Književne novine

a

ši: \

STRANA 4

_

|- sa lica ljudskih i sa lica zemlje al-

banske čitaš tragove trnovog, ali slavnog puta Ovog naroda koji je još prije trideset i šest godina 'bio turska raja, a đanas živi u svojoj Narodnoj republici i kreće se u socijalizam.

~ Svijetlih i ozarenih čela prolazili su u Tirani Prvoga maja više od dva sauta trudbenici širokim bulvarom koji „nosi ime Nova Albanija. Stotine tran= sparenata i natpisa, zastave albanske, zastave Sovjetskog Saveza, Jugoslavije i Bugarske, ustaničke pjesme alĐanskih partizana, melodije koje odjekuju na ulicama Moskve i Beograda, i povrh svega golemi portreti Marksa i Engelsa, Lenjina i Staljina što spokojno i mirno sa bijelih mediteranskih fasada gledaju mase koje kliču i pjevaju noseći likove Envera Modže, Tita i Dimitrova — čitava ta uzbudljiva slika svjedočila je jasno o sudbonosnim promjenama što su se zbile u ovoj zemlji koja je prekjuče bila turski pašaluk, a juče još objekti surove borbe imperijalističkih grabežljivaca. Prolazili su u svojim zele-

Janać Paćo: Glava gorštaka

nim kombinezonima petrolejski radnici sa naftenih izvora u Kučovi, koji više ne pripadaju ni Standard Oilu, ni Anglo-Perzian Kompaniji, ni francuskim, ni talijanskim „kapitalistima, nego albanskom narodu. Izišle su u prazničnim haljinama čitave seljačke radne zađruge, koštunjavi albanski seljaci — jučeranji ratnici — sa ženama, sa starcima i punim kolima sitne djece, vodeći za sobom svoje konje, krave, bika i — prve traktore. Vidjeli smo hrabru i punu poleta omladinu Albanije: mlađiće i djevojke koji su prošle godine gradili prugu Drač-Mibasan, a ljetos će da povežu željeznicom glavni grad sa glavnom lukom: Tirana-Drač. Prolazili su u bijelim mantilima albanski liječnici i medicinske sestre, rentgeni i bolnički automobili. Stupale su u dresovima mlade fiskulturnice, čvrsti i zbijeni redovi omladinaca i omlađinki. Prošla su u toj.·. mnogoljudnoj prvomajskoj povorci čak i tri sijeda derviša; vidjeli smo kako su sva troiica pažljivo digli svoje poglede na tribinu gdje su stajali rukovodioci albanskog naroda. Mašući zastavicama zemalja narodnih demokracija prohuja-– la su školska djeca. Prošle su u crnini, ispaćenih ali ponosnih lica majke palih boraca. Prošle su u gustim i širokim redovima hiljade trudbenika Tirane.

Sva ta lica slivala su se pred nama u jedno: u lik novog, slobodnog albanskog čovjeka koji se danas razvija i raste u svojoj istinski demokratskoj i nezavisnoj državi.

Istina, putujući Albanijom ponegdje ti još promakne pred očima bivši čovjek, gazda. Ugledaš ga gdje sjedi pred kafanicom u provincijskom gradiću, u Pieri ili u Kavaji ili drugdie, nervozno gužva »Baškimi« i s · gorči-

" nom, koju teško prikriva, promatra

svijet koji se žuri, kamione, omladinu koja pjeva. I ne iznenađuje te kađ ti mještanin potvrdi da je i to jedan od onih begova koji su još prije tri godine bili svemoćni gospodari na albansškom selu, oni koji albanskom seljaku nisu dopuštali čak ni dimnjak na jadnoj kolibi. Bezemljaš je morao da se guši u dimu, jer je dimnjak bio simbol begovske kuće. Begovi su bili bogovi na albanskom selu i pod Tur-– cima, i pođ njemačkim princom Vilhelmom Viđom, i pođ Esad pašom i pod Zoguom, i pod Talijanima, i pod Nijemcima, sve dok oslobođeni narod godine četrdeset pete ne samo što im je oduzeo zemlju, nego*ih, đa ne bi vršili uticaj na svoje bivše robove, protjerao sa sela u gradove i gradđiće, gdje đanas traju svoje posljednje dane. ,

Dešavalo nam Se ne jedamput da sagledamo i osmatramo, jedan pored drugog, ta dva svijeta, staru i novu Albaniju:

Dok su još ulice Tirane bile prepune naroda koji se razilazio 8 prvomajske parađe i grmili još orkestri i muzike u daljnjim ulicama, pošli smo u podnevnim satima, đa vidimo staru TBthem-begovu džamiju, na trgu Skenderbega. Bogomolja je bila, kad smo ušli, pusta i prazna. Samo se služitelj kulta, hodža, izvalio tu, u debeloj hlađovini na meke ćilimove što pokrivaju pod,.i spava, kao da napolju još uvijek sporo teče staro tursko vrijeme., ii

A tek što izađosmo, našu pažnju privuče, odmah pred džamijom, grupica ljudi koji tu sjeđahu. Jedan od njih čitao je list »Pr nj paće t čudruaršme, pr nj demokraci populore« (»Za čvrsti mir, za narodnu demokra~

de - :

BILJEŠKIE, 17

Marijan JURKOVIĆ

tiju«), , Povedosmo razgovor s njima. Pokazalo se da ie čitalac novina, Enver Šehi, mašinist u nekom rudnilku kod Tirane, da je još pred osam mjeseci bio seljak u sievernoj Albaniji, a pred godinu dana nepismen, Druga dvojica, to su njegovi rođaci Ramadan i Sulejman Šehi., i oni otskora rudari. A onaj postariji čovjek je seljak Adem Mustafa koii je došao u Tiranu na proslavu Prvog maja, kao delegat iz sela Ljuma, negdie kod Skadra, pa se našao ovdie sa svojim seljanima.

— Pa kako, Envere? Čitaš li? — pita, na albanskom, mladog mašinistu naš pratilac, sekrelar Udruženja albanskih pisaca, Ševćet Musaraj.

Enver Šehi poćuti, zagleda se nešto u bradate likove Marksa i Engelsa na prvoj strani svog lista, pa pogledavši Musaraja pravo u oči, reče mirno:

— Istinu da ti kažem, druže: ne čitam brzo, ali rezumijem sve.

*

Već i sama činjenica da je Udruženje albanskih pisaca pozvalo ove godine na proslavu Prvoga maja pretstavnike književnika Sovjetskog Saveza, Jugoslavije, Bugarske i Mađarske, govori o kulturnim naporima što se čine u ovoj zemlji koju je oslobođenje zateklo sa više od osamdeset procenata analfabeta. A još uavjerljivije govore o tome susreti s narodnim masama, s književnim i naučnim radnicima, š pretstavnicima umjetničkog života.

Doduše, Narodna biblioteka u Tirani osnovana je još godine 1922, ali do 1945 ona je imala svega 12.000 knjiga. U trećoj godini poslije oslobođe= nja taj broj popeo se na 103.000. Upravnik, književnik Haki Stermili, koji je u svojoj šezdesetoj godini bio otišao u partizane, vodi nas iz sobe u sobu. Zadržavamo se u odjelienjima balkanologije i albanologije kojima je danas „posvećena naročita pažnja. Mnoge dragocjene književne spomenike okupator je odvukao u Rim i Vatikan, gdje se i sad nalaze. Najveći dio knjiga Narodne biblioteke je na talijanskom i francuskom jeziku. 'w posljednje vrijeme pojačavaju se fondovi sovjetskih i jugoslavenskih knjiga. U jednoj sobi upravnik nam pokazuje cjelokupna izdanja Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti što ih je Narodna biblioteka nedavno primila iz Zagreba.

Univerzitet Albanci još nemaju, ali imaju solidno organizovani Naučni institut, koji treba da bude zametak buduće Akademije. Institut ima 22 člana koji rade u 3 odjeljenja: za jezik i književnost, za historiju i društvene nauke i za prirodne nauke. Historičari koji rađe u Institutu dovršavaju prvu naučno pisanu »Historiju Albanije«, očišćenu od svih imperijalističkih i fašističkih falsifika= cija. Odjeljenje za jezik i književnost radi na velikom, rječniku savremenog albanskog jezika. Rječnik treba da bude gotov za tri godine. Rad, je dopro do slova »H« (po latinskom alfa= betu). Pored toga završen je »Srpskohrvatsko-albanski rječnik« od 32.000 riječi, na kom su pored albanskih radila i tri jugoslavenska filologa. To je i prva knjiga koju je mladi Institut dao albanskom narodu. Baš kad smo se nalazili u Institutu stigli su iz Beograda (gdje je rječnik štampan zbog boljih tipografskih uslova) prvi primjerci, i članovi redakcije izrazili su svoje priznanje radnom kolektivu štamparije »Kultura« koji je dao knjigu mjesec dana prije nego što je bilo predviđeno, čime je ukazana Velika pomoć hiljadama Albanaca koji u školama, na kursevima i van škola uče naš jezik, a ne manje i našim kulturnim i tehničkim kadrovima koji tamo rade. (Utićaj našeg jezika, koji se prije 1945 godine nije učio u školama, raste. Ta se činjenica manifestuje ponekad čak i tako, da pojedine naše riječi ulaze u albanski leksikon kao termini: tako su, na primjer, na trasi omladinske pruge Drač-Tirana sekcije označene imenom »Gradilištee — gradilište I., gradilište II. itd.)

»Umjetnički licej«, osnovan 1946, sprema umjetničke kadrove i buduće rukovodioce kulturnog života. Licej nosi ime Jorđana Misje, talentovanog slikara koga su talijanski fašistički zlikovci uhapsili 1949, mučili i javno objesili na glavnom trgu U Skadru. Danas čitav albanski narod zna njegovo ime. Njegov lik obavijen alban= skim bojama — crveno i crno — kao da je sa ziđova Liceja pratio pažljivo i radosno, kao i mi, sve te mladiće i djevojke koji su zaneseni crtali antička torza, talentovano recitovali albanske stihove i prozu, predavali se koncertu Čajkovskoga — zahvaljujući slavnoj borbi albanskog narođa, krvi njegovih najboljih sinova.

Već prošle godine Komitet za Umjetnost i kulturu mogao je da nagradama istakne djela nekih albanskih umjetnika: skulpture koje je dao Janać Paćo i platna slikara Neđmedina Zajmi. Poređ ovih ističu se SVOjim ostvarenjima slikari Vanđaš Mio, Sađik Kaceli i kipar Lazar Nikola. Treba spomenuti i dvije žene: Nići Antonio, slikaricu i Kristinu Hoži, kiparicu.

Književni časopis »Literatura jone« koji izlazi u dvije i po hiljade primjeraka, okuplja oko sebe sve progresivne albanske pisce. U zemlji koja doživljava kulturni uspon nepoznat u njenoj dosađanjoj historiji, gdje še ostvaruje prvi doticaj širokih narodnih masa sa kulturom, uloga pedesetorice književnika koji čine Udruženje albanskih pisaca nije ni laka ni jednostavna. Oni pišu, drže predavanja, prevode značajna djela stranih

Odgovorni urednik:

književnosti, održa-

vaju književnu emi~

siju radio 'irane. rade u redakcijama dnevnih i nedjeljnih listova, u listu Armije, aktivno učestvuju u cjelokupnom kulturnom životu zemlje. Podjela rada teško ie provediva, jer je radnika malo, a posla mnogo. Zato se imena Aleksa Ćaći. Ševćeta Musaraja, Dimitra Šuterići. Kol Jakova sreću na svim tim sektorima, pored mlađih koji pristižu, čija se imena javljaiu u časopisu, u listovima, u knjižarskim izlozima.

Sovjetska „književnost mnogo se prevodi. Vidjeli smo albanska izdanja N. Ostrovskoga (»Kako se kalio čelik«), Gorbatova (»Nepokoreni«), Erenburga (»Članci«), Beka (» Volokolamski drum«), Grosmana (»Staljingrad«) Iljina (»Stvaranje novog svijeta«) i dr. Furmanovljev »Čapajev« štampan je u deset hiljada primjeraka.

Od jugoslavenskih pisaca najviše je prevođen Radovan Zogović (neke pjesme iz ciklusa »Skađar na Bojani, zatim pjesma »Prkosne strofe«, »Majkama i sestrama crvenoarmejaca koji su pali u Jugoslaviji«). Aleks Buda dovršio je i prijevod »Pjesme o biografiji druga Tita«, koji još nije štampan ali već cirkulira u rukopfsu. Isti prevodilac preveo je i Zogovićev članak »Brafstvo po oslobodilačkom oružju« napisan godine 1944, povodom «prvih „zajedničkih „operacija NOV Jugoslavije i NOV Albanije. U časopisu i dnevnim listovima pojavili su se prijevodi stihova Vladimira Nazora (»Titov naprijed«), novela Jovana Popovića, Branka Ćopića, Branka Priselca.

Od oslobođenja do danas borba 5 analfabetizmom dala je dobre rezultate: broj nepismenih smanjen je za oko 30 procenata, i smanjuje se neprestano. Treba zaći u odlično uređeni Klub sindikata na bulvaru Nova Albanija u Tirani, posjediti s rađnicima i namještenicima koji tu provode svoja popodneva i večeri, listajući časopise, čitajući brošure i knjige, igrajući šah ili južnjački žamoreći za čašom piva u klupskom bifeu — treba vidjeti kako kulturno provođe svoj odmor albanski ftrudbenici tu, gdje su do juče imali pristup samo kolonijalni gospodari, talijanski fašisti.

Treba vidjeti seoskog mladića iz plemena Miriđita, kako kroz velike staklene izloge, tu malo pođalje, gle-

Janać Paćo: Pjesnik Naim Frašeri

da rotaciju što izbacuje hiljade primjeraka »Baškimija«, dnevnog lista Demokratskog fronta Albanije, u Ovoj zemlji do juče porobljenoj ekonomski, politički i kulturno.

Treba sve io vidjeti da bi se Sspoznalo kako se nešto nezaustavljivo

KNJIŽEVNE NOVINE =

ALBANIJE,

pokrenulo u ovoj zemlji koju su gazili toliki osvajači. . *

Parole sa drevnih, bizantinskih zidina Drača pozivaju u borbu za Ostvarenje Plana.

Slike Envera, Staljina, Tita i Dimitrova presreću te svuda: i u nekadanjim begovskim selima u dolini rijeke Škumbi, i u gradiću Lušnji ispod gordog Tomora obavijenog snijegom i oblacima, i na ulazu u šume maslinove što uviru u tamno-plavi zaliv Valone. Ispod hnepristupne tvrđe Petrela, na putu iz Tirane u Elbasan, među stoljetnim čempresima i čvornovitim maslinama koje su vidjele još Mlečane, nečija je ruka ispisala rečenicu koja zvuči kao poruka svima zavojevačima: Slava geniju Lenjina i Staljina.

Sa fasada čudesnog građa Berati, koji se u terasama diže nad rijekom Osumi, čitaš pozdrave drugu Titu.

Na svakom koraku osjeća se ljubav albanskog naroda prema Sovjetskom Savezu, prema Jugoslaviji, čvrsta povezanost Albanije sa svima zemljama narodne demokracije, odlučnost da se ide s njima do kraja. To nije moglo da se ne ođrazi u čitavom stilu rada: u takmičenju, u dominantnoj ulozi omladine, u stotinama detalja koje opažaš i koji duboko uzbuđuju, iako ih očekuješ, znaš da se, nužno, moraju javiti. Za vrijeme večere koja nam je priređena u Radničkom domu u Kučovi, petrolejskom centru, jedan udarnik došao je u svom radnom kombinezonu, samo na dvije minute a vratio se na posao, nakon što je dignuo čašu:

— Za dug život velikog Staljina!

Kao rječiti odgovor albanskog naroda talijanskim imperijalistima strši i danas na obali valonskog zaliva razorena petrolejska cijev (pajplajn) kroz koju je godinama iz izvora dale= kog osamdeset i pet kilometara tekla nafta u talijanske brodove. Ima nečeg duboko simboličnog u tom rastrganom gvožđu — djelu albanskih partizana — baš tu nasuprot otoku Sasenu, gdje je talijanski imperijalizani prvi put, još 1914 godine, štavio SsVOju nogu na balkansko tlo.

Bačeni su u more talijanski impe= rijalisti, a u srcu albanskog narođa živi duboka mržnja i prezir prema njima. Na zemlji albanskoj još traju ponegdje ostaci nametljivog fašističkog dekora i to trajanje sve ih više pokriva ironijom: liktorski znakovi u bijelu mramoru kraljevskog dvora nađ Tiranom, zlatom izvezeni grbovi kralja Italije i cara Abesinije na pu= stim foteljama, raskošna nova džamija koju je u Draču sagradio Muzsolini, da se udvori muslimanima. I šuplja strana te lažne pozlate: kuća u Kučo= vi, u kojoj je za talijansko-grčkog rata, nepoznat, uzalud čekao đa mu jave da može. ući na bijelcu u Atenu. .

Gledajući sve to i pamteći, bilo je.

uzbudljivo nalaziti u ovoj zemlji po gradovima i po varošicama, u bibliotekama i u rukama čitalaca albanski prijevodđ slavne knjige Dimitrija Tucovića: »Srbija i Arbanija«, napisane uoči Prvog svjetskog rata, kad su se ruke novih grabežljivaca već bile nadvile nad Albaniju, koja tek što se oslobodila Turaka. Hrabri srpski socijalist smjelo je udario po »svojoj« buržoaziji, po njenoj zavojevačkoj i porobljivačkoj politici uperenoj protiv albanskog naroda. Ni stvarnost dvaju imperijalističkih kolosa, Austro-Ugarske i Italije, koji su se borili o Albaniju, nije mogla obeshrabriti Tucovića; on je vidio jasno, da je cilj dostojan borbe samo »politička i ekonomska zajednica svih naroda na Balkanu, ne izuzimajući ni Arbance, na osnovici pune demokratije i potpune jednakosti, »On je gledao pred sobom oslobođene balkanske mnarođe koji će poći putem socijalizma.

I zbog toga nam je bio toliko drag susret s knjigom Dimitrija Tucovića u Narodnoj Republici Albaniji.

KULTURNE VESTI IZ NAŠE ZEMLJE

Umetničke priredbe za graditelje autoputa „Braistvo- Jedinstvo”

Kod graditelja auto-puta »BratfstvoJedinstvo« gostovala je ovih dana makedonska kulturno-umetnička grupa sastavljena od članova Narodnog pozorišta iz Kumanova, Radio stanice iz Skoplja i folklorne grupe Kulturno=umetničkog društva »Koča Racin« iz

Skoplja. Grupa je dala niz priredaba .

na kojima je prikazan komad »Moskva se gradi« a zatim makedonske narodne pesme i igre.

Graditelje autoputa takođe je posetio kolektiv Narodnog pozorišta iz Pančeva, koji je na svome desetodnevnom bavljenju prikazivao, Sterijinu komediju »Pokondirena · tikva«.,

U OVOGODIŠNJOJ SEZONI BITOLJSKO NARODNO POZORIŠTE DALO JE SEDAM PREMIJERA

U toku ove sezone bitoljsko Narodno pozorište samo u Bitolju dalo je 107 pretstava, koje je posetilo preko 24.000 gledalaca. Pozorište je dalo sedam premijera, među kojima: »Prst pred nosom«, »Prosta devojka«, »Iz mraka«, »Begalka«, i druge.

Muzej u Kikindi, koji je 1946 gođine imao svega "0 predmeta, raspolaže danas zbirkom od preko 5.600 istoriskih i arheoloških predmeta. Naročito je interesantan istoriski deo u kome su izloženi originalni dokumenti i zastave »Srpskog privilegovanog distrikta« (1774—1876), Sem toga, u ovom delu muzeja izloženi su i primerci ilegalne štampe iz narodno-oslobodilačkog rata. Muzej će uskoro dobiti 4 svoje prirodnjačko odeljenje u kome će biti izloženi karakteristični primerci biljnog i životinjskog sveta gomjeg Banata.

% Institut za narodnu umetnost, osnoOvan februara meseca u Zagrebu, proradđiće ovih dana. Osnovni zadatak instituta biće uređenje stručne knjižnice đomaćih i stranih dela s područja narodne umetnosti, uređivanje fotografske radionice za snimanje na terenu, filmsko snimanie narodnih običaja, igara i plesova, obiavljivanje skupljene i proučene građe itd.

% Hrvatsko narodno kazalište iz Osijeka završilo je svoju kružnu turneju. Ono je posetilo Đakovo, Slavonsku Požegu, Gojilo, Kutinu, Pakrac, Daruvar i Viroviticu. U tim mestima kazalište je većinom pred radničko-seljačkom „publikom, dalo devet priredaba Molijerove komeđije »Tartif«. U Požegi održane su tri pretstave — za borce i oficire JA, za đake i za građane.

% Na omlađinskoj pruzi Nikšić —- Iitograd u toku prošle godine jeđan putujući bioskop prikazao je 17 {ilmova na 133 pretstave koje je gledalo 45.772 graditelja. Osim · pretstava na Pruzi, priređeno je u Crnoj Gori još 437 filmskih pretstava za selo, koje je gledalo 87.121 lice.

% Prva državna muzička škola u Slovenačkom Primorju otvorena je u Šent-Petru kod Gorice. Skola, koju sada posećuje 120 učenika, pomoći će u podizanju muzičkih kadrova u ovom kraju, gde danas aktivno radi preko sedamdeset horova.

% Prvi dokumentarni film o životu Šiptara na Kosovu i Metohiji snima filmsko preduzeće »Avala«. Snimanje se vrši u Istoku, po scenariju Fride Filipović. Film će biti dug 1.500 metara.

\% Rusinske kulturno-umetničke ekipe, horovi i folklorne grupe, dale su u toku ove godine 60 priređdaba po selima nastanjenim Rusinima. Samo MKulturno-umetnička ekipa iz Ruskog Krstura dala je 25 pretstava. Amatersko pozorište iz Ruskog Krstura pripremilo je »Sumnjivo lice« ođ Nušića za takmičenje amaterskih pozorišta Vojvodine. |

#% Osam putujućih bioskopa na teritoriji MR Bosne i Hercegovine dali su u prvom tromesečju ove godine 497 pretstava koje je posetilo 101.891 lice. Sem toga, u toku aprila otvoreni su bioskopi u Mesićima i Kotor-Varoši, Mrkonjić-Gradu i Donjem vVakufu. U Mesićima i Kotor-Varoši postavljene su aparature za uski, a u Mrkonjiću i Donjem Vakufu za normalni film.

Osnovan je Savez kulturno| _ umetničkih društava Makedonije |

Sredinom ovog mešeca održan je u Skoplju kongres za osnivanje Saveza kulturno-umetničkih društava Makedonije. U referatu, koji je podnela Žamila Kolomonos, istaknuta je aktivnost i inicijativa Zemaljskog odbora Narodnog fronta, čiji su martovski zaključci u punoj meri ostvareni osnivanjem kulturno-prosvetnih i kulturno-umetničkih društava u Cceloj republici. Brojke koje su iznesene u referatu pokazuju koliko je pažnje poklonjeno radu na kulturnoprosvetnom podizanju masa u novoj narodnoj državi. ,

Dok su za vreme od 1918 do 1941 godine u Makedoniji sagrađene 343 osnovne škole i 4 gimnazije, — Za kratko vreme od 1945 do'1947 godine otvoreno je 265 novih osnovnih škola, 12 progimnazija, 8 gimnazija i fakultet, obnovljena je 21 škola i renovirano 13. Pre rata je u Makedoniji bilo 13 javnih biblioteka sa 15.512 knjiga i 55 časopisa, a danas ima 1.168 bibloteka sa 163.828 knjiga i 20.747 časopisa. Svega dva narodna univerziteta radila su pre rata na teritoriji gde sada rade 86. Sem toga u Makedoniji danas rade tri državna narodna pozorišta i državna opera; 298 diletanskih grupa po manjim mestima. Dok su pre rata u Makedoniji izdavane samo jedne novine i jedan časopis, danas izlazi 5 republikanskih novina (po jedne na albanskom i turskom jeziku) s mesečnim tiražom od 275.550 primeraka, 6 redovnih časopisa i 14 lokalnih novina s mesečnim tiražom od 48.400 primeraka.

'U referatu je istaknuta uloga kulturno-prosvetnih društava u organizovanju republikanskih oktobarskih festivala, a takođe su razrađene forme svakodnevnog kulturno-prosvetnog rađa društava. Na kraju referata objašnjena je uloga Saveza kulturnoprosvetnih društava.

Savez će rukovoditi rađom kulturno-umetničkih društava u građu i na selu, ujedinjavati kulturno-prosvetni rad masovnih organizacija, potstičući i pomažući njihovu inicijativu. Jedan od zadataka Saveza biće i staranje za kadrove u tim društvima i nalaženje potrebnog materijala za horove, diletantske i folklome grupe.

Značajna je uloga Saveza u kulturno-prosvetnom radu s masama nacionalnih manjina, zatim u održavanju stalne veze sa savezima drugih republika i organizovanju gostovanja, izložbi, smotri i priredaba. Kao jeđan od najvažnijih zadataka Saveza u re-

feratu se ističe rad na likvidiranju nepismenosti, kao i rad na osposob«“ ljavanju potrebnog kadra za kultur« no-prosvetno uzdizanje.

G. IVANOVSRI

SEDAMDESETOGODI- ŠNJICA JEDNE ·'KNJIGE

Godin> 1868 štampana je u Moskvi na ruskom jeziku knjiga pripovedaka Ljubena Karavelova pod maslovom »Stranice iz knjige stradanja bugarskog plemena«. Sem pripovedaka, u knjizi je štampan i kratak esej Kara» velova o Vuku Karadžiću. Knjiga je štampana u vreme kada Karavelov nije više bio u Rusiji: On je u to vre= me živeo u Novom sadu i Beogradu, kao dopisnik ruskog slovenofilskog lista »Golos«.

Na početku knjige bila je zabeležena posveta: »Ove slabe crtice o životu moje nesrećne otadžbine pisao sam u Rusiji — i sada ih posvećujem onim Rusima kojima leži na Srcu veliko delo slovenske slobode.«

___________ ______ _______- —

ALBANSKA FOLKLORNA GRUPA GOSTOVALA KOD RADNIKA BOROVA

Ovih dana je u našoj zemlji boravila albanska folklorna grupa koja je dala niz priredbi albanske narodne umetnosti u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani i drugim mestima. Grupa je srdačno dočekana ođ strane radnika u Borovu, gde je na velikoj pozornici stadiona nastupila sa bogatim programom, od preko dvađeset tačaka — narodnih kola, starinskih i viteških igara uz pratnju albanske narodne muzike, Naša publika je imala prilike đa se upozna s vrlo interesantnom narodnom umetnošću Albanije, koja ima izvesne sličnosti s umetnošću nekih naših narođa, a i neke specifičnosti koje pokazuju vanredno drevne korenove. Izveđeni su plesovi »Komandantovo kolo«, »Pođrimsko kolo«. Kolo narodnog heroja Sokoja«, »Asanovo Kkolo«, »Ptičje kolo«, »Rame uz rame, »Poskočica« i drugi. Istovremeno s narodnim igrama pesmama i muzikom izvođači, većinom seljaci, pokazali su i originalne albanske nos šnje iz Kukusa, Piškopeje, Devona, Mastije, Drokule i drugih krajeva Albanije Program je završen partizanskom pe smom »Glas slobode«.

Radđničko-kultumo | 7Wumetničko društvo »Maksim Gorki« iz Borova pređalo je albanskim gostima zastavicu u znak bratstva i jedinstva naših naroda.

ŽIVOT UDRUŽENJA KNJIŽEVNIKA

Gostovanje članova Udruženja književnika Srbije u Sloveniji ı Hrvatskoj

——--—

Na poziv Društva književnika Slovenije Srpski književnici Jovan Popović, Čedomir Minderović, Desanka Maksimović, Skender Kulenović Tanasije Mladenović i Slavko Vukosavljević posetili su Slovenijd i održali književne večeri 15 maja u Ljubljani i 17 maja u Mariboru. Srpski književnici posetili su tom prilikom nekoliko zadruga i preduzeća.

Slovenačka štampa živo je propratila boravak srpskih književnika u Sloveniji i donela nekoliko prevoda njihovih dela.

Članovi Udruženja književnika Srbije Milan Bogdanović, Milan Dedinac, Skender Kulenović, Branko Ćopić, Gvido Tartalja i Mira Alečković posetili su Hrvatsku i održali književne večeri u Zagrebu, Varaždinu i na Rijeci.

x.

U Malom kazalištu u Zagrebu održano je književno veče, na kome su čitali svoje rađove članovi Udruženja književnika Srbije. Književnoj večeri prisustvovali su pretstavnici narodnih vlasti, masovnih organizacija, Kknjievri i mnogi javni kulturni radni-

U ime Udruženja književnika Hrvatske goste je pozdravio pretsednik Udruženja Slavko Kolar, a zatim su književnici Branko Ćopić, Milan De= dimpac, Skenđer Kulenovič, Gvido Tar– talja i Mira Alečković čitali svoje radove. U LJUBLJANI JE ODRŽANA.PRVA KONFERENCIJA MLADIH KNJIŽEVNIKA SLOVENIJE

U Ljubljani je održana prva konferencija mladih književnika i pisaca Slovenije. Konferenciji je prisustvovalo 120 mlađih književnika Slovenije i delegati mladih pisaca ostalih republika. Posle izbora radnog pretsedništva konferenciju je pozdravio u ime vla= de Narodne Republike Slovenije mini. star prosvete dr Jože Potrč, u ime Saveza književnika Jugoslavije Mile Klopčić, u ime Centralnog veća Narodne omladine Risto Tošović, u ime Glavnog odbora Narodne omladine Srbije Najdđdan Pašić, u ime Društva književnika Hrvatske Jure Kaštelan, u ime Glavnog odbora Narodne omla-= dine Bosne i Hercegovine Džavid Dautović. Referat o zađacima mlađih književnika u novoj Jugoslaviji održao je Ivan

ovi Popović, Beograd, Francuska, broj 7 — Štam parija »Borba«, Beograd, Dečanska 31.

POZONKUNNIKEMU""""E"TT'""F_TT_LT____Tr"T C""iULRU"""TRETTN'R—___ adi

Bratko, pa je zatim otvorena disku= sija.

Pretsjednik Društva književnika Slovenije Miško Kranjec, dao je pregled rada slovenskog omladinskog časopisa »Miadinska revija«.

BIBLIOGRAFIJA

Borisav Stanković: U vinograđima. »Na= rodna knjižnica«, izdanje Nakladnog Zavođa Hrvatske, Zagreb, 1948. Cena ? din.

Kir-Geras. »Mala biblioBeograd, 1948.

Stevan Sremac: teka«. Izdanje »Prosvete«, Cena Din. 11.—

Simo Matavuli: Pošljednji vitezovi. »Mala biblioteka«, izdanje »Prosvete«, Beograd, 1943. Cema Din. 7.—

Miško Kranjec: Mjesto pod suncem. Roman. »Suvremeni pisci Jugoslavije“, izdanje Nakladnog Zavođa Hrvatske, Zagreb, 1947. Cena 120 din. (broširano) i 140 din. (uvezano).

Tanasije Mlađenović: Poema za nas. »Narodna knjižnica«, izđanje Nakladnog LKOCa Hrvatske, Zagreb, 158. Cena 5,50 nara.

Zvane Črnja: U Krvi rođeno (zapisi iz Istre). Fragmenti iz feške borbe za slobodu Istre i njeno prisajeđinjenje Jugoslaviji. Izdanje »Matice Hrvatske«, Zagreb, 1948. Cena 55 din.

Dr Zlatko Herkov: Statut građa Rijeke iz godine 1530. Izdanje Nakladnog Zavoda Hrvatske, Zagreb, 1948. Cena 222 din.

TL. N. Tolstoj: Ravkaski zarobljenik. »Ma= la biblioteka«, izdanje »Prosvete«, Beograd, 1948. Cena Din. 6.—

Mihail Iljin: Čovek 1 stihija. Popularnonaučna knjiga o meteorološkim i hidro=loškim pojavama u prirođi. »Priroda i liudi«ć, izdanje »Novog pokolenja«, Beograd, 1948.

Đovani Verga: Novele. Zbirka pripoveđaka poznatog pretstavnika vVerističkog pravca u italijanskoj književnosti, mutora romana »Mastro don Džezualdo«. »Svietski pisci«, Izđanje »Matice Hrvatske«, Zagreb, 1948. Cena 90 din.

Teofrast: Karakteri. »Grčki i rimski Kklasicić, Izdanje »Matice Hrvafske«, Zagreb, 1947. Cena 29 din.

G. Glezerman: materijalizam. Popularno pređavanje, Održano za omladinu koja izučava istoriju SKP(b). Izđanje »Novog pokolenia« Beograd, 1948. Cena?

A. Košeljev: Socijalistička svojina, Izdanje »Kulture« Beograd — Zagreb, 1948. Cena 8 din.

P. Cvetkov: Radnička klasa SSSR. »Simdikalna biblioteka«, izđanje Sindđikalnog izdavačko-štamparskog preduzeća »Radć, Beograd, 1948. Cena Din. 16.—

E. Lokšin: Sovjetski metod industriia= lizacije., Biblioteka Društva za kulturnu saradnju Jugoslavija SSSR, Beograd, 1948. Cena 16 din.

Marksistički filozofski

UREDNICI: Jovan Popović i Milan Deđinac

PRETPLATA NA KNJIŽEVNE NOVINE

Za našu zemlju na 3 meseca 35 dinara,

na 6 meseci "0 dinara 1 na godinu đana 140 dinara.

Za inostranstvo: na 3 meseca 50 dinara,

na 6 meseci 100 dinara i na godinu dana 200 đinara.

Broj čekovnog računa 1-5060049 Poštanski fah 617.

~ a

H j\ Njeni

BROJ "=.