Književne novine

a

GODINA II BROJ 18

Y\MRT FAŠIZMU — SLOBODA NA RODU!

Adresa uredništva i administracije: Prancuska 7 — Telefon: 28-098

|

BEOGRAD, SREDA, 4 MAJ 1949

ZA JACANJE FRONTA MIRA

Omladina u prvomajskoj povorci oduševijeno pozdravlja druga 'Tita

Ove godine šu Prvi maj proslavili truđbenici aveta u znaku borbe za mir. za soliđarnost naprednih snaga sveta na čelu sa,Sovjetskim Savezom. U nekim zemljama trudbenici su praznik rada i međunarodne. solidarnosti radničke klase proslavili pod udarcima reakcionarnih režima svoje zemlje, u nekim zemljama su Ba proslavili po-. jačanom borbom protiv tuđinskih intervenata i njihovih slugu, a u Kini veličanstvenim pobedama nad snagama imperijalizma, istoriskim pobedama koje menjaju odnos snaša u svetu u korist fronta mira i demokratije, u korist socijalističkog tabora, približujući dan punog oslobođenja Kine i

ra

I DEMOKRATIJE U

oslobođenja naroda kolonija, zadajući porazne udarce imperijalističkim porobljivačima. U našoj zemlji praznik Prvog maja proslavljen je veličanstvenije nego ikad. Bila je to smotra naših snaga, naše volje i naše sposobnosti da izgradimo socijalizam: u potpunosti, do-

kaz naše svesti i naših stvaralačkih

mogućnosti, izraz volje naših milion-

\ skih frudbeničkih masa, predvođenih

herojskom Komunističkom partijom Jugoslavije, čiju tridesetogodišnjicu osnivanja slave naši narodi, da ne samo izvrše sve najteže u izgradnji socijalizma u našoj zemlji, nego da se nepokolebljivo bore za istinu u me-

đunarodnom radničkom pokretu, za čistotu marksističko – lenjinističkih principa, za pravilne odnose među zemljama socijalizma, za istinu i za jačanje snaga mira i demokratije u svetu.

Na prvomajskoj smotri pokazalo se Šta su naši frudbenici, nadahnuti Titom i rukovodstvom naše Pattije, izvršili u trećoj godini ostvarivanja Pla=na. Vidnim velikim rezultatima. svoga rada i svoga osvajanja novih proizvodnji oni su pokazali celom svetu šta može da učini zemlja koja je u narodnoj revoluciji izvršila ono što se smatralo nemogućim, Na prvomajskoj smotri naše trudbeničke mase zaveto-

MANIFEST SVETSKOG KONGRESA PRISTALICA MIRA

»Mi, delegati naroda, žene i ljuđi ramnih nacija i civilizacija, raznih političkih ubeđenja i filozofskih pravaca, svesni smo strašne opasnosti koja pre=ti svetu — opasnosti rata.

Četiri godine posle svetske tragedije, narodi su bačeni u smrfonosnu trku u naoružanju, Nauka koja treba da oObezbedi sreću čovečanstvu skrenula Je s pravog puta i silom usmerena ka ciljevima rata. Na raznim tačkama sveta još plamte ognjišta rafa. potpaljivana i podržavana intervencijom stranih država i direktnom akcijom njihovih oružanih snaga.

Okupljeni na ovom velikom Svetekom kongresu pristalica mira. glasno ističemo da smo sačuvali slobodu svVUjih pogleda i da propaganda rata ni u čemu nije zamaglila naš M snamo ko je raskinuo ugovore između velikih sila. koji su pi v ce Vati gućnost, koegzistencije različitih socijalnih sistema. Mi anamo ko dans krši Povelju Organizacije Ujedinjenih nacija, Mi dobro znamo da se svi Oonl koji smatraju bezvrednim komadom papira. ugovore kojima je cilj očuva– nje mira među narodima, koji odbijaju predloge za pregovore i ponude za

razoružanje, koji se oružaju do zuba

— razotkrivaju kao agresori.

Atomska bomba nije defanzivno O-

ružje. Mi odbijamo da stupimo u igru onih koji žele da jedan blok država suprotstave drugom bloku država. Mi šmo protiv politike vojh:n savezna, koji su već dokazali svoju smrtonosnu ulogu. Mi osuđujemo kolonijalnu poltiku, koja stalno izaziva oružane Ssukobe koji mogu dovesti do novVoOB svetBkog rata. )

Mi osuđujemo ponovno naoružanje zapadne Nemačke i Japana, gde su se svetski krvnici već dočepali oružja. Organizovano prekidanje ekonomskih odnosa između grupa zemalia već dobija karakter ratne blokade. Izazivači hladnog rata prešli su od običnih pretnji ratem na otvorene ratne pripreme.

Svetski kongres pristalica mira jaVno ističe činjenicu da su narodi prestali da budu pasivni i spremni su da aktivno i konstruktivno učestvuju u opštoj stvari. Preko svojih pretstavnika na Svetskom kongresu pristalica mira 'ovi. narodi izjavljuju: mi smo pristalice Povelje Organizacije Ujedinjenih nacija i ustajemo protiv svih vojnih saveza, koji su U suprotnosti 8 ovom Poveljom i koji vode ratu. ı

Mi smo protiv ogromnih povečahja vojnih budžeta, koji kao težak Pi : padaju na pleća naroda. uvaljujući Ba u bedu. Mi zahtevamo znbranu atom skog oružja i drugih sredstava masov-

nog uništavanja ljudskih života i zantevamo ograničenje oružanih snaga velikih sila i uspostavljanje efikasne međunarodne kontrole upotrebe atomske energije u isključivo miroljubive svrhe i za procvat čovečanstva. Mi se bor mo za nacionalnu nezavisnost i miroljubivu saradnju svih maroda, za prava naroda na samoopređdeljenje, što pretstavlja osnovne uslove slobode i mira. Ustajemo protiv svih mera kojima se nastoji da se ograniče, a Zatim u potpunosti likvidiraju demoiratske slobode, s ciljem da se utre put nuvoj agresiji. ,

Mi ćemo držati jedinstven front za odbranu istine i razuma, za potpuno onemogućavanje ratne propragande, koia truje svest . svetskog javnog mnenja. | ,

Osuđujemo histeričnu propagandu i propovedanie rasne mržnje i neprijatelistva među narodima. Pozivamo na odlučnu osudu i bojkot. organa štampe, književnih i filmskih dela, kao i lič-: nosti i organizacija, koji vode propa– gandu potpaljiyača novog rata,

Mi smo za tesnu saradnju naroda zemljine kugle i jedinstvenim poletom uložićemo sve svoje snage za stvar mira. Rešeni da sačuvamo budnost, obrazovali smo Komitet Svetskog kongresa pristalica mira.

Mi smo ubeđeni da će svi oni koji teže novom ratu, u svakoj fazi svoje zavere, naići na moćne snage narodnih masa. koje su u stanju da obezbede mir.

Neka žene i majke znaju da odbranu života njihove dece i budućnosti njihovih ognjišta smatramo svetom dužnošću.

Neka nas čuje omladina i neka se ujedini bez obzira na politička i Verska ubeženja, kako bi otklonila masovna ubijanja i obezbedila svetle puteve budućnosti.

Svetski kongres pristalica” mira svečano proklamuje da je odbrana mira stvar svih naroda,

U ime društvenih organizacija koje ujedinjuju 600 miliona žena i ljudi, zastupljenih na Kongresu, Svetski kongres pristalica. mira poziva narode svih kontinenata i izjavljuje im:

Smelosti i još jednom smelosti U.

borbi za mir! Mi smo znali da se Okupimo, Mi smo ušpeli da razumemo

jedan drugog, Mi izražavamo svoju spremnost da pobedimo u borbi za mir — u borbi za život«.

IZABRAN BIRO STALNOG KOMITETA SVETSKOG RONGRESA PRISTALICA MIRA

Stalni komitet Svetskog kongresa pristalica mira izabrao je svoj biro, u čiji sastav ulaze: pretsednik: Frederik Žolio Kiri (Francuska), potpretsednici: Eženi Koton (Francuska), Luj Sajan (Francuska), Luj Aragon (Erancuska), Pjetro Neni (Italija), profesor Bernal (Velika Britanija), Aleksandar Fadejev (SSSR), Džon Rodžer (SAD), ND. Arbusje (Afrika), Kuo Mo Jo (Kina), general Kardđenas (Meksiko), Gi de Boason (Francuska). Za generalnog sekretara izabran je Lafit (Francuska).

SVETU."

vale su še da će izvršiti sve što treba za potpunu izgradnju socijalizma u našoj zemlji, i da u svom revolucionarnom stvaralačkom poletu neće ni za trenut zadrhtati ni pred najtežim zadacima, ni pod najtežim udarcima. Naše trudbeničke mase grada i sela, naši radnici u industriji, naši zadružni seljaci, naši stručnjaci i naša inteligencija svesni su imamo, i već vide kako će divna biti naša zemlja koju iz dana u dan menjamo, dižemo iz ranije zaostalosti i pretvaramo u industriski razvijenu i cvetnu zemlju. Ne samo što možemo izgraditi socijalizam, nego ćemo izdržati i sve teškoće u borbi za istinu u međunarodnom radničkom pokretu, za pobedu pravednog principa i pravilnog odnosa među narodima. Naša proslavljena Armija, čuvar naše mirne izgradnje, garancija naše nezavisnosti, zatočnik mira u svetu i pomagač u izgradnji zemlje, tu je, da zajedno 5 našim trudbenicima grada i sela, S kojima čini nerazdvojnu celinu kao što su kod nas nerazdvojni i jedin-

stveni Partija, država, radnička klasa ·

i narodne mase, jača front mira i demokratije u svetu. Borba za mir je najveći zadatak svih trudbenika sveta, Solidarnost i jedinstvo svih naprednih snaga sveta neophodan je uslov za jačanje fronta mira i demokratije. Naša solidarnost sa naprednim snagama sveta u borbi za mir i demokratiju nije na rečima, ona je na delu, ona je značajna za čitav front mira i demokratije. Pokazali smo veličanstvene uspehe i pobede koje obaraju sve klevete 1 laži. Pokazaćemo još više uspeha i pobeđa — u interesu ne samo izgradnje socijalizma u našoj zemlji, nego i u interesu fronta mira i demokratije u svetu, u interesu jačanja socijalističkog fronta u kome treba da iščezne sve što je tuđe i nespojivo s principima i moralom me= đunarodnog radničkog pokreta, sve što šteti frontu mira i demokratije. Na naše narode istorija je položila časno breme velikih zadataka. Naši narodi, predvođeni Komunističkom partijom, s uzđanjem i ponosom izvršuju istoriski zadatak.

FAKULTETI U SROPLJU OBRA?ŽOVALI SU PRVI UNIVERZITET U MAKEDONIJI

U Skoplju je održana skupština nastavnika skopskih fakulteta, na kojoj je obrazovan prvi makedonski univerzitet. Skupštinu je u ime CK KPM pozdravio drug Krste Crvenkovski, član Politbiroa CK KPM i pretsednik Komiteta za univerzitet, visoke škole i naučne ustanove, naglasivši da formiranje makedonskog univerziteta ima istoriski značaj za ceo makedonski narod, Za prvog rektora makedonskog univerziteta izabran je tajnim glasanjem i ogromnom većinom glasova redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta dr Kiro Miljovski, a za prorektora Marin Katalinić, profesor Filozofskog fakulteta. Sa skupštine su upučeni pozdravni telegrami CK-u i maršalu Titu, pretsedniku Lazaru Koliševskom i Svetskom kongresu pristalica mira. Skupština je donela rezoluciju kojom se Osuđuje kampanja Informbiroa protiv naše zemlje.

tooma/jska patola

...I tutnji od osećanja u srcu kavalkada...

na jednoj od parola dve reči: Dimić Nada, Stotinu devojčica sa imenom heroja, —

živa, je kao i ova svaka naša parola.

Dve reči pričaju priče o zemlji koja se stvara, o zemlji za koju si mladost i ljubav svoju dala, o zemlji u kojoj deca mnoga na tebe liče,

dve reči: Dimić Nada

devojče što tek sriče u srcu svome pamti, i kad ih izgovara oko i lice joj plamti,

jer to je primila ime rumena vižlja mala kada je prvi zavet narodu svome dala.

I gledam: za imenom tvojim hođaju mnoge majke,

možda, je baš neka o

d njih i tebi život dala,

a znam — nad povorkom celom da bdi Partija-–mati koja je do herojstva i tebe vaspitala.

Devojke 8s imenom tvojim igraju kolo mw luku,

i ozbiljne i drage s igračkom-prugom hode,

to one zajedno s tobom na trgu kolo vode, —

ti prugu nosiš sa njima uz bezbroj njinih ruku. Devojke s imenom tvojim pregršti cveća, nose, venčiće upletene u svilenkaste kose,

u ruci im knjiga i lopta, maketa budućeg grada: korača ulicom našom Dimić Nade brigada.

Za, mene, u prvom čašu dok teče povorka majska i u njoj oličeni puni podviga dani,

više od osmeha dece

i đevojačkih vlasi praznično začešljanih, — ime na belom platnu ko zavet kakav glasi, seća nas đa su s nama maštala, boraca braća,

iz mračnih đoba svih,

da s nama u 'povorci majskoj sto pokolenja korača

i mi idemo uz njih,

Mira ALEČKOVIĆ

(Iz poeme o Nađi Dimić, omlađinki-heroju s.

l. __________ i |C | | II ——————

snaša kojih .

LIST IZLAZI JEDANPUT NEDELJNO U

TORKOM

USPOMENI SLAVKA RODIĆ

PRIMERAK 3 DINARA

herojskog komandanta

Dvadest devetog aprila umro je general-laitnant Slavko Rodić, zamjenik naželnika Generalštaba Jugoslovenske armije.

*

Jednostavan, čvrst i poštojan, ople= menjen ljubavlju prema svom narodu koju je Partija razvila do borbenog samoprijegora, tako je išao naš dragi drug i slavni komandant Slavko Rodić od plamenih julskih dana u Drvaru, pa kroz bezbroj bitaka, sve do ove posljednje, varvarski ružne i jezuitski bezočne informbirovske ofanzive protiv naše otadžbine. I kroz sve te borbe i teška iskušenja, od prvog dana do posljednjeg daha, on ostaje nepokolebljivo vjeran svom narodu i svojim učiteljima, Titu i Partiji, kao čovjek kome budućnost, ukazuje i osvetljava Partija, i koji je, na život i smrt, jednom i zauvijek srastao sa svojom zemljom i svOjim narodom.

*

Često puta naša narodna pjesma, ne bez razloga, klikne o smjelom orlu ilj sivom sokolu, ptici ponositoj, praveći tako najbolji uvod za pjesmu o nekom junaku. I zaista, toliko puta čovjek je imao prilike da vidi kako se iznad naših šuma i planina, iznad kraja naoko mrtvog i nepokretnog odjednom vine pod nebo ptica, ponosita i smjela kao ljudska misao, i široko razvijenih krila „kruži gore pod suncem, oživljavajući tako čitav predjeo i dajući mu nešto poletno, slobodarsko i raspjevano.

'a slika o sokolu nad planinom, pod sunčanim i čistim nebom, nameće se čovjeku i onda kad misli o ko*mandantu-ratniku Slavku Rodiću.

Bosna, uža domovina Slavkova, smatrana je oduvijek, kao po nekom pravilu, mračnom, teškom i neveselom zemljom u kojoj se mučno, ili skoro nikako, može da rodi nešto svijetlo, krilato i radosno, a i ako se tako nešto i pojavi, brzo doživi tragičan i nesrećan kraj, potrpano neumitnom sudbinskom tminom. Bila je to nekad zemlja o kojoj ovako piše onaj

Andrićev zabrinuti i slučajni hroni-

čar, miješajući latinske rijeći sa našima: »Et sic Bosna ut anfea neuregiena

sine lege vagatur et vagabitur forte

do suđenoga dana«

(T tako Bosna, kao i dosađa neuređena, bez zakona luta i lutaće možda do sudnjega dana). -

Tek onda kad je naša Partija širom „Bosne zapalila oslobodilačke

vatre, oživjela je i trgla'se, kao iza sna, jedna druga Bosna — slobodarska i ponosita, puna zamaha, pjesme i ubojnih juriša — :gsemlja koja se s radosnim poletom bori i pobjeđuje. 'Vinula su se nad ovom, dojuče zamrlom zemljom, jata slobodarskih sokolova, mladih junaka. Poletjeli su iz neuglednih drvenih koliba, iz čađavih radionica i školskih klupa. Partija je dala ljudima krila, cijeloj

Bosni, čitavoj. domovini. Naša zemlja ;

dobila je kroz njih nov lik,

| Jedan od tih heroja-sokolova, m

»"

njevit i smjeo, uvijek u preth6dnici, bio je i Slavko Rodić. ?

Vidjeli smo ga š njegovim ustanic:ma onih prvih julskih dana četrdeset prve kad su gvozdene vile, cementne bombe i rijetke zarđale puške bilj i otac i majka, jedina uzdanica i naoružanje. Gledali smo ga kad sa svojim borcima čisti talijanske uljeze i juriša na zadđimljen Bihać pod oštrom vatrom „ustaških mitraljeza. Pratili smo ga kroz sniježne bure i smetove četvrte ofanzive, njega, čovjeka tanka zdravlja, kako sa svojim ratnicima pribija za smrznutu krajišku zemlju njemačke divizije, gura u &nijegu do pasa kroz zametenu goru Klekovaču i probija se kroz njemačko-četnički obruč 8 planine Satora, Dobro znamo Slavka iz onih dana, kad je svoje junake predvodio u bitci na Banjoj Luci pod paljbom neprijateljske artiljerije i kad su prosti borci skakali pred njega da ga zaštite od mitraljeskih zrna na išturenim položajima u gradu. Ispraćali smo njega i njegove heroje u posljednje slavne bitke za konačno oslobođenje otadžbine.

Znamo dobro Slavka kao koman= danta koji je s toplinom i razumijevanjem prilazio svakom svom borcu, bio okružen njihovom ljubavlju i u-

vijek im služio kao primjer. Na cesti e

kod Mrkonjića, dok niz nju, tutnjeći, dolaze tenkovi, on ku,akom, ne žureći se, prelazi drum, a kad mu neko prebaci zašto se tako izlaže opašnošti, on odgovara: ;

— Ti si u pravu, ali-mene gledaju moji borci. Kad se ja ne bojim smrti, neće ni oni. . :

U onim herojskim čapajevskim., da= nima on je zaista znao da bude pravi Čapajev kao što je kasnije umio da bude razborit i pronicljiv, komandant koji je, s velikim umijećem i vještinom, nagnut nad ratnom kartom, vVoOdio krupne vojne operacije i osloba= đao velike gradove i čitave teritorije.

: fi

S gorkom tugom čovjek zastane . nad ovim velikim gubitkom. Iznena da je došao dan kad je herojški ko. mandant Slavko ostavio 8yOj radni sto i otišao palim ratnicima, svojim starim drugovima. Da, tužno ja to Što čovjek više ne može da sjene 6 njim i da se drugarski prisno porazgovori, j da mu vidi osmijeh i vedre oči..D vječito živom svijetu naših "heroja on će se i dalje i čuti i vidjeti, moći će budući branilac domovine da mu.

priđe i da ga upita ža savjet. i Šo „Ly:oda god budu burnija i oblačnija vreme |

na, lik heroja blistaće pred nama k ) zvijezda vodilja koja se ne gasi :: Branko ĆOPIĆ

ay S Na