Književne novine

" i ay Če Ka od C- ea LalaWca

BROJ 5

T # novom Zakonu o socijalnom osiguranju radnika i službenika što ga je avih dana izglašala Narodna ekupština ne manifestuje se samo briga naše Partije i Vlade o radnim ljudima koji čine herojške podvige za ostvarenje Petogodišnjeg plana i izgrađuju - ocijalizam u našoj zemlji, već se u isto vreme daje priznanje i književnicima koji &u isto tako, zajedno sa ostalim trudbenicima naše zemlje neimani navog života. Zakon o socijal) osiguranju predviđa da Vlada može socijalno osiguranje. potpuno ili delimično proširiti na književnike, umetnike i druge kulturne radnike. Zakonom se pruža mogućnost da se književnici i umetnici, kao i svi ostali trudbenici, osiguraju u slučaju bolesti, gubitka sposobnosti za rad, starosti 1 smrti. Ova zakonska određiba pretstavlja ogroman korak napred prema stanju koje je postojalo u staroj Jugoslaviji. U kapitalističkoj Jugoslaviji Književnici njsi uživali stvarno nikakvu zaštitu, Od oslobođenja do danas sa razvojem naše socijalističke države proširivala se i pmodubljivala i zaštita književnika, Ostvaren je u tom pravcu čitav sistem u kome novi Zakon a socijalnom osšiguranju pretstavlja vrlo značajnu etapu. Ako se posmatra danas položaj književnika, videće se da je izmena društvenik odmosa u našoj zemlji u OSnovi promenila i društveni i materijalni

položaj književnika, S jedne strane istinska. poštovanje književnosti, U| metnosti i nauke, a sa druge 8štrane primena jednog od osnovnih zakona socijalizma — principa nagrađivanja prema rađu: od svakog prema njegovim sposobnostima, svakome prema _ njegovom radu — omogućili su pravimo rešenje materijalnog položaja kniiževnika koje je u ranijim uslovima bilo nemoguće. Danas je književnik zaštićen kao i svaki drugi radnik i njegov rad je dobio određenu materijalnu v-ednost, Vredmost rada knji. ševnika ne zavisi više od volje izda“Tvača, već je za svaku nia 8 Obe zirom na vrednost i količinu, određe- . na nagrađa koja pretstavlja pravičnu nagradu za rad. Time su postavljeni i dati materijalni uslovi i mogućnosti da se književnik, kao i svaki drugi | truđbenik u našoj zemlji, posveti svom radu kao profesiji, Mi smo u prošlosti imali velikih pisaca u pogledu vrednosti njihovih radova, ali su ti pisci, pritisnuti borbom za egzistenciju, samo ı ali deo svoga vremena mo| gli da posvete književnosti, zato što _ Be Od nje nije moglo živeti. Književnika je za života pratila beda, gladovanje i potucanje,a posle smrti, pre= ma značaju njegovog đela, slava, spomenik i sentimentalne reči o teškom životu. Tako je bilo u prošlosti. Bilo je potrebno da književnik ima neko drugo zanimanje kao glavno, da bude lekar, advokat, profesor i dr. — pa da osigura svoj život.

Postojala je tađa i teza da smo mala zemlja, da imamo mali broj čitalaca i da , našim uslovime ne može ni đa se zamisli profesionalni književnik. koji živi samo od najubedljiviji dokaz za potvrđu svega

· Ovoga isticalo se da postoji kriza knji- ge. I zaista dugo se u staroj JugoWlaviji Vodila diskusija o krizi knjige, ali ta diskusija nikad nije dodđirnula'

šžavala na uskom terenu postavljenih · problema koji su bili apstraktni i magloviti, A baš u to vreme — neki izdavači obogatili su se na knjigama. Kultura danas nije više ono što je dostupno samo malom broju ljudi. | Ljudima su danas otvorene oči i oni, hoće znanje. Na taj način, ma da je broj stanovnika u našoj zemlji jedva nešto veći no ranije, broj onih koji traže jmjigu desetostruko je veći, · ~ Knjiga danas ne leži godinama u ra- : fovima i magaoinima knjižara, već a-. - ko se ne uzme za mesec ili dva, više Be neće dobiti, jer je rasprodata. Današ še može govoriti o »krizi knjige« utoliko što ona brzo neštaje ša tržita, jer su tiraži knjiga relativno mali' U toj izmenjenoj stvarnosti, izmenio Bei položaj književnika. Zakon o zaBtiti autorskog prava koji je objavljen 1946 gadime nije regulisao samo -_ materiju autorskog prava, odnos autoza i izdavača, autora i onih što objavljuju, prerađuju, izvođe, reprođukuju š prevode njihova dela, već je zaštitio prava autora na jedan način koji ranije nije mogao ni la se zamisli. To” će majbolje da se vidi ako se uporedi Zakon o zaštiti autoršsorF prava u biv_Šoj Jugoslaviji i novi Zakon donet u · PNRJ. Naš novi Zakon o zaštiti autorBkog prava nije samo usvojio savre| mene principe autorskog prava i pri. lagodio ih našoj stvarnosti, već je pru- · _ žio i stvamu zaštitu autorima za, njihov rad. Na osnovu ČI. 23 Zakona doneta su Opšta uputstva o visini autorskih honorara za beletristiku, poezi- ju, naučni rad, objavljivanje kompo-

{

BMRT FAŠIZMU — SLOBODA NARODU!

&

Uredništvo: Francuska 7, tel, 28-098"Administracija: Francuska 5, tel. 28-480

u koren, u suštinu stvari, već se zadr-”

Milivoje RISTIĆ

zicija itd. Na taj način određena je”

vrednost književno ' i umetničkog ra= da i omogućemo je mutorima da žive od njega, što je ranije bilo nemoguće, Prilikom određivanja nagrađa za književni rađ postavlieni su isti prin= cipi kao i za svaki drugi rad s obzirom na količinu i vrednost rađa. .

Kod nas je danas materijalni pro blem književnika rešen, uništena je eksploatacija čoveka vovekom j u Ovome slučaju · date su velike mogućnosti za razvoj književnosti, umetnosti

· i nauke.

U mašoj stvamosti književnost nije više egzotičan ukras, već je postala nasušna potreba najširih masa. Ima mnogo čitalaca knjiga, mnogo gleda= laca u pozorištima i bioskopima, i svi oni traže dela naših Lisaca, našu pro-

faktu ša narođom od njega danas milionske ma&< očekuju nove pesme, no> ve pripovetke, nove čreme { romane.

U našoj socijalističkoj, stvarnosti ne

samo da je izmenjen materijalni polo-.

žaj književnika koji rade i stvaraju, nego je izmenjena i njihova društvena funkcija. Ona je postala mnogo značainija i mnogo wdgovornija nego što je U .dm, ranije bila. 5 u

· Da bi književnik zais'a mogao da bude i slikar i gradilac novog života, naša Partija i Vlada svojem brigom pružaju mu mogućnost za stvaralački

rad. Odredba kojom su obuhvaćeni i

književnici u novom Zakonu o socijalnom osiguranju pretstavlja još jedno veliko-priznanje, ali ı isto vreme obavezuje krijiževnike ds rađe i stvaraju, da. svojim: delima odražavaju lepotu naše socijalističke stvarnosti,

Sbupština društva bnjiževniba

Hrvatsbe

U Zagrebu je 22 januara održana Glavna godišnja. skupština · Društva književnika Hrvatske. Pre negc što je skupština otpočela sa rađom odana je počast umrlim članovima. Društva Vladimiru NMazoru i Anti Bogliću.

Referat o radu u protekloj, godini

·održao je sekretar Društva Petar Šegedin. On je u početku istakao neođd-_

vojivost. naše književnosti od napora u socijalističkoj izgradnji zemlje i OšVTnuo se na principijelnu barbu koju vođe naši narodi, Partija i njeno rukovodstvo: za ravnopravne odnose me= đu socijalističkim zemljama,

Jedam dJeo referata Šegedin je posvetio radu Društva. Društvo književnika Hr tske ima 73 člana i 10 kan• didata. Tako se pavećao broj člamstva, u Društvu se ne oseća rad i prisutnost

ih:u onom obimu kao što bi io

„mladih. u onom obimu k (O | trebalo. Tokort prošle godine Društv.

je primilc navčane poklone u iznosu od 285.000 dinara, a na ime pomoći ono je dalo članovima il: njihovim po• rodicama 100.000 dinara. Počela je adaptacija jedne vile u Samoboru u rađ ni dom Društva Kkmjiževnika Hrvat-

ske, a dotacija:u visini od milion di-

nara, dobivena od Ministarstva prosvete, utrošiće se za uređenje Kluba kulturnih radnika

Govoreći a radu sekcija Šegeđin je istakao da je najbolje rezultate postila Sekcija omladinske literature. Njen najveći uspeh je ostvarenje saradnje s redakcijom »Pionira«. Ozbiljne napore čini i sekcija proze, dok šu sekcije drame i kritike manje altivne. Najslabije stanje je, sekciji poezije.

Dve nove sekcije, prevadilačka i film- ·

ska, ozbiljno traže puteve za rad.

_ U referatu je.dalje istakmu'o da su članovi Društva živo suđelovali na javnim 'ml'umim priredbame u Zagrebu i unutrašnjošti, članova posetila je Sloveniju. i tamo

ođržal ( : Sadu : „održala nekoliko književnih večeri.

Tokom prošle godine izđane su dve

knjige poezije, 10 knjiga proze, 3 knji- n

Jedna grupa,

ge kritika i eseja, 5 drama i 2 đela iz omladinske književnosti. U izdanju iz=davačkog preduzeća »Zora« izići će celokupna dela Ivana Gorena Kovačića, Vladimira Nazora i Miroslava Krleže.

Vidmi rezultati postignuti su na polju prevodilačke delatnosti. Vredan do-

prinos našoj kulturi u toj oblasti pret=. stavljaju · pesnički prevodi Puškina, '

Getea, Gorkog, Bezruča i Prešema na kojima su rađili G. Krklec, M. Kombol, D. Cesarić, D. Tađijanović, G. Vitez i drugi. |

I na stvaranju filmskih scenarija radili su članovi Društva, Film Jože

Horvata »Zastava« ~eć'je prikazan, a.

Vjekoslav Kaleb napisao je scenarij za film »Vrata od grada«. Novak S5imić i Slayko Kolar tagođe zayršavaju

ZOOe Ba Be ip:D:Ć (df e

"Osvrćući se na društvene revije i časopise P. Šegeđin je istakao da će se »Republikas pojaviti ove godine u no= vom obliku. Nov časopis pakreće i »Matica Hrvatska«. »Hrvatsko kolo« nastaviće sa svojom ezaksom da svoje

·. brojeve posvećuje. pojedinim: krupnim

problemima našeg javnog i kulturnag

Na kraju referata P, Šegedin je podvukao potrebu veće saradnje. kmjiževnika Hrvatske u »Književnim novi= nama« i ukazao na široke mogućnosti koj« im se pružaju u njihovom daljem poslu. i w

Posle diskusije izabran. je nav: U-

pravni odbor. Za pretsednika je iza-

'bran Slavko Kolar, za potpretsednike Marin Franičević i .Vladđo.Fopović, a za

tez. | : Sa skupštine su upućeni telegrami drugu Titu i dr. Vladimiru Bakariću.

blematiku; sliku naše stvarncšti. Književnik nikada nije bio u bližem' kon=

sekretare Petar: Šegedin i. Grigor Vi-!

Otonu Zupančiču i Vladimiru Nazoru Tako ..ići. i Zadnjim dahom dati sve što još i„ože krv da struji Nikaa doraovinu ostavljati kišama, v#ustim i oluji,

Biti bot

na golom grebenu, ostrva hujad

na sinjoj pučini, poljubac sunca, svelom neveni

· po Jra svetlost

u daljini,

Konj.:nik što ispred ratnika, jezdi ' bez straha od smrfi. i od strela,

izvor šumski,

sjaji na zvc di, usred noći

svetlost bela,

Otići samo sa pesmom što plans · ko kad u julu "gori bo-:e, · koračati iako peku rane, nositi na usni praskozorje.

Yi niste mrtvi. Život traje, taj život

kog. ste rasejali, a šum pučine ne prestaje

sve dok o obale tuku vali.

Vali su večni, gordi vali

ko i vašeg hoda svetle stope,

iz njih se ogani zora pali,

od njih se snegovi hladni tope!

Slobodan MARKOVIC

O JEDNOJ

1949

Tako otići—

| Ofonq Župančiča

»Moderna«, onako hako je ja shvatam i. onako kako mislim dz je ostvarujem ili — kako se nadam — da će me upoznati. ako o mojim stvarima »?udu

mislili oni koji đolaze za nama, — ne-'

ma. s ro.nantikom baš ništa zajednič-

ko; naprotiv, Ona nimalc ne beži od · života, nim9lo se ne utapa u snove i

prošlost, već traži život baš u životu, u živom toku: stvari, kako se on pojavljuje i manifestuje, i usmerava u budućnost..A to traženje života, mora biti mnogostrano, jer je život tako mmogostran, širi nego što ga shvata naš navmovhealizam ' naš esteticizam — njega treba tražiti mne samo snovima, kakc gs je tražla romantika, nego i mišlju; ne, samo mišlju, kako ga je „tražio racionalizam, nego i valjom; ne semo voljom, kako ga je tražila mistika, nego -i,. strahom, ne samo stra= hom, kak» ga. traži sir bolist, nego i hrabrošću; n samo hrabrošću, kako ga traži prirodoslovac nego „.— sVime. dušom i telom, strahom i nadom, radošću i tugom, čežnjam i voljom —

zdravim mstiktima nepokvarene pri-.

rode .Ta sinteza nije nikakva veštačka formula, nikakav zapleten sistem, nego, kad pogledam bistrim okom sve svoje svesno i nesvesno stremljenje, vidim da je bilo tako. Zar.je to romanmtika? Ne, i sto puta. ne.

I. ukoliko si više umetnik, odnosno čovek najzdravijih instikata, utoliko je veći krug tvog dodira sa svetom ideja stvari oko tebe. Čoveče, interesuj se: i sve — pa će tvoja umetnost biti toliko široka koliko je široko tvoje: imter=sovanje, I ukoliko si veći

čovek, utoliko je veća tvoja čežnja da ·'

obuhvatiš sav svet u sebi, i ukoliko si veći. utoliko ćeš ga bolje osetiti u sebi.

Esteta međutim gleda na svet literarnim okom, zato ograničeno. Ono što ne može đa upotrebi za novelu, za pesmu, za podlistak — to za njega ne postoji. Sam se tako ograničava i siromaši; a ti koji čovečanski svuđa tražiš tajnu, lepote, istine za svoj život, ti ćeš i zahvatit iz punoga, i onaj đeo tvojih pogleda i iskustava, patnji i radosti, očajanja i zanosa, koji ee buđe

MUZIČKOJ

SMOTRI

Prva savezna smatra sindikalnih umetničkih' društava, održana u vVvremenu od 18 do 25 o, m. pokazala je vidne rezultate petogcdišnjeg rada na kultumom i umetničkom „uzdizanju naših trudđbemika. , ~

Delatnost, sindikalnih kultumo-umetničkih. društava možemo pratiti još u staroi Jugoslaviji, kada su ona okupljala sindikalno. organizovane radnike i nameštenike i pod voćstvom

Komunističke part:je vaspitavale ih u,

duhu borbe protiv ksploatatorskih režima. Već tada su ona mnogim svojim članovima, najčešće radnicima i radmičkaj omlalini, postala prva”škola obrazovanja a ujedno i organizacije pomoću kojih: je Tartija · uspešno vodila borbu zaridejnu umetnost. Kasnite, u narodnooslobodilačkoi borbi, mnogi članovi ovih društava nalaze se u prvim neđovima borbe za oslobođenie i društveni preobražaj naše zemlje. Za vreme irats kako pri našim

| NawWaniši: Vi ste, gos'n Judin,

iražili jednog 'Judin: Kakvog, zaboga, Nosaku, PA a OB

More, vrćaj konja...

Tekst: Skender KulenoVić

ala Wrk. POMO musaku! Tek

Crtež: Zuko Đžumhur '

- Cvetković« iz

vojnim jedinicama, taka i u pozadini, teče intemzivmi Kkulturmo-umetnički rad, pri čemu se koriste i iskustva iz rađa pređratnih Rkulturno-umetničkih društava. i

Ali tek posle dovršenja Narodne revolucije ı po uspostavljanju “vlasti radnog. naroda . sazrevaju uslovi za puni razvo: kulturnog i umetničkog rađa sindikalnih društava u našoj zemlji, Sindikalna umetnička društva postaju jedan oć važnih oblika pro&vetne politike naše Partije. U toku proteklih pet godina od oslobođenja, veoma se razgranala mreža sindikal„nih umctničkih društava, koja. u raznini sredinama, vezana za pojedine smdikalne strukovne saveze ili područia. uspešna šire umetnost i kulturu među radnicima i nameštenicima naših fabrika, radilišta i ustanova. Delatnos: "ovih- društava” odvija se u pravcu uzdizanja · samih, aktivnih članova društva, s jedne, i širenju umetnosti.i kulture u masama putem raznih prircdbi, javnih nastupa i s!., š druge strane.

Društva šu naročito popularna među *rudbenicima onih sindikata kojima pripadaju. Trudbenici. živo „prate njihov rad i razvoj. raduju se i po:ose njihovir, . uspesima, šire njihovu popularnust.. Ova. društva koja delaju neposredno pri osnovnim šindikalnim organizacijama na terenu, često iz obšektivnih razloga ne mogu da pristupe rešavanju težih umetničkih zadataka Radi toga se pristupilo i stvaranju saveznih. ıepubličkih i drugih

– centralnih društava, koja, okupljaju-

~ Ćći najsposobnije i članove manjih društava prilaze izvo-

i ozbiljnijih umetničkih

4enju težih dela.

Ovogodišnjoj Saveznoj smotri sindi-.

halnih umetničkih društava prethodila je pojačana umetnička delatnost dru-

· Štava po ı:epublikama, odnosno većim

oblastima, ?o pokazanom rezultatu i

uspehu, odmbirana šu najbolja društva za Saveznu smuottru. Prema tome, Savezna smotra je rezime najboljih .

rezultata koji su postignuti u okuplja> nju i uzđizanju najširit. masa „naših +vrudbenika' na umetničkom lju. Smotra 'e svojim 'ezultatima azala da je po našim, sindikalnim umetničkim društvima đustignut visok ste-

pen umetničkog kvaliteta u svim sek-

eijama, Ovas dwuštva gu danas u mogućnosšti da dostoino 'eprođukuju najozbiljnija umetnička dela. čime se linija postupnog umetničkog uzdizanja

u okviru sindikalnih umetničkih dru-

štava razvila do polja delatnosti profesionalnih ustanova, dakle do visokog umetničkog kvaliteta Iz ovoga se rodila. mogućnost da #indikalna društva obezbeđuju ! popunjuju kadrove ovih ustanova, odabiraniem i uzdizanjem najboljih poiedinaca., Tako e, dc nedavne amaterski ovkestar

ltunmo-umetnićkog društva »Branhko rada prerastao u profesionalni šimfoniski orkestar Mi-

'(Nastavak na četvrtoj strani)

“najtalentovanije ·

HyrPij &

: ORO OVŠIJOM)

Ot or + MKOLPGSLOVRRVAJFA y

»

Iz literame zaostavštine

} wi F-

\

iskristalisao u reči, hcsiće na sebi peu . čat istine i — pošto je sve u životu

povezano hiljadama tajnih niti - ta=

kcđe pečat sveopštega, osnovni tom

stvari odjekivaće iz tvoga dela, Vasio= na će delati u tvojoj radionici, đopje4 vavati *voju pesmu, trpeti s tvojim bolom, slaviti s tobom uskrsnuće,

„U tabi neće biti nimalc mrtvog zna= nja, nimalo koketiranja s idejama; vremena, s estetikom i filozofijom sve će prirodno teći iz tebe, tako kako je prirodno navaljivalo na tebe. Mla= dost u tebi neće mudrovati, očajanje se neće skrivati (pozrajem ih' estete, jer se boje očajanja — iz oblasti), radost neće stavljati na lice masku ham= letstva (poznajem estete, koji nose tu masku, jer žele. da bušu dubokoumi ni!), j, smirenost neće progutati mlađa= 'lačku obest — 1voja ljubav, vera i na= da — sva će nositi svoi pravi prisni lik i izraz. i |

Iskrenost, iskrenost do l.rraja! A to može biti samo u sebi uravnotežena, krepka, istinski muara duša, koja ne treba da se plaši nikakve kritike, nikakvih suprotnosti, jer :. dovoljna sa= ma sebi. A! ne u megalomanskom ecgoizmu i oholosti, ne u estetskom od4 vajanju ad profanum vulgus, koja je tako lepa, ali i tako prozima po'a počto svaki umetnik želi primanje, nego iz ne samošvesti zdravog čove-= ka, koji zna đa je ra3io sve istinito i pošteno i kcji mimo čeka presudu svoje poslednje instance: budućnosti.

Moje vizije nisu ıiadi opojnih slika i oblika — mego istinski o::o što sam video svojim unutrašnjim okom. Ako je oblik bujan, bujan je zatoa što je hteo biti dostoian sadržine. Ali oblik nije bujian iz princina, „niti opet iz metođe — nego zato što je morao takav biti. !

T teko: sva umetnost je iskrenost do krajnosti, inače je laž. fraza, forma, U pravoj umetnosti sadržina i forma: su jedno, rođene u isti mah.

* * *

Prevođenje Šekspira je plameni po= sao i sva materija slovenačkog jezika mora mi biti u duši rastopljena, kako bih je ma. ao neposredno nmalivati u kalup. Prevodilac Šekspira nalazi se u večnoj napetosti, u neprestanoj bor« bi za izraz, pun pobeda i poraza. sa mosvestan i ponižen — ali ga goni strast stvaranja, stvaranja, gospođo, Mariju Stjuart prevođio sam samo za stolom — prisiljavao sam se da sedim. Čim bih ustao, moje misli bile su bog= zna gde od nje. Ali Šekspir te drži, oni je đeo tvoga života, ı njim zaspiš i budiš se, na ulici ti zvone njegovi sti hovi u ušima... Šekspir je — kao sva ka poezija. — reč. A ta reč izvire iz čžive akcije, izbija iz Strasti i ituacije, znto iR,j se prevođilac ne može približiti sa samim rečnikom — mora ići do njencg 'zvora: mora še zagnjuriti u sredinu strasti, po-ađiti še u sredinu situacije i akcije — i iz toga će reč izbiti .posle toga dolazi na svet zdravo đete, bez toga ono bi bila mrtvoros đenče. TE api ay VO

; oss ii su iBd" |

Ritam je onaj val oji se pretače wu

kruženju planeta, koji rađa nove zveš

'zde, koji se pretače u rastu bilža, u Mile

ljudskoj trvi. po njemu se nižu godis šnja doba i neđelje, i praznici. 1] samo iz ritma rađa. se pesma i u ritmu se

začinje kip. Metar je veštačke mered

nje, krv teče po vome ritmu. lekar

Ba meri 'ılom u ruoj — ritam je živ, delotvoran, metar je apstrak'"a she= mac: Zato je potrebno đa prevođilac u đe u živi ritam. Onaj ko je samo me„tričar, taj neće pogoditi đušu umotvo“ ra. Što je stvoreno, stvereno je iz rit. peći e

ma. Ritam spaja i e, metar seče i reže. Ritam je tok i juriš, mapon i po-

Kaya

+? }

gon metar veštačko merenje prirod-

nog:BteajćnJB., ae jod ra SB OD O Sve je rođeno iz ritma... rPBaaA i

a do lada eJE: BALOILK

ar aaa Pr Olej iRUaWna I na kritiku mislim ovđe. Zar niste svesni

go ume'nika: jer iz umetnika vovori prirođa, iz kritiča~a kultura; i umet=

nički rast je organski, i možda više „prečišćavanje i negovanje onog

postoji; 'tritičar međutim mora umeti da seđi u različitim sedlima; on bi mos5 rao biti univerzalniji nego umetnik, i u izvesnom smislu inteligentniji. ali na svaki način mirniji, jasniji: moraa bi biti brušeno ogleđalo koje nam pos kazuje nemir vodopada i ka

FM SIMON: sa, M ij

„Oi 0 JO

POO MK" | BS | —__-

avojih zadataka, „ljudi? | _ ONI Teži je skoro zađatak kritičara nes

što

.