Jugoslovenski Rotar
RAD NAŠIH KLUBOVA
B. TOPOLA. U toku meseca oktobra t. g. održano je 5 redovnih sastanaka, koji su dali prosečnu frekvenciju od 78.75%. Na sastanku od 10 odrzao je br. Gabor Pavle predavanje »O suhoj destilaciji drveta«, a 31 br. Sepeši Eugen pod naslovom: »Očevi i sinovi«. Ostali sastanci posvećeni su drugarstvu i poslovni deo sastanka je sastojao: čitanje pošte i svršavanje ostalog administrativnog rada.
BITOLJ. — Održana su četiri sastanka od kojih je prvi bio najznačajniji, jer je bio posvećen poseti brata Guvernera ing. Radovana Alaupovića.
Na sastanku od 25. X. 1939. brat pretsednik Dr. T. Robe odrzao je vrlo uspelo predavanje »O autarhijix, propraćeno isto toliko zanimljivom diskusijom u kojoj su naročito učestvovali braća "Tasić i Kešeljević.
Na svima sastancima se, pored ostalog, raspravljalo i o nedovoljnoj frekvenciji, kao i o potrebi unutrašnje ekstenzije.
BRČKO: U ovome mjesecu imali smo četiri klubska sastanka koji su dali prosječnu frekvenciju od 71.87/.. — Od ova četiri sastanka jedan je bio posvećen drugarstvu — pa je održan dne 26 oktobra o. g. medjugradski sastauak Rotary Klubova — Bréko-Vukovar-Osi-
jek-Vinkovci — kome su sastanku prisustvovala 63 brata rotara kao i drugi mnogobrojni gosti nerotari. — Na ovo-
me medjugradskom sastanku koji je bio priredjen na inicijativu i poziv brata Tome Maksimovića, gdje su sva braća bili gosti brata Maksimovića na tvorni¢kom imanju »Stolin« d. d. u Gredicama kod Brčkog, manifestovala se je prava bratska sloga, ljubav i drugarstvo. — Osim toga održale su se značajne zdravice i predlozi o proširenju našega rotarstva, te je uz to izražena i želja da se ovakovi medjugradski sastanci Sto češće održavaju, jer oni su zaista jedina prilika da se rotari što bolje upoZnaju i izmijene svoje misli i prošire krug poznanstva i drugarstva.
Na drugim sastancima pored rješavanja dnevnih stvari, čitali smo primljene mjesečne izvještaje domaćih i stranih klubova. — Braća su podnosila svoje referate iz zvanja, a brat Selimović podnio je opširan referat o izvozu svježeg i suvog voća iz Brčkog, kao i o značaju otvaranja Trgovačke Akademije u Brč-
246
kom. — Povedena je akcija da se uspostavi i Okružni Sud u Brčkom s obzirom na pripojenje sreza brčanskoga Banovini Hrvatskoj. — Ubrana je svota od Din 3.050.— za lijetenje sakatog mališana Babića Milenka koga je Klub poslao u Zagreb na Kliniku brata prof. dra Božidara Spišića, pak se nadamo da će mali zauzimanjem brata dra Spišića brzo stati na svoje zdrave noge i riješiti se teških i nemilih bolova. — Osim toga potpomognuta je akcija oko ubiranja priloga za odjeću i obuću siromašne školske djece. — Nadalje je naš Fond za zimsku pomoć u ovome mjesecu роvećan za 605 dinara.
DUBROVNIK. — Ovaj mjesec bio je odraz prilika u kojima živimo, obzirom na situaciju u svijetu i na naše lokalne prilike koje su u vezi sa nastalim teritorijalnim promjenama.
Braća su svoje poglede iznašali na sastancima u formi referata ili u novostima iz zvanja. Pošto je svačije zvanje osjetilo oštricu ratnih komplikacija, to je svatko imao da izlaže reperkusije koje su zahvatile poslove.
Novosti iz domaćih klubova referisao je brat tajnik, a zanimivosti iz stranih klubova razni referenti. Dobili smo tokom oktobra: Paris Rotary, Rotharian, News Letters i Mitteilungsblatt. Osim toga dobili smo jedno pismo od prefsjednika Rotary kluba u Parizu o njihovom stanovištu glede konflikta dviju stranaka.
Jedna neobična pojava za naš klub je činjenica, da su u drugoj poloyvici oktobra sva braća u Dubrovniku t. j. da nijesu na poslovnom putovanju, Što ranije nije bio slučaj, a to opet radi postojećih prilika.
Brat Jozo Lujak bio je 3 tjedna na vojnoj vježbi, nakon čega se je povratio.
U više maha su pojedina braća apelirala na što jaču frekvenciju koja je osobito sada veoma potrebna.
Važan događaj za naš klub bio je posjet brata guvernera 26 oktobra o. 5. Tom prigodom nam je izložio smjernice kojima treba da se rukovodimo kod našeg rada.
KARLOVAC. — Ovaj je klub u mjesecu oktobru o. g. imao guvernersku posjetu. Br. guverner ing. Radovan Alaupović dao je klubu vanredno dragocjene upute za daljnji rad, i kritiku o dosadanjem radu, koja je bila u cijelosti