Jugoslovenski Rotar

padni front. Od tada dalje Francuska Je mogla sama u rovovskom ratu koje se razvijao, da održi taj dio antantinog fronta. Engleska bi pak na sJeveru držala u blokadi Njemačku obalu. a svoj ofenzivni udar usmjerila na Dardanele. Sa ciglih 150.000 ljudi prema planu lord Kitchenera — Galipoli bi bio osvojen, i kao posljedica toga: snabdevanje Rusije osigurano, Turska ı Bugarska ocijepljena od centralnih sila. a Srbija nebi prošla Albaniju. Pored Još drugih strateških olakšica na istočnom frontu, a koje su se osvoJenjem Galipolja mogle postići. Njemačka bi bila lišena Jednog izvora snabdevanja na jugoistoku Evrope. koji Je engleska blokada na sjeveru ха izvJestan dug period paralizovala. Pored toga bi Galipoljska akcija privukla znatne Njemačke snage sa zapadnog fronta: pritisak na Francusku bi bil smanjen i uslovi njene protuofanzive povoljnije nego što su u stvarnosti bili. Ukratko, ı trajanje ı gubici rata bili bi znatno manji. Ustvari. napustivši u svijetskome ratu svoju tradicionalnu strategiju Vel. Britanija Je prihvatila kontinentalnu sa svim njenim manjkavostima. Princip ofanzive u Jednom rovovskom ratu, koji Je podržavan betonom i čelikom. bio Je slijepilo koje danas uvidjaju svi stručnjaci. Engleska Je to gorko iskusila kod Pašandela, na Somi ı na Galipolju. Napustivši u svijetskom ratu svoju tradicionalnu strategiju Vel. Britanija imala je samo štete. ı to će Vam objasniti kritiku nerentabilnosti, koju Je njen stav izazvao. Ža našu Je temu važno. da Je iskustvo svetskog rata učinilo strategiju Vel. Britanije predmetom novog proučavanja njenih vojnih pisaca, (na pr. Lidel Hart). On je najugledniji medju njima. Bazirajući se na tim proučavanjima Ja se vraćam na svoju treću tvrdnju i ponavljam: u prezumptivnom oružanom sukobu Engleske i Italije. britanske pozicije na Mediteranu bile bi od sporednog značaja ı nebi odlučivale o ishodu rata. Ako i ovo dokažem, problem Sredozemnog mora rasprsnuće se kao mjehur od sapunice.

Razmotrimo ratni plan Engleske u slučaju rata sa Italijom, onakav kakav bi bio u duhu njene tradicionalne strategije. Princip indirekinog dejstva odnosno ofanzive u najosjetljivijim tačkama protivnika očitovao bi se zapušivanjem Mediterana u Gibraltaru ı Port Saidu. Poslijedice bi za Italiju bile porazne, za Englesku samo skupe. ItaliJanski pomorski promet bio bi u korjenu presečen. Engleski bi se nesmefano razvijao dalje oko rta Dobre nade. Lišena veza sa ostalim svijetom. Italija nebi našla izvore snabdevanja ni u Mediteranskim zemljama koje su ostale neutralne. Jer njih su vezivale ekonomske sankcije. Snabdevanje preko kontinentalnih talijanskih granica, iz država nesputanih sankcijama, ograničilo bi se na skromnu mjeru. koju dopušla medjunarodno javno pravo. Ne zaboravimo. da ondašnja politička konstelacija na kontinentu nije bila ravna sadašnjoj. ı da Je ravnoteža snaga kako Je utemeljena u Versailles 1918 tada bila u punoj kreposti.

Ovakvim ratnim planom Engleska je mogla prisiliti Italiju na popuštanje a da se na Mediteranu ne angažira u odlučnu bitku ili bar u ratne operacije velikog stila. U duhu ovakvog plana Engleska bi po-

Rotarske žalosti. Član-osnivač R. C. Subotica Vilim Conen-Jakobčić, pastpretsednik, izgubio je svoga oca. koji Je umro 20 decembra. — Iskreno saučešće!

292