske nastave. Od hrvatskih kulturnih radnika, koji su radili u Bugarskoj, spominje Klotilda Cvjetišić, prvu ravnafeljicu djevojačke gimnazije u Sofiji i profesora Stjepana Juriniéa, koji je v Bugarskoj radio od 1881—1914 kao profesor univerziteta postigavsi i Gast rektora sofijskog univerziteta. Kada Je veliki biskup Strossmajer pristupio predradnjama a kasnije i osnivanju majstarijega naučnog i znanstvenog: zavoda na Slavenskom Jugu, Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti, on Je od početka radio na tome, da Akademija obuhvati i bugarske kulturne radnike, jer bi bez njih ona bila krnja, posto bez Bugara nema Jugoslovenskog jedinstva. U jednom svome govoru obrazložio Je po-