Književne novine

· STRANA 4

| ROMAN BORE STANKOVIĆA NA FILMU

»Nečista krv« je an o propadanju feudalno-spahiske vlasti POROpada StVa u Vranju posle njegovog oslo·bođenja od Turaka, Bora Stanković je, majštorskom umetničkom snagom, „realistički i poetski opisao propast Vlastelinske gazdaške porodice čiju

movinu prisvajaju njene dojučera„Šnje sluge i obogaćeni seljaci. BogatStvo nekad silnih i moćnih vranjan„skih gospodara, spahija, vlaspjka čitluka, koji su. se ortačili s turskim : begovima i s njima u prijateljstvu bi. li, ruši se, razvlači se, kopni, nestaje, a ogolelo ne može da se održi u svom „gospodstvenom mautoritetu. Stanković

je realistički vrlo slikovito prikazao unutrašnje odnose imućne porodice”

koja doživljuje propadanje, njeno skrivanje pada bogatsva od očiju sveta, njen stid od sirotinje, 4

Stanković je vrlo živopisno opisao prvi nalet obogaćenih seljaka na imo„vinu starih vranjanskih patrijarhalnih kuća u novim „ekonomskim i društvenim uslovima nastalim posle oslobođenja Vranja od Turaka. Taj nalet je prava pobednička mnajezđa novih osvajača „vlasničkih pozicija. Oni kupuju sva stara gazdinstva, a u Kupovinu unose ponos, bezmerno zadovoljstvo što parama mogu platiti · ono gospodstvo koje je njih seljake decenijama držalo & prezrenjem pod „nogama. Triumf je njihov obestan, to „je prava gozba, neobuzdano likovanje nad onim što {e srušeno. pobe“đeno. Marko, novi gazda u »Nečistoj ·Kkrvi«, kupuje Sofku ne samo zbog „njene čuvene i čuđesne lepote, već i „zbog toga što je ona izđanak nadale_ko glasovite spahiske, porodice pred kojom se klamjao i oko koje su se plele legenđe o »trulim« bogatstvima. S jedne strane je bahatna, razdragana radost gazda Marka nad silom „Svoje provale u nepristupačni patriciški đom. s druge strane stid efendi 'Mite i nječove porođice, stid pred svetom za fakav pad, za to porodič· no vezivanie sa prezrenim seliacima. U romanu je vrlo snažno dat kontrast između gospodstva domn efendi-Mite i seljaštva bogafe kuće Marka i nje! gove porođice. Stamković je slikovito prikazan selinke na svadbenoi gozbi, „opisujući podrobno njihov izgled. ka"rakterlstike nilhovog limog života, njihovog ponnšanja i međusobnih od"nosa i sve fo u vrlo jarkim ilustracijama. Naročito ie umetnički vrlo snažno potcrfan odnos selinka prema Sofki, njenom silasku među njih sa nekad nedostižni vrhova hadžiskog gospodstva, S

Stanković je ı romanu đao život Sofke, hadžiske kćeri, psihološki vrlo intenzivno, poetski vrelo, dramafski emotivno. Atmosfera gospodskog doma u kojoj se razvijaju njena mladost i vanredna lepota ispunjena je sukobima koji izrastaju iz novih, izmenjenih uslova života, a ta atmosfera ima svoje poetsko delovanje u diskretnom prikazivanju karakteristika i osobina unutrašnjih „patrijarhalnih „odnosa. Vrlo je realistički živ. umetnički plnstičan odnos svekra ·Marka prema Scfki, niegov wnutrašnii sukob sa samim sobom, iživljavanje njegove veoma vitalne i bujne ličnosti. .

Pisac filmskog scenarija Aleksanđar Vučo nalazio se pred velikim problemima spremajući »Nečistu krv« sa film. Trebalo je ostati. u romanu, gačuvati sve ono što je u njemu umetnički veliko, lepo, izrazito i realističko, A veliki đeo od toga je u pripremama događaja, u prikazu unutra= šnjih, 6eubjektivnih društvenih stanja, karakterizacijama ličnosti i doba, u opisivanju ambijenta, atmosfere u kojima se ođigravaju događaji. Scenario je pošao u otvaranju filmske fabule od begstva hadži—-Mite s Turcima po oslobođenju Vrania od Tura ka. On nije prikazao ono što je Veor ma važno za fabulu romana ı njegovu društvenu problematiku: gospodstvo hadži-Mite, njegovu silu vlasti nad čivčijam,„ i patrijarhalni despotski autoritet u kući, Ovo prikazivanje bilo je nužno da bi pad tog gospodstva mogao postati nredmet. filmske radnje i đa bi događaji koji su posledica tog pada, kao udadba Sofke za neođraslog dečka iz seljačke porodice, postali shvatljivi za publiku. Jedan veoma ilustrativan pođatak za spahisko gospodstvo bio bi onaj odlazak hadžiMite na čitluke sa malom Sofkom u kome je prikazan superiorni odnos 'bađži Mite prema seljacima čivčijama. Takođe bi tu mogao biti prikazan i odnos Toneta prema hadži Miti dok je hadži Mita bio u.sili i vlasti.

Trebalo je pružiti filmu boljih pođataka o &krivanju osiromašenja u kući hadži Mite posle njegovog begtva u Tursku. Čitluci se izdvaiaju iz spahiske imovine, postaiu #vojina šeliaka ili padaju u zelenaške „ruke.

| Kuća hadži-Mite đospeva u svom pađu u faj položši da Živi od pomoći svojih bivših. čivčija. Vrlo malo i ne“dovoljno motivisano, nedovolino jašno i razumljivo za publiku dati su đaci o stapiu porodice hadži-Mite, o siremaštvu kao poniženju pred svetom, o njenoj zebnii đa će na kraju biti sve rasprođato, sve izgubljeno, ı) : :: , | Prelazi između događaja prikazanih na filmu isuviše su odsečni. Tako se odmah iza slike bepstva hadži Mite

i Turaka upada u slike vašara koje

&u same za se kao originalna ilustracija, ambijenta „starog Vranja vrlo zanimljive i koloritne, ali sa glavnim vbivanjem u fabuli filma nemaju gotovo nikakve veze. Zanimljivost je '*u samo u folkloru i u ramolikosti motiVa koji se menjaju pod dejstvom iznenadnog pljuska, ali sve je to obee 'samo za posmatračnicu sa Sofkinog prozora. | dc

_ Tza ove slike 6a malim intermecima prelazi se na &like svetkovanja Uskrsa u kući hadži-Mite koje ne odaju akvo stanje *kuće kako je to prika= Vo u romanu. Ne otuđuju se ljudi Šihadži-Mitine kuće (hadži-Mita ima Nou hadžisku porodicu). već se ku___ sma skriva od očiju sveta. Film____-rio nije pokazao drugu druu u romanu koja je oli-

_ čep ijbodatatvi WALJBKA Maje, bre

balo je dati nešto iz života seljaka Marka, iz njegovog sticanja bogatstva, sukoba na krvnoj osveti, zanimljivih i kao filmske ilustracije. Naročito se mogao filmski obraditi kontrast između gospodstva doma hadžiMite, hadžiskih porodica i seljaštva okupljenog oko bogatog delije Marka, Ono što je bitno u sadržini romana izbilo bi jače i uverljivije na prvi plan filmskog platna da je taj kontrast bolje izrađen,

Pisac scenarija je već bio znatno otstupio od metođa Bore Stankovića u prikazivanju pada gospodstva hajdžiMite. U prikazivanju svadbenog veselja to otstupanje je još očevidnije. Tu se morala dobiti ona originalna lika koja je umetnički veoma pla stična kod Stankovića, a koja prikazuje kako seljaci smatraju uspeh Marka svojim uspehom, kako je nji-

'hov život oštro diferenciran od živo-

ta bogatih hadžija, kako oni u sva svoja raspoloženja unose snagu “elementarnosti, neposrednosti, primitivnosti. Nije samo Marko, već su i oni opijeni besnom rađošću triumfa nad spahijama. Oni tu radost izražavaju u romanu svojstvenim načinom. To svojstveno, tipsko, nije došla do ja= čeg,izraza u filmu. Siloviti i pustahi- . ski Marko izrastao je iz sredine seljaka graničara koji 8šu narazdvojni od konja i qružja. Morala se i na filmskom platnu dobiti ona pretstava o gozbi u Markovoj kući koiu je dobila Sofka, pretštava logora u kome je ona plen. Za bogatstvo, Marka nije karakteristična ona kosidđba koju je prikazao film, a na kojoj argatuju seljaci.?Marko je rani liferant, trgovac stokom, vlasnik graničnih hanova, seljak koji ie izbegao iz svog sela iz straha zbog krvne osvete,

Sofka u romanu nije samo čarobna lepotica. Ona je i ličnost. Njena mladost se razvija u romanu. a takođe i njen unutrašnji život. I ako je njen život ograđen orijentalskim rešetkama hadžiskog gospodstva j ako je ona lepa robinja u svojoj sopstvemoj porođici, ona ne prima sve ono što se S njom događa bez jakog unutrašnjeg reagiranja. Ona je svesna pada gospodstva njene porođice i porodične sramote zbog toga pađa, ali ona lako ne izlazi na pazar, u onu kupoprodaju u koju je stavio njen život hadžiMita, njen otac. Ona svim svojim bićem reagira na taj akt. Izlazi iz svog patrijarhalnog ropskog položaja i odlučno stupa pređ oca da se usprotivi fakvom sklapanju braka. Ona duboko u sebi, u švojoi povučenosti, pati zbog takvog uvredljivog. ponižavajućeg rešenja i njene mladosti i njer:og ščivota, · .

Sofka kroz žestoka unutrašnja izgaranja, kroz ličnu tragediju rušenja snova, lepota, čežnji mladosti. priprema onaj stfoički odnos prema svemu što se sa njom pre svadbe. na svadbi i posle svadbe zbiva. Ona u tom svom stoičkom stavu, koji je izrastao pošto su pregorena najteža strađanja, mu čenički trpeljivo podnosi pseći život kada su se izmenili odnosi prema njoj u seljačkoj kući, kada je ona postala predmet na koji će se izlivati mržnja seljaka na robovanje spahijama.

Bora Stanković nije bio ni u kpnkvoj »dilemi«, kako ie to netačno u jednom interviuu utvrdio pisac scenarija, kađa je davao ličnost Sofke. Život Sofke je u romanu jasno određen pađom gospodstva i bogatstva njene porođice. Ona je žrtva tom padu. Ona u romanu pristaje posle pretrpljenih unutrašnjih borbi dobrovoljno na tu žrtvu. Njena ličnost može biti objašnjena samo ako je istaknut sa dovoljno reljefnih realističkih momenata pad njene porodice i očajnički napor da se održi prestiž. Tada gpledaocu filma ne bi bio nerazumiljiv onakav avršetnk u kome ona ćutke podnosi tragiku svoga života i u kome se pojavljuju deca koja kao da nisu njena već tuđa. Veliki udeo u toj nejasnosti sa likom. Sofke imaju režija i gluma „Režiša (Novaković) istakla je ličnost Sofke u prvi plan i to insistirajući najviše na njenoj lepoti, a gluma (Gregović) je lišila Sofku gotovo sasvim unutrašnjeg života.

Lik Sofke u filmu je jako statičan. Događaji koji su sudbonosni za njen život ne odjekuju u njenoj duši, Ona je onako interpretetirana na filmu, uvek kao otsutna od događaja, u pozi neke nedokučivosti prirođe koja se zatvorila u se. Od početka do kraja filma ona je i u senzibilitetu i u raz• voju unutrašnjeg života u velikoj me= ri neutralna, To doprinosi đa i njen odnos prema ocu. a naročito prema Marku, nije dramatično emotivan i efektan. Kroz cen film ona je ista, uvek slika lepote, (zaista izrazita), a ne ona lepota koja se u romanu razvija i raste u intenzitetu pofresnih doživljaja. Režisko 'rešenie amama potpuno je strano Bori Stankoviću. Amam je topao, vreo ođ mulađosti, njene razigranosti, vesšelosti, zadđirkivanja, pesama, a u toj vrelini zaboden je očaj Sofke koja je izvrgnuta poruzi, duboko pogođena u svojim idealima mlađosti. Na filmu amzam je, đat kao kupatilo koje je uobičajeno videti na zapadnoevropskim filmovima sa siluetama nagofe. Slike amama su režiski na filmu izdvojene iz dra matike Sofkine suđbine u odmosu na pad gospodstva njene kuće, i same za se nose. nešto što se 'protivi zdravoj i poetičnoj erotičnosti Bore Stankovića. Takođe i slike venčania Sofke u crkvi izdvojene su iz takvog zbivanja. Venčanje u crkvi je u romanu opisano zbog prikaza nienog jačanja u podnošenju, trpljenju sramotne sudbine i zbog pokazivanja rastenja strasti, požude kod svekra Marka, zbog ostvetljenja njegovog odnosa prema Sofki. Slika crkve je, međutim, odvela pažniu reditelja kao 83ma za se, za službom, koja je maestetičnija nego ona u romanu (sa horovima) gde interes čitaoca nije usretsređen na nju, već na 'Sofku. na one kritične momente, nh njen strah da joj đarovi ne spadmu s ruku, na njene molećive poglede upućene Marku. Takođe je praznina u unutrašnjem

Odgovorni urednik: Jovan Fopovi&

doživljavanju onoga što se s njom zbiva u interpretaciji Sofke osetna i na onoj seljačkoj gozbi, kada njena pojava odlučuje o raspoloženju seljaka, kada je cela gozba posvećena njoj, ali ne njoj kao nemoj slici, već kao ličposti koja je đošla međa seljake iz spahiske kuće, obožavana od seljačkog glavara svekra Marka, Ona u interpretaciji na filmu te čarobne "sugestije na seljake ne nosi. Ni njgne poslednje završne scene nisu impresivne, jer u romanu njena duševna skamenjenost dolazi posle velikih unutrašnjih borbi, iskušenja i ispaštanja, đok je na filmu to izgubljeno, jer je ličnost Sofke prikazana od početka do kraja na istoj liniji, sa istim glumačkim sredstvima bez emocija i izražaja duševnih potresa i stradanja.

Ono što je izostalo u filmu, to je dinamika zbivanja. Sve se razvija vrlo sporo, sa težnjom da se istakne lepota slike i invenciia snimapja. No pored toga vidno jie otsustvo dinnmike u odnošu n izlaganje onih dogsa= đaja koji'su u romanu vrlo živo dra-

tični, jaki u emocijama, eruptivni u ošećanjima i temperamenfu. Scene sa Markom u režiskoi obradi ne prikazuiu Marka u njegovoi plahovito-

&ti, u silini snage njegove ličnosti i njegovih postupaka. On u romanu, ponet femperamenfom. neobuzdanom vulkanskom snagom i pićem izleće iz Mitinog doma, besno jaše hata i vihornmo proleće kroz kapiju svoje kuće. Sve to pokazuje njegovu osionost, prekost i silnu intenzivnost njepovih strasti i unutrašnjeg života. Na filmu je to u velikoj meri statično. beskrvno, ne krivicom glume. kojia ie n interpretaciji Milivoja Živanovića vrlo

jaka i koloritna, već zbog režiske ob-

rade koja je Marka stegela, uokvirila. Ličnost Marka morala bi biti svugde. vanređno markanfna i gospodarska, kako u crkvi tako i na pozbi, svugde bi morao đa imponuie i đa vlada. On bi morao svoiom ličnošmu da pokreće sve oko sebe, đa sve što živi kraj njega podredi svojoi voli sa visine razmnhnutosti, plahog ftemperamenta, eksplozivnosti.

Materijala za filmsku obrađu ima matnoga u romanu »Nečista krv«. On niie obuhvaćen u filmskom scenariju, i ako je taj scenario jedan od najozbiljnijih u stvaranju maše filmske umetnosti. Njegovi su kvaliteti u tome što je on sačuvao roman od deforma– cija, uprošćavanja, vulgarizacije, od onih žrtava sadržainih vrednosti umetničkog 'dela efektnim „zapletima filmske radnje. Aleksanđar Vučo, pisac scenarija nije izneverio ovaj najbolii realistički roman naše ktjiževnosti, samo nije izneo svu punoću njegovog sadžhia.

Film »Sofka« izvesnim svojim elementima označava napređak u razvoiu naše filmske umetnosti. To ie u prvom ređu zasluga, reditelja Novakovića, koji je dao veoma uspela umetnička rešenja u prikazivanju ambijenta starog

«= Vranja. osobenosti života tog pPradp u novim društvenim uslovima koi su nastupili posle. njegovog oslobođenja od Turžka. Režija sa rukovodstvom snimanja pokazala ie kako inventivnost u ilustrovaniu karakterističnih momenata iz života Vranja, tako i bo-

gato' osećanie. umefničkog portreta i

umetničke slike, Bogatstvo plastike i živost duha u ilustraciji sređine i fipova pokazani su naročito u slikama vašara, gde je dato vrlo živopisnih i karakterističnih đetalia. Rad na ovom filmu ofstupio je od stereotipnog, išao je za tim da gleđaocu pruži obilie raznovrsnih momenata iz života i prirode. Taj rađ je u svoiim umetničkim ostvarenjima već đaleko od diletantizma. U tom rađu ima i iake kulture i dobrog, savlađanog poznavanja filmske umetnosti. Režija je vrlo mnogo smisla pokaza • la u ilustracijama ambijenta. vranjan= kog folklora, nošnji. Ona ie isto tako velike brige posvetila radu sa masama, težeći što plastičnijim i mnrkantnijim karakterizacijama. crpeći ih iz samog života. No mora se primetiti režiji da je ma mahove bila podvučena tendencija da u karakterizacijama lica iz mase i odviše padvuče ono što je bogaljasto, đeformisano i dđegenerisano,

Igra M. Živanovića (Marko) je reljefna i najbliža delu Bore Stankovića, Ona sadrži karakterizaciju jake ličnosti, samopouzđane i samouverene, Ona daje tip, osoben, ličan, regionalan. Igra Marije Crnobori ima izrazite emotivnošti jakog umetničkog đoživljavanja i dostojanstvenosti nekađ imjićne hadžike. •

Toamačenje lika efenđi-Mite (Tanhofer) nije dovoljno izražajno ni u slici tipa, ni u doživljaju, velikim delom zbog nedostataka dobre režiske interpretacije. Igra M. Milisavljevića, (Tone) je nejeđnaka, sa pogođenošću u karakterizaciji, ali u pozorišnoj konsruisanosti prenaglašena. ı

Mila Dimitrević je prikazala pro-

odušnost i odanost Magde. a Mara Taborska je impresivno dala bolnu trpeljivost Stane. Treba istaći kao pogođen u tipu izražajan lik B, Đorđevića u epizodnoj ulozi seljaka, Takođe i markantnu igru R, Markovića

kao Sofkinog muža. .

Velibor GLIGQRIC

· Osnivanje Instituta

za društvene nauke ” ŠABAČKOG

U Beogradu: je ovih dana ošnovan Institut društvenih nauka, koji će uskoro početi svoj rad. Osnivanjem

"ovog institula ispunjen je jedan od

zadataka koje je na polju ideološke izgradnje postavio Peti kongres KPJ.

Zadatak je Instituta da osposobljava visokokvalifikovane kadrove za rad iz oblasti društvenih nauka, a naročito maksizma-lenjinizma, u naučnimi prosvetnim ustanovama. U· Institutu će se pored maksizma-lenjinizma, obra-

đivati i neke druge” društvene izučavati sa

nauke, koje se moraju

stanovišta marksizma-lenjinizma, sa

· stanovišta dijalektičkog materijalizma kao najnaprednijegs pogleda na

svet. Na Institutu će se predavati sledeći predmeti istorija SKP (b), dijalektički materijalizam politička ekonomija istorija filozofije, istorija KPJ, opšta i nacionalna istorija, istorija i teorija literature i druge.

Rađ na Institutu traje dve godine i osniva se ha principu postojanja katedri. za pojedine naučne. grane, sa predavanjima i seminarima, kao i samosfalnim proučayanjem, kome se pridaje naročiti značaj,

Osnovana Akademija za

pozorišnu umetnost

Vlada FNRJ donela je Uredbu o osnivanju „Akademije za pozorišnu umefnost, čije će sedište biti u Beo-

· gradu.

Zadatak Akađemije za pozorišnu umetnost je da osposobljava visokokva– lifikovane kadrove glumaca, reditelja i pozorišnih stručnjaka. Školovanje u Akađemiji traje četiri godine. Pravo upisa na Akademiju imaju samo. lica koja su završila srednju školu sa višim tečajnim ispitom, muzičku školu ili njima ravnu školu.

Izuzetno. po odobrenju Komiteta za kulturu i umetnost vlade FNRJ, mogu se u Akademiju primiti i lica koja

· KNIIŽEVNE'NOVINE —T— —_— ;

PROSLAVA STOGODIŠNJICE ·

\

Krajem ovog meseca navršava se sto godina od osnivanja Narodnog pozorišlta u Šapcu. U ovoj kulturnoj manifestaciji, pored članova Šabač. kog pozorišta, učestovaće i ansambli gostiju iz Beograda, Novog Sada i sa

' Cetinja. Za proslavu stogodišnjice Ša-

imaju i nižu školsku spremu, ukoliko .

imaju uslove za školovanje u Akademiji., Umetničke škole u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegevini postoje tri umetničke škole, koje se nalaze pođ rukovodstvom Ministarstva prosvete: muzičke šlole u Sarajevu i Banjoj Luci i Škola za likovnu umetnost u Sarajevu. Škole su otvorene posle oslobođenja i broi učenika povećava «=e svale godine. Prošle godine Školu za likovnu umetnost u Sarajevu pohađalo je 938 učenika, a ove godine u školu je upisan 51 učenik.

Muzičku školu u Sarajevu ove godine pohađa 505 učenika, a muzičku školu u Banjoj Luci oko 100 učenika · koji se kao i đaci sarajevske muzičke škole stvestrano osposobliavaju za buduće stuđemte muzičkih konzervatorija ili za nastavnike muzike po srednjim školama u Bosni i Hercegovini. Umetničke škole u Bosni i Hercegovini

ohađaju i radnici. Tako je, na primer, u

koli za likovnu umetnost u Sarajevu sa vrlo dobrim uspehom završio školovanie Železničarski radnik Alija Ramović, koji je već nekoliko puta izlagao na izložbama u Sarajevu.

Knjige ukrajinskih ĐDISGCCI

U vezi sa Drugim kongresom ukrajinskih pisaca bibliografski zavod Ukrajinske SSR objavio' je podatke o izdanjima „knjiga ukrajinskih sovjetskih pisaca.

U Republici su 45 puta izdavana dela dramškog pisca, laureata Staljinove nagrade A. Kornejčuka, na ukrajinskom, ruskom, jevrejskom i bugarskom jeziku.

Dela pesnika — akademika P. Tičine, laureata Stftaliinove nagrade, izdavana su u USSR 62 puta, U toku triđeset godina izašlo je oko milion primeraka njegovih knjiga na ukrs= jinskom, ruskom. poljskom i jevrejskom jeziku. Knjiga pesams' P. Tičine »Partija vodi« postigla je tiraž od 100 000, primeraka, a njegova zbirka pesamn »Osećanja jedinstvene porodice« doživela je tri izdanja.

Od 1999 gođine stalno se izdaju defa

ukrajinskog pesnika V. Sosiure, laureata Staljinove nagrade. Ukupni tiraž niegovih knjiga iznosi 350.000 primeraka. . Od dela ukrajinskih pisaca koja su mnogo puta izdavana i koja su doživela veliki tiraž, treba spomenuti i knjige laureata Stalilmove nagrađe I.. Pervomaiskog, A. Mališka i Vandđe Va siljevske. Pesme Pervomajskog izdavane su 63 puta, Mališka 21 put, a dela Vande Vasilievske 17 puta.

Omiljene knjige za. decu ukrajinske književnice Natalije Zabile štampane su 86 puta, a njihov ukupni tiraž iznosi 1,800 000 primeraka.

Nova momnorerafija. o Ptiiškinti

Nosilac Stalj:nove nagrađe profesor Mejlah pripremio je, za štampu novo delo »Puškin ·:i njegova epoha«. Mejlah je iskoristio dosada nebbljavljeni arhivski materijal, koji otkriva nove vidove stvaralačkog, razvitka velikog ruskog pesnika i njegove odnose sa sa vremenicama. . Nekoliko odeljaka. u delu profesora Mejlaha posvećeno je uticaju herojske epopeje 1812 godine na stvaralaštvo Puškina, na njegovu borbu za nacionalnu rusku kulturu. Monografija »Puškin i njegova epoha« izići će iz štampe povodom 150-godišniice rođenja velikog ruskog pesnika.

Konkurs za spomenik Puškinu

Završeno je prvo kolo zatvorenog konkursa za projekat spomenika: Puškinu u Lenjingrađu. U konkursu; koji je organizovao Komitet za umetnost SSSR, učestvovalo je jedanaest vajara. Žiri je ođabrao tri projekta, koje su izradili laureati Staljinove nagrade Minizer, Tomski i Motovilov.

Mošeli nagrađenih rađova upućuju se u Lenjingrađ, gde će ·biti izloženi i stavljeni ma diskusiju pred širokom javnošću grada, ?

Beograd, Wrancuska broj 1 — Btamparija »Borba«, Beograd, Dečanska š1.

bačkog: pozorišta izvršene su mnoge pripreme. Rađovi na preuređenju zgra de ve: dobiti nova sedišfa, kao i pokrefnu pozornicu. ·

Svećanost će početi na dan 28 decembra. Književnik Velibor Gligorić govoriće tom prilikom O kulturnom značaju Narodnog pozorišta u Šapcu. Članovi kolektiva Šabačkog pozorišta pripremili su za svoje tri premijere dela iz domaćeg reper Ot će najpre izvesti Nušićevu »Ožalošćenu porodicu«, zalim. »Mande« od Marina. Držića i dramu Miroslava Krleže »Gospoda Glembajevi«. U međuvremenu ansambl Beogradskog baleta izvešće u Šabačkom narodnom pozorištu »Ohridsku legendu« od Stevana Hrjištića, a članovi Novosadske opere »Bru s onog svijeta« od Gotovca. |

Proslava će trajati nedelju dana. Na završetku ove kulturme manifestacije održaće se završne priredbe, u kojima će ućestvovati grupa kulturno-umjetn'akog društva Beogradskog univerzitefn »Branko Krsmanović,« kao i članovi Beogradskog narodnog pozorišta i Narodnog pozorišta sa Cetinja. “Za vreme proslave stogodišnjice Šabaćkog. pozorišta, u Šapcu će biti otvorena: izložba fotografija, crteža i pisanih dokumenata o radu teatra tolu jednog veka.,

'Rađ Narodnog kazališta u Zadru

U prošloj sezoni kazališčne predstave u Zadru. posjetilo je oko 80.000 gledelaca, Tehničari zađarskog kazališta

proširenu

toara, Oni

. kcnstruisali su pokreinu pozornicu za

„ova gostovanja. Gostovanja koja su održama prve godine posle oslohođienia.obuhvatila'"sa. područie od Zadra od Cetinja. U kasnijim sezonama gostovanja su se usmjerila na kotar Zadar što nije sasvim pozitivno, jer bi bilo potrebno da se rad ovog kolektiva vidi i u ostalim našim građovima.

Prošla sezona bila je najuspjelija po rezultatima gostovanja. Skoro sva mjesta u okolici Zadra i kotara, bila su posjećena po n?koliko puta sa, razrim komadima. Među najposjećenija mjesta spada Knin, Preko, Olib i Piograd. Još možemo spomenuti Iž Veli, koji ima svoju diletantsku' grupu i prilično prostranu salu sa pozormicom, TBenkovnc, Nin, MPilip-Jakov, Sali itd.

U mjesecu ljipnju o. E. kazalište je

·napravilo. veliku turneju po dalma-

tinskim otocima, koja je trajala · 21 den. Kroz to vrijeme dalo se 20 pret-

ć se privode kraju. Dvorana će .

POZORIŠTA

stava, kojima je prisustvovalo oko

9.000 gledalaca. Po dalmatinskim oto~

cima đalo se u prošloj sezoni ukupno 41 pretstava, kojima je prisustvovalo

oko 17.000 gledalaca. Skoro sva djela,

koja su bila na repertoaru prožle se-

zone, prikazivala su se u raznim mje- ·

stima s velikim uspjehom. U ovoj sezoni, već na samom početku, posjetilo se 16 mjesta gdje se dalo 17 pretstava, kojima je prisustovalo preko 7.000 gledalaca. Do konca ove godine izvršit će se nekoliko manjih gostovanja sa komadima »Kir Janja«, »Pop Ćira i pop Spira« te s dramom Ostrovskog

»Bez krivice krivi« s kojom se otvori=

Ja ova sezona u Narodnom kazalištu u Zadru. Na proljeće slijedeće godine u planu su gostovanja po dalmatinskim otocima i jedna turneja do Dubrovnika. kako bi se s radom OvOg kazali. šta mogli upoznati svi naši kultumi centri na obali mora.

Iz navedenih primjera meže se vidjeti potreba daljeg kvantitarnog i kva litativnog podizanja OVOB našeg um= jetničkog kolektiva. Pritom ne smijemo zaboraviti ni na tehničke potrebe zadarskog kazališta, koje zasad u Pprkos značajne pomoći narodnih vlasti ne zadovoljavaju zadarsku scenu, a O kojima bi trebalo povesti Više računa, kako bi uz postignute rezultate ovaj kolektiv već jednom dobio sve najpo-. trebnije za dalje, usavršavanje.

B. V.

NAGRADE NAJBOLJIM VOJVODANSKIM AMATERSKIM POZORIŠTIMA

Savez Rkultumo-prosvetnih društava Voje vodine dodelio je ovih dana najboljim vojvodanskrm amaterskim pozor:Stuna, dira skim sekcijama i njil:ovim ma žnijim članovima novčane nagrade u ukubnom IZnosu od 135.000, dinara. Savez je na taj način odao priznanje za njihovo požrtvovano zalaganje i ljubav prema pozorišnoj umetnosti, koji su se manifestovali i prilikom takmičenja nmatersltiih pozorišta Vojvodine. Savez kulturno-pro-vetnih društava nagradio je trinaest kolektiva sa 110.000 lmara, a 21 amatera i ređitslja sa 25.000 dinara. Prvom nagrađom od 20,000 dinara nagrađeno je amatersko pozorište »„Branislav Nušić« iz ''urije, pobednik na takmičeniu amaterskih pozorišta Vojvodine. Drugom nagrađom od 10.000 dinara nagrađena su amaterska pozorišta iz Jaše Tomića, dramske sekcije kulturno-umetničkih druy3 štva iz Kikinde, Rumunskog kulturnog dru» štva iz Mramorka, Slovačkog kulturnog društva iz Kisača, Rusinskog kulturnog društva iz Đurđeva i dramske sekcije Kultfturno-umetničkog društva »Svetozar-Toza Marltoviće iz Zrenjanina. Sa po 5000 dinara nagrađena cu amaterska pozorišta i dramske sekcije kulturao-umetničkor drustava iz Bečeja, Sremske Mitrovice, Kikinde, Inđije, Šida i Farkaždina. Sa po 2000 dinara nagrađena su četiri reditelja i člana amaterskih pozorišta, a 17 njih nagrađeno je sa po 1000 dinara.

- BIBLIOGRAFIJA

aa aaa er aaeeraraıi:

v. IT. Lenjin: Izabrana dcla (u Ov ) tom). Tom 1], knjiga prva. Osim Lenjinovih dela, ova Mhnjiga gadrzi govoreci članke J. V. Staljina o Lenjinu i len imnizmu. Izabrana dela V. I. Lenjinp u OVOJ, prvoj knjizi podeljena su na sledeća poglavlja: 1) o Marksu i marksizmu; 2) Borba za stvaranje socijalnemoltratske radničke partije u Rusiji: 3) Osnivanje socijal-demokratske *adničke partije 'Rusije.. Pojava frakcija boljšoevikau i menjševika (članci: Šta đa se radi i Korak mnpred, dva koraka nazad). Biblioteka marksizma-lenjiinizma, izdanje »Kulture«, Bieograd—Žagreb, 1948, ćirilicom i latinicom. Cena 70 dinara.

O nejstinitim i nepravednim optužbama protiv KP (izabrani materijali). Tzdanje »morbo« Beograd 1990.

I Geo: Iziava CM. MIPJ povodom Rezoluciie Informhiroa MWomunističkih wartim o

staniu u KPJ; Iz referata druga Tita na. Đetom kongresu KPJ: Iz referata druga Karaolia na Petom konpresu KPJ. Nova Tugoslavija u antijmperijalističkom {rontu; Rezolucija zajedničke sednice Saveznog veća i Veća naroda Narodne skupštine: PNRJ. Uvodna reč druga Petra Stambolića.

Tr đeo: Odgovor bugarskim drugovimn; Veljko Vlahović: Odgovornost komunista. Odrovor Gustavu RBarešn i »Rmde pDravu“; Gdgrovor drugu Červenkovu i drugima; Avanturistički istupi albanske vlade protiv životnih interesa albanskog naroda: Moša Pijađe: Besprincipijelnost kao oružie u borbi za »Dprincipe«; Vlaiko Begović: Tzgradnja socijalizma ili jačanje Kapitalistič. Rkih elemenatn u selu i Pradu; Vladimir Dedijer: Još jedna ilustracija nepravedđnosti optužbe Tnformbiroa: Milentije Popović Uunutarpartlska demokratija ili »torski —teroristički režim« u KPJ; Vlajko Đegović: Izgradnja ili izdaja socijalizma; U jeđinstvenoi partii MWao što je naša nema mesta MWoleblivcima i izđajnicima; Borba za socijalizam u Jugoslavii! i Peti komgres KPJ. Govor druga Milovana Đilasa ođržam 1 septembra ma sastanku partiskop aktiva Druge proleterske divizije; Dušan BlagdojievIiČ: Protiv slabljenia brafstva balkanskih

i pođunavskih marođa; M. P.: Bežanije. od stvarnosti u dogmatizam: Kome služi falsifikovanje istorije naroda Jugoslavije: Naši omlađine! u Čehoslovačkoj pokazali su se dostojnim sinovima naših narođa i Partije; Milovan Đilas: O neictinitim i nepraveđnim optužbama protiv naše Partije i naše zemlje; Dušan Blagojević: Nemočne protivjugoslovenske pakosti »Imanite«-a; M. V.: Ni Cankara nisu pošteđeli antijugoslovenski klevetnici; Govor maršala Tita na svečanom skupu Slovenačke akađemije znanosti i umetnosti. i MU đeo: Izjava članova Centralnog inicijativnog komiteta, makeđonskih kulturnoprosvetnih društava ju Bugarskoj i drugih makedonskih javnih radnika; Demanti Direkciie za informacije; Izmišljene vesti stranoj štampi o Jugoelaviji,; Demanti Tanjuga; Osuđeni ratni zločinae Topalović govori sa stranica »Imanitea«; Saopštenje Petoš kongresa KPJ o novim klevetnma protiv naše zemlje; saopštenje pretnedđništva Petog kongresa KPJ o klevetama u »Pravdi«; Činjenice u vezi s objavljivanjem rađio Moskve đa se neki građani | PNRJ izjašnjavaju za Rezoluciju Informbiroa; Saopštenje Direkcije za informacije; Saopštenje Bugarske telegrafske agencije. Još Jedan dokaz da Vlada FNRJ nije isporučila kukuruz monarhofašističkom režimu u Grčkoj; Sadpštenje Ministarstva unutrašnjih poslova Narodne Republike Makeđonije; Demanti Tanjuga; Demanti Tanjuga.

Dimitar Vlahov: Odbrani govori i stati

%

(1924—1947). Jubilarno izdanje povođom "0godišnjice rođenja Dimdtra Vlahova.'Izdalo Državno knjimoizđatelstvo na Makeđoniia. Skopje 19408. Cena 75 dinara.

nDGBCRBEFA OE GP:DCA O

A. R. Lecaž: Vil las, Tom TI i 11. U ovom delu, građenom po uzoru nn čŠpanske pustolovne (»pikarske«) romane, veliki fran= cuski klasik XVIII veka dao je iza {a sade španske istorije, živu 1 pyrealističku sliku francuskog društva svog. vremena, oštroumnu satiru na pokvarenost, razuzdnost i nasilja vladajućih aristokrat.kih krugova. »Svefski klasici«, izdanje »Prosvete«; Beograd, 1948. Cena 66 dimara (I tom) i 64 dinara (GI tom).”

Romen Rolan: Kola Brenion. Roman. U liku Kole MBrenjona, čoveka iz narođa,

pretstavhika renesunsno” duha XVI veka i slobođarskih težnji narodnih masa, Romen nolan prikazao je nouništivi optimizam i snagu radnog čoveka Trancuske, Izđalo

Državno Wnigoizdatelstvo na Makedonija, ,

Skopje, 1948,

Makedonski narođni pesni. Sobrani na fectivalite vo Bitola i Štip na 11 oktomvri 1947. Izđalo Državno knigoizdatelstvo na Makedonija, Skopje, 1948.

T. D. Lisenko: O stanju o biološkoj nauci, Referat ma zasedanju Akađemije poljopri. vrednih nauka »V. I. Lenjin« 30 jula 1948 g. Izdanje »Kulture«, Beograd-—Zagreb, 1948.. Cena 8 dinara. uu e ekrnuk pin grana i ene Maa eri NO Ever ri KPA K Jefe fryK ruze yu onu aan

: UREDNICI: Popović, Čeđomir Minderović

Jovan a i Marijan Jurković

PRETPLATA ZA KNJIŽEVNB NOVINE

Za našu zemlju na 3 meseca 35 đinarš»

na 6 meseci 70 dinara i na godinu dana 140 dinara,

Za inostranstvo: na 3 meseca 5U dinara,

ma 6 meseci 100 dinava i na godinu dana .

200 dinara. ; Rukopisi se ne vraćaju. Broj čekovnog računa 1-860049 Poštanski fah 617.

BROJ 45 \

ie

ke