Jugoslovenski Rotar

zanih kipova. — Po svojoj kakvoći omogučuje pogled u privredni život dotičnog: dioba.

Sto se tiče naših nalaznih prilika, na to mogu da kažem samo to. da ko ima potrebnog stručnog znanja, volje, vremena i pare, zaista može da producira veliko na polju skupljanja rimskih novaca. Pošto Je cela naša zemlja bila rimska kolonija. izuzev u nalazima. čudnovato siromašnu Vojvodinu, po celoj državi su manja ili veća nalazišta.

Nalazi svetskog glasa su bili medju ostalima u prošlom sioleću zemunski nalazak zlatnika i mazinski nalazak aes grave; u poslednje vreme pak najveći nalaz svih vremena je nalaz srebrnih denara u Kamenici pored Niša, ali veći deo ovoga usled nedovoljnog staranja od strane drzave dospeo je u inostranstvo. čak je i Amerika obasuta sa istima. Najveću i najskupoceniju numizmatičku zbirku skupio kod nas Vajfert, guverner Narodne Banke, koji je svoju zbirku ostavio beogradskom umiverzitetu. gde istu strogo zaključanu čuvaju. to kako za one, koji se u tome razumevaju, fako i za laičnu publiku. Sisak (Siscia), Mitrovica (Sirmium) i Kostolac (Viminatium) preko decemije su livali iz svoje kovnice novce, ali Je dospeo na teritoriju naše zemlje i od novaca. koji su kovani u Rimu. Londinumu. Tesaloniku, Serdiku. Antiochiji, Aleksandriji, Tarakou, Nikomedii itd., delom putem trgovatkog saobraćaja. delom pak po vojnicima. te su ostali večiti glasnici sJaJa i propasti klasičnog Rima.

GRADJEVINARSTVO Mato Basler, R. C. Vinkovci.

Već smo imali na našim sastancima od pojedine braće razna poučna predavanja. koja se odnose na njihove klasifikacije. te nalazim da Je potrebno da u vezi naših rotarskih ideala svaki brat održi predavanje iz svoje klasifikacije ili o kakvom drugom svrsishodnom predmetu.

Da bi ovakova predavanja bila što efikasnija ı da bi došla do svog izražaja nalazim. da bi bilo potrebno da se svako predavanje u prvom redu stavi na temeljnu osnovicu, to jest, da nam se prikazu svi oni pojmovi iz kojih je ta znanost potekla ı složena, jer sam mišljenja da bi nam se samo Шип objasnile sve one stvarne osebine koje bi bile potrebne za poznavanje predmeta.

Ja kao gradjevinar trebao bi isto da održim svoje predavanje u smislu moga stečenog znanja ı iskustva, ali moram napomenuti. da je pojam gradjevinarstva vrlo opširan, pa sam stoga već gore istakao. da Je potrebno da se upoznamo s temeljnim pojmovima iz kojih je ta znanost potekla ı da se prije svega prikaže što gradjevinarstvo obuhvaća, kako se ono medjusobno dijeli i što isto u sebi uključuje. —

Ja kao gradjevinar nisam usavršen tehničar da bi mogao sve nazore, koji se odnose na gradjevinarstvo onako naukovno prikazati. kako ih je on u nauci ili izučio Jer sam svoja prava ı klasifikaciju stekao na osnovu naobrazbe u praktičnom znanju ı iskustvu. te Je za mene svaka znanost izlišna kad pomislim da je gradjevinarstvo nastalo samo po sebi, Jer su već u prastaro doba narodi stvarali čudesa.

578