Jugoslovenski Rotar

prerežemo ga po mogućnosti u smjeru listove plohe. priredimo preparat za mikroskopsko promatranje. pa ga i mikroskopski motrimo opazićemo. da Je u svakoj od velikog broja ćelija. koje možemo promatrati. nastalo žurno komešanje onih sitnih zelenkastih klorofilnih ijelešaca. a i same tekuće tvari. plazme. ı sve to kao da hrli onom mjestu. gdje Je nož načinio ranu na listu. kao da hoće čim prije zatvoriti nastale otvore. Ta žurba sliči momentu. kada iznenada razgrnimo mravinjak. pa na Jednom stotine ı stotine mravi. ovim izmenadno iznemireni. počnu bježati na sve strane. ali ne da sami izbjegnu propasti odnosno pogibelji. nego da spasavaju svoja Jajašca ı poprave ono što smo im porušili.

Ova rotacija ı cirkulacija žive protoplazme Jeste fizički rad kojim dobivane hemijske spojeve pretvara za svoju vlastitu gradju.

Ćelijice poredane Jedna do druge sačinjavaju biljno tkivo. One ali ne prileže čvrsto Jedna uz drugu nego izmedju njih ima ı prostora kroz koje se provlaće fine cijevčice ili posebno t. zv. sprovodno tkivo. Isto su tako ı same stijene ćelijica porazne. dapače imadu ı posebne otvore kroz koje sadržaji susjednih ćelijica mogu medjusobno komunicirati. Sva Je ova uredba odnosno uredjenje stijena ı medjusobni položaj ćelijića udešen. da se može provesti cirkulacija žive protoplazme. Provodno tkivo vuée se dakle od vrha lista do najsitnijeg korjena, a kroz njeg prolazi potrebna hrana iz liSéa i korjena. Dvije su vrste provodnog tkiva ili cijevi. Jedne se u formi drugih uskih cijevi provlaée kroz veé odrvenjene ćelijice korjena. stabla ı grana sve do lišća. kamo dovode iz zemlje vodu i mineralne sastojine. koje korjenje svojim Zilicama sisaljkama crpi iz zemlje. Te su cijevi više šuplje bez ikakovih pregrada. a zovu se traheje ili drveni sudovi. Druga vrsta cijevi. koje se zovu sitaste cijevi sačinjavaju same Zive éelijice. Sitaste cijevi zovu se zalo. Jer su one poprečnim poroznim stijenama pregradjene. a kroz njih se ı lišća spušta gotov materijal za izgradnju novih ćelija ı to u glavnom bjelančevine ı ugljikohidrati.

Proces stvaranja bjelančevine ı ugljiko hidrata vrši se u listu. List Je dakle glavno mjesto. gdje se iz anorganskih elemenata stvyaraju organske sastojine sposobne za izgradnju foes tkiva. List je zato tako udešen. da na svojoj donjoj ili naopakoj strani ima bezbroj sitmli rupica ..pora” zvanih. kroz koJe ulazi zrak. a koji kako znamo sastoji iz kisika ı dušikovih spojeva. Lišće kroz pomenute traheje drvene sudove — prima iz zemlje vodu i u njoj otopljene mineralne sastojine. a kroz pore na svojoj drugoj strani usiSe zrak. Tu sada nastane kemijski proces stapljanjem mineralnih tvari sa dusikovim spojevima iz zraka i stvara bjelanéevine i ugljikohidrate. koji sada kao gotov izgradni materijal prolaze kroz sitaste cijevi živih ćelijica natrag u stablo ı prolazeći kroz te žive ćelijice snabdjevaju iste potrebnim materijalom za izgradnju novih ćelijica. Za razne dijelove stabala razno se izgradni materijal formira ı putuje na svoje odredjeno mjesto ı snabdjeva ćelijice novim materijalom. Kada Je pojedina ćelijica primila dovoljnu

količinu izgradnog materijala ı preradila ga — ona se dijeli. Od Jedne postaju dvije. obično Jednake ćelijice. путева éelijica nastane tako. da se najprije razdvoji sama Jezgra — nucleus — uz nju ı klorofilna

ijelašća. koja se svrstaju oko novo nastalih jezgra izmedju kojih se načini tanki sloj nove siijene. a ta razdijeli konačno ćeliju u dvije

241