Jugoslovenski Rotar

časnom konzulu gospodinu Cerezinu i vrlo agilnom našem radniku u Clevelandu gospodinu Mihaljeviću. Obojica su mi bili stalno pri ruci, pokazivali mi znamenitosti Clevelanda. Bilo mi je tako pri duši u ovom gradu kao da nisam hiljade i hiljade milja daleko od svoje domovine. .

Želim naročito istaknuti da je u Clevelandu prisna i prija: teljska saradnja izmedju naših iseljenika, da su podignuli krasan kulturni vrt u velikom cleyelandskom parku. Tu je i krasan spoz menik velikom slovenskom pjesniku. Na njemu su urezani duboki stihovi, Još i dublji što si dalje od rodjene grude:

»Učakal rad bi svečen dan, Dan našega združenja. Bog živi sve Slovene Pod streho hiže ene!«

NA POČETKU NOVE KAMPANJE PŠENICE

Edo Marković, R. C. Beograd

Prije nego ikada dosada nadležni su donijeli Uredbu o državz noj intervenciji na tržištu pšenice 24. juna o. g. Ona je zasnovana na principu otkupa po cijenama koje se javljaju prema razvitku prilika na tržištu. Na osnovu te Uredbe već su 30. juna o. g., sa važenjem 1. jula o. g., objavljene cijene koje se kreću kod šlepar: ske robe izmedju 165 i 155, a kod vagonske izmedju 159 i 140 dinara po poznatoj skali. Za čitava pola mjeseca ranije objavljene su ove godine cijene povišene prema lanjskim početnim cijenama za sve kvalitete i provenijencije za 5 dinara po mtc. Osnovna je cijena utvrđena sa Din 165.— za provenijenciju Tisa I kvaliteta 80 kg specifične težine i 2 /o urodice.

Kad je prošle godine, sa važenjem od 15 jula, objavljena ci jena pSenici od 160.— dinara, naš izvozni paritet na bazi liverpoolske notice iznosio je Din 85,55, a na dan 1 jula ove godine, prilikom objavljivanja intervencione cijene od Din 165.— bio je Din 65,36.

Ovogodišnje povišenje cijena, pored хпабпо робогбапе рог: cije u svijetu, motivisano je slabijom žetvom. Međutim, rezultati žetvenog prinosa ove godine do danas nisu objavljeni i naša javnost ı interesovani krugovi, u pogledu ocjene roda u zemlji, upu: ćeni su samo na ocjene iz privatnih vrela: izvozne trgovine, zadrugarstva, mlinova i većih proizvadjača. No i te se procjene po: najviše ograničavaju na takozvana izvozna područja naše zemlje. O krajevima koji nisu kadri da podmiruju svoje potrebe na žitu iz sopstvenih gazdinstava čuje se vrlo malo. Mišljenje je da je nasa zitnica — Vojvodina — dala prinos za 15—25% manji no