Književne novine

Peta je godina otkako je.s Volstrita i iz Sitia u Grčku prispeo Sajlok na= še današnjice, Dosledan starom: mitu,

dvoličan. kao rimski bog Janus: jedno

mu je lice neugasiva zed„ za tuđim bogatstvom — najosvedočenija »vrlina« kapitalističkih magnata s Volstrita, a drugo džentiImenska hipokri-

, zija humanizma i kulture — kojom se

neupadljivo i nadmeno kinđure lor.dovi Sita, \

Ovaj savremeni Šajlok bavi se čudnom trgovinom po svim kontinentima zemaljske kugle, kupujući za funte i

· dolare živo ljudsko meso i upotreb-

Ivan: KARAIVANOV ~

stvom iza granica svoje zemlje, Polovina od njih nalazi se sađa u JugoSlaviji, i druga polovina u ostalim zemljama narodne demokratije, Druga angioamerička · okupacija u Grčkoj i divljanje monarhotašustićkih bandi nad grčkim narodom stvorili

~ Su i nesnosno ekonomsko stanje u O-

ljavajući ga kao hranu za sVvoJe osva- ·

jačke topove, Njegov boravak u Grč-= koj to najbolje potvrduje.

Kao i obično, on je i ovde počeo trgovinu naveluo i malo, kupujući prvo ministre i narodne poslanike, generale i profesore, razne Caldarise, Papandreue, Rendise i Sofulise, pa zatim i one koji se, ız budi kojih raz-

_ loga, priarzavaju njihovog skuta, Celo

to sareno monarnolašisliĆko društvo on proglašava grckom demokratijom, iako ono s demokratijom ima zajedBICROB IStO tOLIKO kOJjikO ı on 8 huma– nizmom i kuiturom. istina, u eposi imyeirijauzma, nije ništa neobično ni novo da, u ıiaspaaanju svih kapitalisucuin vreanosu Irunu i pravda i mo=raı viadajuce klase, da se naziva crno beum, aa še oWruinosi i VarvarstvVo Điusidšavaju piomieniiOoscu ı COvekKO= 1JuUULJCIH, HajCinji pOrok najvećim VIliunania. ia ıZUpaCemosi pojmova, KO= juua kapuitalizavı Wguje iza sVoje javnc vczač Ougad Je aOsaO na svet, najboji Je znak NnJeBOVOM „HeminoOvnog bauxuoistva.,

“al. Je 1 ongaics5ki gclicčiail S%ODi, zapuviiijuci pcevog acvcinora 1944 godine Gaiusu UkUujac:Ju WxiCRe, pokusao da je piiaiije liasuiı »O08510bodenja«, "o je jeulli TaziOg Sto njegova linilervenciJa u GuiuwoJ i nije aošla kaa su se u JOJ najazie hiuerovske norae, već Das oluda kad su grčki partizani, stoJec: na Celu SVih Gemoklratšdin i ıO0uu.Juyivin snaga svoje zemlje — a Zanvaljujuvći popedama Civceuc armije koja Je nadirala sa severa i herojstvima iliOVe Naiod)Nooslopodilacke VOJ= ske — Dili potpuno Oš%10DOailı SVOJU zemlju, Oi Hisu ranije došii u Grčku Ssalio Zao aa ne Di piuži pomoć grčMu ldLOGU, I5LU KaO SLO rramije ıusu Diciu: Ga OLVOLe drugi iromt, Čime bi spali covecansıvo od mnogomilonSaln ZLiaVa, Naprotiv, oni su išli za ilrn da SLO Vasc odupovlaće borbu s ftasističkimi okupatorom kako bi se u ITiJUJ SUO Vaše iscijDack Snage OrVelle allule ı SVO IMiOUIHiJiIH | OšsiOpodiiaČkKih patruzanskin pokreta. ingersolova i 11JiBa »55ULOBO poverijivo« samo je jeuan OG DezDrOJnih Gqoiumenata koJI 5U 10 JaVIO potvrda. /LDemonski InaJjscor lioga odugovlačemja, kad se Tau.:0 O pruuvanju tude krvi, nije bio niuxo druži dO glavom Vainstonm Cezrčil, na UCiJOJ savesi Ježe milioni izlišnih Žžriava GeniogratSkog sveta.

voj zemlja, tako da život u njoj postaje iz dana-u dan sve teži i strašniji. Kurs drahme tako rapidno pada da ce njena stvarna vrednost Duiti USNOTO manja od, vrednosti uartije na kojoj je, otštampana, U 1946. godini tuntia

· sterlinga NMotirala se 151.UOO drahmi,

ı (zeneral bkObi Je svoju intervenci~ ,

ju ovpoceo u znaku osvajanja Grčke od sainih WikKa, ud grckog naroaa, od nošiaca ı ćuvara grcke demokratije. "akO Je on u oVu zemlju, umesto nove uarodne demokratije za' koju je glCsı narod pod nacisuckom okupacCiJuin nostedimuce prolivao SsvOJu piemčenitu krv, unosio svoju zapadnu »deImuwsratıju«, IF arej, raamicw kvart U AVvunli, nece nikaaa zaboraviti kako se upoznao sa engleskom »demokratijom. Nece to zaboraviti ni drevno BrUKO SVelŠte Akropol, koje je tada SKODI zasuo svojim granatama, a koJe Je dotle bilo tučeno samo artilje= rijom nemačkih fašista.

1 dan-danji traje engleska intervencija u GrČKOJ, al. ona nije mogla pobediti, niti je pobedila grčqau demo-

· krauju, kešenost grčkog naroda da

brani svoju slobodu pokazala se tvr=

Gini Oral0i:0, IiO ŠtO Su IisSliı engles=,

| ki intervencionisti, Nemajući snage da

sami slome volju grčkoga naroda, oslonili su se omi na svoje američke saveznike,

Zato je i usledio poznati Trumanov proglas od marta 1947 godine, kojim Je objavljeno da će dati svu svoju pomoć monarholašistima u Grčkoj i njihovim engleskim pokroviteljima, I ovaj proglas, kao i »demokratska ıntervencija« generala kobia, Iaktički je značio objavu rata grčkom narodu, grčkoj demokratiji, grckim paruzanima koje korumpirana anglo-američka štampa naziva pobunjenim banditima.

Tako savremeni Šajlok sa svoja dva.

lica, američkim i engleskim, pokušava da krvavi žestoki rat protiv grčkog naroda prikaže svetu kao svoju pomoć demokratskoj Grčkoj! On svima sredsivima, od Caldarisa do tenkova i aviona, pokušava da prinudi grčki narod, koji se herojski borio protiv

| nemačkih fašista, na kapitulaciju pred

sobom i monarhofašističkim izdajnicima grčke zemlje i grčke slobode. Već devet godina grčki narod vodi žestoku borbu za slobodu i nezavV)Jsnost svoje zemlje, za demokratiju, za to da bude kovač svoje sudbine. Grčki narod ne štedi svoju krv, samo da. bi osujetio pokušaje angloameričkih okupatora koji idu za tim da nametnu imperijalističko ropstvo i čudovišni monarhoflašistički poredak, „pomoću

| kojih hoće da pretvore njegovu zem-

lju u običnu koloniju. U nejednakoj borbi koju vodi herojski grčki narod protiv izdajnika svoje zemlje i njihovih zaštitnika, angloameričkih intervenata, on ne štedi svoju krv niti ijednu žrtvu smatra prevelikom. Ne prođe nijedan dan da monarholašisti, po presudi svoga »suda« ili bez nje, ne pošalju u smrt ili na robiju desetine najJdoslednijih boraca koji su neustrašivo ratovali protiv nemačkih fašista i koji se, baš zato, ne mogu ni sada da pomire sa angloameričkim monar– hofašističkim ropstvom. Pola miliona ljudi ostali su uboge izbeglice, zahva-–

ljujući tome Što monarhofašisti i:S9-

ljavaju sva mesta u blizini kojih se bori narodno demokratska armi!ja, Grčke. Više od dvadeset hiljada dece spaslo se očigledne smrti jedino bek=

ih

a u 1948 godini 257.000. S kakvaum se neviđenim nevoljama nose i pod kakvim teškim privrednim prilikama žive grčke narodne mase, najioije ce pokazati stalni skok cena nJinovin ŽIvotnih potreba. Porast cena Je nepromenijiva pojava u Grčkoj pod monarholašističkom vlašću. | Upoređene sa 1999 godinom, alto visinu cena u nJoj obeležimo sa 1UO od sio, cene su se popele u 1946 na 17/ od sio, u 194 na 3UJ od sto, a 1948 na 358 od sto. Uporedo sa ovakvim „povastom cena opadala je kupovna moć trudbenika, AKO RUpovnu mOC U 1959 gOdiNni ODcležumo sa 10UU, kupovna moc truabenika 1947 godine bia je 3o, a 1948 svesa JO pocna, što znaći da se spustila na manje od jedne trećine,

"Te cilre najbolje pokazuju kako je angloamerički Sajlok svojom intervencijom u Grčkoj ,bez obzira na besomucnu viku svoje štampe i svoje propagande o blagodetima zapadne demokratije, postao jedini krivac kako za neviđeni teror nad grčkim narodom, tako i za njegove nesnosne ekonomske prilike, ı ne samo dva, već kad bi imao i stotinu lića, angloame– Tićki Bajiok ne bi nijedno od njih mogao pokazati svetlim pred savescu čovečanstva. jer bi na svakom nosio strašni žig teske odgovornosti za razaranje, glad ı smrt koje je posejao i koje neprestano seje u grčkoj zemlji.

Ali utoliko više sam grčki narod zaslužuje svu paznju i simpatije čitaVog Sslobodoljubivog čovečanstva, Jer je on svojom borbom učinio uzaludnim sve napore angloameričkih impe= rijalista da unište njegovu sloboau i njegovu demokratiju, da ga pobkčine mona:hofašističkim izdajnicima, da njegovu zemlju pretvore u svoju koloniju, u placdarm za rat protiv Sovjetskog Saveza i zemalja narodne demokratije. Svojim „herojskim otporom protiv surovih sila angioameričkog imperijalizma grčki narod razotkriva pred celim svetom svu slabost toga imperijalizma, njegovu nemoć da sebi potčini volju jednoga naroda koji je rešen da po svaku cenu brani svoju slobodu, kako je brani grčki narod. Šajloku je pošlo za rukom da kupi monarhožlašističku izdajničku · kliku, ali ta klika ne pretstavija ni grčki narod, ni grčki partizanski pokret, ni grčku demokratsku vladu. Grčki narod se ne može kupiti nikakvim novcem, niti se njegova volja da slomiti nasilnim sredstvima, pa će zato ostati uzaludne i angloamerička intervencija i monarhofašistička izdaja, Svojom dosadašnjom borbom grčki narod je najbolje pokazao da će podneti sve Žrtve i sve napore koje od njega zahtevaju visoki ciljevi za koje se bori: nacionalna nezavisnost, puna sloboda i nesmetan demokratski razvitak njegove zemlje. Rešen da svoju oslobodilačku borbu dovede do kraja, grčki narod se neće pokolebati nikakvim pritiskom i zastrašivanjem, pa ni pojavom američke ratne flote u svojim vodama. I zbilja, dolazak te flote u grčke vode ne samo što nije sma–

| za borbu do kraja, već on nije smanjio ni st |

monarhofašističkih izdajnika koji su. | Svesni da će/za svoja nedela polagati . njenično potvrđuje, da su s

račune pred grčkim narodom. Zato se oni ne stide da zahtevaju da im u po-

moć, pored flote, dođe. i američke re-= prime i prihvate

gularne trupe,

Mali, ali herojski grčki narod ima veliku istoriju, ispunjenu nom borbom. On je stvorio kulturu i umetnost kojima je obuhvaćena. kultura čovečanstva. Slobodoljubivi, borbeni i stvaralački genije grčkoga naroda nije podlegao nmajbezdušnijim i hajcrnjim strahotama Hitlerovog fašizma, pa neće podleći ni bezgraničnom besu savremenog Šajloka.

Monarhofašistički izdajnici, za ljubav svoga novoga boga s dva lica, podnose mu svakog dana krvave žrtve, ali ne svoje, već žrtve grčkog naroda. Oni su ubili Mikosa Paparigosa. Oni se ovih dana spremaju da oduzmu život prvoborcu demokratske Grčke Manolisu Glezosu. To je čovek koji je lu slrašnim danima nacističke okupa-– cije Grčke, 1941 godine, sa zidina Akropolisa skinuo hitlerovski kukasti krst i mesto njega postavio plamena slova BAM, On je tim pokazao nepokorenom grčkom narodu kojim putem će doći do svoje slobode i pod kojim

. Će znakom pobediti njegov nesalom-

ljivi duh sve neprijatelje, Glezos je bio urednik »Rizospastisa« i čovek čiju su neodoljivu mržnju osetili svi porobljivači njegovog naroda od Hitlerovih nacista do monarhofašista i američkih intervencionista, Zato naslednici nacističkih hordi traže Glezosovu glavu, ne vodeći računa o tome što takve žrtve donose nepodeljene simpatije svega progresivnog i slobodoljubivog čovečansiva herojskom grčkom narodu i neizmernu mržnju protiv njenih ugnjetača.

Zidine Akropola neće zaboraviti herojsko delo Manolisa Glezosa, njega neće zaboraviti ni herojski grčki narod, već će ga pamtiti kao što pamti dela svojih nacionalnih heroja kroz vekove. A nedelo Manolisovih. ubica pamtiće kao sramnu herostratsku slaVu, od koje će se stideti i njihova: pokolenja i celo civilizovano „čovečanstvo. Demokratski grčki narod, povezan svojom herojskom borbom sa demokratskim narodima celoga svega sa Sovjetskim Savezom na čelu, nadživeće i angloameričkog Šajloka, kao što je. nadživeo i sve tirane u svojoj istoTiji. .

Zbog toga grčki narod uživa i nepodeljene simpatije naroda Jugoslavije koje su mu ukazivane u svakoj prilici i koje su dobile svoju najbolju potvrdu u isto tako junačkoj borbi protiv zajedničkog fašističkog okupa-– tora, kakvu vode od 1941 godine najbolji sinovi grčkog naroda. Te simpa-

tije neće umanjiti eve neprijateljske i ·

provokatorske izjave koje daju neprijatelji miroljubive saradnje. i prijateljskih odnosa između jugoslovenskih

KNJIŽEVNE NOVINE

KOMNOLI JICE_

Danas je opšte stvar koju naš socijalistič i vaini voj ni zarobljenici u ogromnoj većini vra–„tili iz logora potpuno pripremljeni da vu stvarnošt /du-. "Boslavije, đa se u nju aktivno 4 -/

če, da joj budu izgradioci-i branioci. legendar- „ Danas se sasvim, dobro zna da su i na

ši zarobljenički logori bili deo veli-

kog i slavnog. narodno=oslobodilačkog ~

i revolucionarnog fronta Borbe i Revolucije u zemlji. Na tom borbenorevolucionarnom sektoru u žicama, daleko od zemlje i isključeni iz neposrednog učešća u njenim istoriskim zbivanjima, jugoslovenski ratni zarobljenici su se pridružili Borbi na-

ših naroda, sledovali.su-njenim smer- .

nicama, sprovodili u logorima njenu borbenu i revolucionarnu politiku, i u tom zatvorenom borbenom aktivitetu preobražavali se, prekaljivali, politički i radno osposobljavali da se u zemlju vrate kao spremni vojnici izgradnje socijalizma u njoj. Ako se "izuzme jedna šaka jada zabludelih i izbezumljenih oficira, sa izdajničkim i protivnarodnim generalima na čelu, I nešto nesvesnih vojnika i podoficira koje su ove nedostojne starešine, uspeli da zavedu sa puta povratka narodu i njegovom novom Životu, kao i neznatan broj zalutalih po građovima i selima Nemačke i u njima zaostalih vojnika, iz ličnih i ne mnogo čistih razloga, ogromna većina zarobljenika, stotine hiljade njih, pripremno i oduševljeno su se vratili u zemlju i odmah se aktivno, izgradilački uključili u njenu stvarnost. Danas su oni u njoj u velikom broju svesni i dobro politički podučeni članovi Partije, a svi su aktivni i borbeni narodno frontovci, u prvim redovima u našoj borbi za socijalizam, potkrepljeni onom svešću do koje su se podigli učestvuJući u borbenome i kulturnome aktivitetu u logorima, marksizmom i lenji" nizmom čije su osnove tamo savlađivali i čijim se principima danas ovde rukovode.

Ako bismo se· zapitali, koja je to '

snaga, koja inicijativa, koja politička Svesna volja dejstvovala i rukovodila u tome procesu preobražavanja ljudi u logoru, odgovor bi bio jasan i nedvosmislen: to je bila Komunistička partija Jugoslavije. Kao i u zemlji, tako je i u logorima ona povela ljude u borbu i ona ih za borbu idejno i moralno osposobljavala i učvršćivala, To je istoriska činjenica, koja se 'dostojno i sa ponosom ima zapisati u nje-. nu slavnu “+ridesetogodišnju istoriju.

Treba, pre svega, imati na umu da su komunisti, da je Partija u logorima od prvih trenutaka dala osetiti svoju svesnu prisutnost. A ti prvi trs= nuci su dosta bili ispunjeni takvom unutrašnjom pometnjom mnogih pojedinaca, tako anarhičnim odnosima u zajednici, takvom potištenošću i Dpo-

i grčkog naroda, Njih neće umanjiti „“ništenošću ljudi, da bi svakom dru-

ni sva naklapanja gospodina Caldarisa i razne izjave njegovih prijatelja u angloameričkim plaćeničkim redakcijama listova o tobožnjoj prijateljskoj saradnji monarhofašističke vlade i Vlade Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Njih neće umanjiti ni paklena dreka informbirovske štampe koja se srozala na to da se u svojoj kampanji protiv nove Jugoslavije služi neistinama pa i izmišljotinama monarhožašističke štampe i Caldarisa. Grčki narod vrlo dobro zna da je u narodima Jugoslavije i njihovim političkim i državnim rukovodiocima na čelu sa maršalom Titom imao najbolje i najdoslednije svoje prijatelje čije iskrene simpatije nisu uspele da pomute sve laži i klevete koje su sipali njihovi zajednički neprijatelji,

Odgovor bugarskom pjesniku

(jednom od onih koji nam prijete zbog tobožnje izdaje SSSR-a i socijalizma)

»Što se, braćo, danas obrukaste? Na koga ste nože potrgnuli? Kad ste, braćo, vi taki junaci, kamo noži, kamo vaše sablje, . te ne biste sa mnom na Kosovu, "a činite s Turcima junaštvo, desite se mene u nevolji?

Nemam s kime ladno piti vino. (Banović Strahinja« narodna pjesma)

Čuli smo nešto, bratko, da bojnog paripa spremaš i da ga igraš poljem, ovamo našoj kući.

OCovječe, imaj duše, poštedi Pegaza svoga,

dosta je Hitleru rinto dolape okrećući 8

Kuda ćeš, pobogu, na nas? Đavo ti ne da mira. Kamo te četrest prve u kolo vilovito?

Onda si ratov'o slavno ispod »Jorgan«-planine, a nas je kroz buru oštru poveo drugar Tito.

Dvadeset drugog juna, sa nogom u stremenbn, mi smo se našli budni, oči u oči s vukom,

Diže nas staljinski poklič preko stotinu gora i prvo rusko selo spaljeno švapskom rukom,

Kamo te onda, bratko, da se u sedlo vineš ·' i da sa nama kreneš gdje smrtni vjetar brije? Zašto Pegaza pusti da bide tiovarno Rljuse i da ti pokorno služi njemačke komordžije?'

Sađ si pošao u boj k'o Vitez Tužnoga lika da »tepaš ale« puste koje ti maštom jure, Pripazi dobro, druže! Pokraj turbina naših

svrše se najzad tužno sva,

yv.:

čije avanture.

Mi smo izmakli naprijed, a ti za nama vičeš. Kao da nešto prijetiš? Da li nas uho vara? Ne mari ništa, more! Mi smo ovako išli,

kad su nas nekad tukli iz težih kalibara.

. Prođi se zato kavge i gledaj posla svoga, kad su ti slobodu dali đa možeš srećan biti. Niti imamo s kime piti rumeno vino,

niti se smijemo, bratko, na tebe osloniti.

Branko ĆOPIĆ

gom sem komunisti izgledaio savršeno uzaludno u toj opštoj mračnoj i haotičnoj atmosferi ma šta preduzimati dase ljudima vrati ljudski moral i da im se probudi i pravilno upu= ti svest. U tim prvim danima i nedeljama, pa i mesecima, ljudi su se naočigled lišavali najosnovnijih ljudskih kvaliteta. Psihologije, naravi, karakteri, likovi su im se menjali, unutrašnja uporišta su im slabila, čovek se i spolja i iznutra razdečavao. Bezvoljnost, sumnjičavost, nepoverljivost, sebičnost, razdražljivost, zloba to su bile pojave koje su kod ljudi i u njima dominirale.

Gubila se, osim toga, vera u Dpozitivan ishod rata, u pobedu, u snagu prava, u slobodu, u progres, 22 juni 1941 značio je ogromno ohrabrenje, ali su teški i puni iskušenja dani koji su za njim sledovali ponova počeli da slamaju kolebljivce i slabiće. Bezočno name{ljiva propaganđa nemačkih ftri-_

umfa na Istočnome frontu nije uspela”

da nagrize one najjače, Moralni pritisak neprijatelja je u to doba doista bio jak i ne bez efekta. To. se naročito odražavalo u teškoj pomutnji shvatanja o budućnosti zemlje, o njenim daljim oblicima života, o nacionalnim „odnosima u njoj, o njenom političkom i društvenom uređenju. Jedan od najopašuijih oblika te teške pomutnje bila je prilično jaka pojava negacije svakog jugoslovenskog pojimanja dalje narodne budućnosti. Preovlađivala je jedna bolesna jugoslavofobija, koja je dobijala oblike bezumne mržnje na sve što se ma u kom smislu jugoslovenskim obeležava. Bolesno nasleđe stare Jugoslavije počelo se teško svetiti i u logorima. Pavelićeva i Rupnikova izdajnička politika u masama je odvodila Hrvate i Slovence iz logora. Nedićeva »srpska vlada« potpirila je najstrašniji šovinizam, Neki Srbi su sanjali i govorili o »ristovačioj,Srbiji«,opijali se zaraznom groznicom međubratske mržnje, zamišljali kao jedino mogućno vaspostavljanje nekog apsolutno čistog srpskog poretka, Dražinovština je počela da prodire u logore i da još više muti i onako već pometene glave i pameti.

U toj i takvoj unutrašnjoj situaciji u logorima, samo su komunisti ostali pribrani,,sa jasnim pogledima na sve probleme, sa punom verom u pobedu, sa uverenjem da Jugoslavija istoriski uslovljeno mora da živi, ali u potpuno novom obliku. Kad kažemo komunisti, mislimo, prvenštveno, na članove Partije koji su to i u zemlji bili, ali isto tako i na sve one koji su se i ranije već Partiji osećali bliskim, sledovali njenim političkim linijama, bili na

strani njene politike, Oni su u logori-

š

ma od prvih trenutaka počeli da dejstvuju pozitivno, u pravcu pribiranja i vraćanja svesti ljudi, u pravcu organizovanja smišljenog vaspitnog kulturnog i političkog rađa, u pravcu postepenog usmerivahja interesa zarobljenika na stvari, u zemlji i ftumačenja prilika i događaja u njoj. U većoj ili manjoj meri ospošobljeni u ilegalnošti da se revolucionarno snalaze i da primenjuju u radu odgovarajuće · mere, oni su odlučno, ali sa punim.po=

ya, ie {i :48 OP, MAY. MO litičkim taktom postupno privođili ljude naučnom pogledu na svet, . ednim političkim, shvatanjima, |i Bt i OR. CO i lenjinizmu. A tim putem, istovremeno, ori. su ih privodili idejama Borbe u

zemlji i sve čvyršće svrstavali u orga-

u logorima. ~

Tako je Partija u logorima, u srazmerama i u značaju koji su tamo bili mogući, počela aktivno da dejstvuje. Negde aktivnije, organizovanije, već prema broju komunista i povoljnosti prilika u određenoj zarobljeničkoj sredini, negde sa većim„teškoćama „i polaganijim tempom, ali svugde po, istim političkim linijama, koje su se do u dlaku podudarale sa linijama Narodnooslobodilačkog. pokreta uzemlji. U |oficirskim logorima taj rad ie bio složeniji i efikasniji, boljei potpunije organizovan. U vojničkim logorima, gde su uslovi ,iz mnogih. objektivnih razloga, bili manje voljni, rad komunista se slabije manifestovao, i u manjoj meri uspevao. Ali se Partija i u njima osećala, ostajući i tamo odlučujuća politička i volja i snaga. Ilegalno, u najstrožijoj konspiraciji pred 'dva opaka neprijatelja, fašista spolja i fašista unutra, nemačkog osvajača i njegovog saučesnika među kolaborantima, Partija je umela iu logorima da vodi borbu do pobede. To je, u daleko manjim srazmerama, bila ona ista dvostruka pobeđa koju

nizovani narodno-oslobodilački front

.je ona odnela i u zemlji: nađ okupa.torom i nad unutrašnjim neprijate-

ljem. Potukavši ih oba u samome 1ogoru, jer je od prvoga bila jača i mudrija. u revolucionarno=borbenom or-

· ganizovanju logorskih snaga, jer je

drugoga. ostavila u jadnoj i nemoćnoj manjini da se danas u izgnaničkoj mizeriji potuca po svetu. Partija je iz logora dovela u zemlju nebrojene kadrove politički, naučno i kulturno, po linijama marksizma-lenjinizma osposobljenih drugova, da budu pouzdani gradioci socijalizma.

O ulozi Partije u zarobljeničkim logorima trebalo bi pisati knjigu. Ona bi bila ne samo istoriski korisna, da prikaže sve oblike i sve peripetije, sve uspehe, i sva samopožrtvovanja Partije u borbi na ovome sektoru, već izvanredno zanimljiva i po vrlo uzbudljivoj specifičnosti pod kojom se aktivitet Partije u zarobljeništvu javljao i uobličavao. Ovde bismo, ukazujući, povodom proslave +tridesetogodišnjice Komunističke partije Jugoslavije, i na njenu plodonosnu i pobedonosnu aktivnost i u zarobljeničkim logorima, hteli samo da obeležimo nekoliko formi njenog rada i nekoliko njenih rezultata na tome sektoru Borbe i Revolucije. Partija u logoru je postupala, preko svojih konspirativnih rukovodstava i preko svojih duboko zakopanih ćelija, sa mnogo elastičnosti, postavljajući i razvijajući stvari oprezno i postupno, idući u tome u potpunosti za linijama koje su se sprovodile i u zemlji. Otsečena od zemlje, u početku, i bez ikakvih obaveštenja iz nje, Partija je i u logorima skoro nepogrešno određivala sebi one pravce i oblike rada koji su se i u zemlji postavljali. Ali je Partija u logorima vrlo brzo uspela da bude savršeno obaveštena o razvoju stvari i u zemlji i u svetu. Ona je umela da nađe načina i sredstava da iogore snabde radioaparatima, da organizuje, po cenu velikih ličnih riskova, prvoklasnu obaveštajnu službu, da prati u stopu tok Borbe u zemlji i revolucioname promene koje se u njoj događaju, i da sve političke mere koje su se tamo preduzimale primenjuje i na svoju zajednicu, Partija je, štaviše, uspela da uhvati i direktnu vezu sa partiskim forumima u zemlji, sa. rukovodnim centrima Borbe, i da

tava o radu u logorima, a o

partiska rukovodstva u zemlji o} na, a Od njih da primi najnužnije direktive, Idući tako, u logorima smo imali organizovanu političku aktivnost po linijama Narodnoga Fronta, a odmah posle proglašenja Antifašističkog Veća Ju·goslavije, i u logorima su se počela formirati ilegalna antifašistička vaća, Partija je ,osim toga, neobično živo i sa puno očiglednih rezultata i politički vaspitno delovala među zaroblje. nicima i osposšobljavala ih da se idejno probuđeni i potkovani vrate u zemlju. To je možda i njena najveća zasluga koju je u toj svojoj borbi u zarobljeništvu postigla. Zarobljenički logori su bili pravi univerziteti, gde su se nauka i kulturna znanja sticali na bazi dijalektičkog i istoriskog materijalizma, i gde su se ljudi i politički uvodili u razumevanje principa i zakona „marksizma-lenjinizma,. Kroz vaspitno-politički rad u ćelijama, kao i preko javnih predavanja i kurseva, zarobljenici su stekli vrlo solidnu teorisku pripremu za primenu u praksi svojih novih naprednih znanja. U logorskome životu ništa i nije bilo uzbudljivije nego biti pozitivno aktivan i uticajan u toj velikoj naučno= kulturnoj i političkoj košnici. u kojoj su se ljudi naočigled preobražavali. To ih je doista Partija preobražavala.

Partija je umela i savršeno pravilno · I celishodno da predviđa stvari. Pra=teći razvoj svetske borbe protiv fašizma, ona je umela da sačuva logore od pesimizma, ali i da im ne dopusti . da podležu opasnim navalama optimizma, iza kojih dolaze depresija i razočarenje. Ovo naročito u pogledu trajanja rata. Ali Partija je, sledeći i · analizirajući sam tok rala, predviđala isto tako i sve mogućnosti u slučaju sloma fašizma i pređuzimala potrebne mere da se logor ne nađe u opasnom zapletu stvari i da se ospošsobi, u slučaju potrebe, i za odbranu. Partija je organizovala borbene vojne formacije i našla načina da ih u najnužnijoj. meri i naoruža. Partija je, najzad, što je, valjda, jedna od njenib najvećih zasluga ,umela da nađe . odgovarajuće, elastične načine u VOđemju borbe na dva fronta: protiv Nemaca i protiv njihovih pomagača u logoru. Ona je doista u punoj meri raspolagala jednim od najvećih kvaliteta boljševika, da bude snalažliv. Prema unutrašnjim izdajnicima i fašistima, ona je bila odlučna i. kad je potrebno, bespoštedna. Prema Nemcima, njen stav je bio nepomirljiv ali onoliko i taktičan koliko je bilo neophodno. da logori ne budu izvrgnuti divljim nemačkim represalijama. Ako su logori, prelazeći u nekim trenucima kroz teške krize opasnih pritisaka koje je na njih vršio neprijateli. uspe_ li da se izvuku neoštećeni, zasluga je to u prvom redu i možda i isključivo načinu i stilu rada same Partije. Partija:.je umela da operiše sa Nemcima. da ih iskorišćuje bez njihovog znanja, · ona je prodirala u nemačke komande, potanko bivala obaveštena o nemačkim namerama, i na vreme. uvek spremna da im se odgovarajućim sredstvima i suprotstavi. I što su naši logori „naročito oni koje su Nemci selekcionirali kao politički opasne, kao komunističke i kao takve očigledno namenili likvidiranju u poslednjoj etapi borbe, ipak izbegli smrine opa- snosti u kojima su se doista nalazili, zasluga je to Partije. Predviđajući i snalazeći se, Partija je sa naipunijim uspehom pilotirala zarobljenički brod kroz sve podmukle opasnosti koje su mu u svakom trenutku pretile.

Tako radeći, Partija je imala veliku političku ·i borbenu funkciju,u logoru, bila je rukovodna snaga zarobljeničke borbe, verni i dosledni mali deo velike Partije u zemlji, triumfa]na, kao i ova, u svojoj specialnoj i specifičnoj politici.

Pred ofvaranje Svetskog konpresa pristalica mira

Što se više bliži dan otvaranja Kongresa pristalica mira u Parizu, moćan svetski pokret za mir dobija u svetu sve jači zamah, obuhvatajući sve zemlje i nacije.

Pripremni komitet Kongresa mira dobija svakodnevno nove prijave za učešće na Kongresu i izraze solidarnosti iz svih krajeva sveta. Za učešće na Kongresu prijavile su se delegacije iz 53 zemlje, među kojima delegacije iz svih zemalja Evrope i Amerike. Dve hiljade delegata koji će prisustvovati Kongresu pretstavljaće oko 600 miliona ljudi u svetu. Kongresu su pristupile sledeće velike međuna-– rodne organizacije: Svetska fedđeracija demokratske omladine, Međunarodna federacija bivših političkih zatvorenika, Međunarodni savet stude-

„00010

Đ. Andrejević-Kun: Tempiranje granate

OCrtež rađen u Španiji u »Balkanskoj bateriji« 1938.

nata, Međunarodna federacija novinara. Svetska federacija naučnih radnika, Svetska sindikalna federacija prosvetnih radnika i druge, U svima zemljama aktivno rade 28 pripremnih komiteta za Kongres pristalica mira. Pripremni komitet je saopštio da je ovih dana dobio prijave za Kongres od Narodnog fronta Jugoslavije, od Međunarodnog saveza protiv fašizma · (koji pretstavlja 4 miliona članova) od žena Indije, od Američke radničke stranke (koja pretstavlja 580.000 ljudi) i drugih masovnih organizacija. Za pokriće troškova oko organizo- „vanja Kongresa, Pripremni komitet dobija novčanu pomoć iz svih zemalja. Pripremni komitet je dosad primio 10,500.000 franaka novčanih priloga. Od toga je samo Savez književnika Jugoslavije uputio 500.000 franaka što pretstavlja dosad „najveći novčani prilog koji je jedna organizacija uputila Pripremnom komitetu. Ogromne mase naroda u aziskim zemljama, koje se bore za oslobođenje od imperijalističkog jarma, izražavaju odlučnost da se bore za očuvanje mira. Kulturni radnici oslobođene Kine objavili su proglas u kome pozdravljaju pretstojeći Kongres u Parizu. Vijetnamski nacionalni savez »Lienvet«, koji obuhvata sve vijetnamske političke i kulturne organizacije, koje se bore protiv francuske kolonijalne vlasti, objavio je da će učestovati u radu Kongresa.

Svesni snage opštenarodnog pokreta za mir i istoriskog značaja pretSstojećeg Kongresa pristalica mira, OPA JA isti pokušavaju na sve moguće načine da umanje i sputaju tu Snažnu manifestaciju volje naroda širom veta. U tom cilju francuske vlasti odlučile su da ograniče na 8 članova delegacije iz pojedinih zemalja, odbijajući da izdaju veći broj viza, Ova odluka francuske vlade izazvala je niz protesta kako u Svetu, iako i u samoj Francuskoj.