Jugoslovenski Rotar

američke i francuske revolucije na mase toliko uticao, da su

svagčdje uveli narodne vlade koje su preuzele svu vlast. Samo Joj

nisu bile dorasle. Svuda su narodne vladavine potpuno zatajile

i stvarao se kaos, a iz njega su redom nicale diktature.

Svi ustavi novih republika stvarani su po uzoru ustava sjevero-američkih država, a karakteristični su po tome, da je prijelaz iz ustavnog stanja u diktaturu veoma jednostavan. Naravno је da šablonski ustavi nisu u svim novim republikama tamošnjim prilikama odgovarali, pa su zato i promjene ustava bile na dnevnom redu. Tako je n. pr. Venezuela od oslobođenja do danas promijenila 15, Bolivija 14, a Ekuador 13 ustava. Karakteristično je da svi ustavi ovih novih republika daju pretsjedniku republike znatno veću moć, nego li je imade pretsjednik sjeveroameričkih država, iako su njegove ovlasti gotovo veé diktatorske.

Da se uzmogne dobiti približna slika kroz kakove su sve vanjsko- političke poteškoće i zapletaje prošle juzno-americke drzave do svog konaénog sredenja, slijede kronoloskim redom vazniji vanjsko-politi¢ki dogodaji od svrSetka oslobodilaékih ratova pa do danas:

1830 god. rat između Argentine i Brazilije za područje Banda Oriental svršio je porazom Brazilije i formiranjem samostalne republike Uruguay.

1833 Engleska je zauzela Falklandske otoke.

1836 u Peru-u je izbio građanski rat. Bolivija ie iskoristila ovu priliku i sa Peruom osnovala dualističku državu. Chile i Argentina uznemireni ovim poremećajem ravnoteže vlasti napali su i pobijedili g. 1839 Boliviju i raskinuli ovu vezu sa Peruom.

1843—1851 Argentina pod pretsjedanjem ¢astoljubivog pretsjednika Rosas-a htjela je ponovno osvojiti Paraguay i Uruguay. Argentinci su upali u Uruguay i poéeli opsjedati grad Montevideo koji se je godinama uspjesno branio. Kod obrane Montevidea sudjelovao je i Garibaldi sa svojim crvenim koSuljama do вод. 1848, Када зе ie vratio u Evropu. Konačno je uspjelo Braziliji da, udruzena sa nekojim nezadovoljnim argentinskim provincijama te potporom francuskih i engleskih ratnih brodova, potuée Rosas-a i oslobodi republiku Uruguay.

18641870 Rat republike Paraguay sa Brazilijom i Argentinom. To je bio najkrvaviji rat u Južnoj Americi koji je doveo do pravog opustoSenja male republike Paraguay. Pretsjednik i diktator Paraguaya Lopez znao je izazvati u svojem, inače miroljubivom, narodu strašnu mržnju prema susjedima i slijepu odanost i obožavanje prema sebi. Bez ikakvog stvarnog povoda, a jedino iz slavoljubivosti i neke grandomanije zaratio je malu republiku Paraguay sa dvije najvece i najjače države Južne Amerike Brazilijom i Argentinom. Ovaj besmisleni i ludi rat trajao je više od pet godina. Paraguayci borili su se očajnim Junaštvom. Kakovu je nejednaku i očajnu borbu mala državica Paraguay vodila, vidi se po tome što su Paraguayci slali u rat i diecu od 12 godina i sve žene.

228