Književne novine
" i ay Če Ka od C- ea LalaWca
BROJ 5
T # novom Zakonu o socijalnom osiguranju radnika i službenika što ga je avih dana izglašala Narodna ekupština ne manifestuje se samo briga naše Partije i Vlade o radnim ljudima koji čine herojške podvige za ostvarenje Petogodišnjeg plana i izgrađuju - ocijalizam u našoj zemlji, već se u isto vreme daje priznanje i književnicima koji &u isto tako, zajedno sa ostalim trudbenicima naše zemlje neimani navog života. Zakon o socijal) osiguranju predviđa da Vlada može socijalno osiguranje. potpuno ili delimično proširiti na književnike, umetnike i druge kulturne radnike. Zakonom se pruža mogućnost da se književnici i umetnici, kao i svi ostali trudbenici, osiguraju u slučaju bolesti, gubitka sposobnosti za rad, starosti 1 smrti. Ova zakonska određiba pretstavlja ogroman korak napred prema stanju koje je postojalo u staroj Jugoslaviji. U kapitalističkoj Jugoslaviji Književnici njsi uživali stvarno nikakvu zaštitu, Od oslobođenja do danas sa razvojem naše socijalističke države proširivala se i pmodubljivala i zaštita književnika, Ostvaren je u tom pravcu čitav sistem u kome novi Zakon a socijalnom osšiguranju pretstavlja vrlo značajnu etapu. Ako se posmatra danas položaj književnika, videće se da je izmena društvenik odmosa u našoj zemlji u OSnovi promenila i društveni i materijalni
položaj književnika, S jedne strane istinska. poštovanje književnosti, U| metnosti i nauke, a sa druge 8štrane primena jednog od osnovnih zakona socijalizma — principa nagrađivanja prema rađu: od svakog prema njegovim sposobnostima, svakome prema _ njegovom radu — omogućili su pravimo rešenje materijalnog položaja kniiževnika koje je u ranijim uslovima bilo nemoguće. Danas je književnik zaštićen kao i svaki drugi radnik i njegov rad je dobio određenu materijalnu v-ednost, Vredmost rada knji. ševnika ne zavisi više od volje izda“Tvača, već je za svaku nia 8 Obe zirom na vrednost i količinu, određe- . na nagrađa koja pretstavlja pravičnu nagradu za rad. Time su postavljeni i dati materijalni uslovi i mogućnosti da se književnik, kao i svaki drugi | truđbenik u našoj zemlji, posveti svom radu kao profesiji, Mi smo u prošlosti imali velikih pisaca u pogledu vrednosti njihovih radova, ali su ti pisci, pritisnuti borbom za egzistenciju, samo ı ali deo svoga vremena mo| gli da posvete književnosti, zato što _ Be Od nje nije moglo živeti. Književnika je za života pratila beda, gladovanje i potucanje,a posle smrti, pre= ma značaju njegovog đela, slava, spomenik i sentimentalne reči o teškom životu. Tako je bilo u prošlosti. Bilo je potrebno da književnik ima neko drugo zanimanje kao glavno, da bude lekar, advokat, profesor i dr. — pa da osigura svoj život.
Postojala je tađa i teza da smo mala zemlja, da imamo mali broj čitalaca i da , našim uslovime ne može ni đa se zamisli profesionalni književnik. koji živi samo od najubedljiviji dokaz za potvrđu svega
· Ovoga isticalo se da postoji kriza knji- ge. I zaista dugo se u staroj JugoWlaviji Vodila diskusija o krizi knjige, ali ta diskusija nikad nije dodđirnula'
šžavala na uskom terenu postavljenih · problema koji su bili apstraktni i magloviti, A baš u to vreme — neki izdavači obogatili su se na knjigama. Kultura danas nije više ono što je dostupno samo malom broju ljudi. | Ljudima su danas otvorene oči i oni, hoće znanje. Na taj način, ma da je broj stanovnika u našoj zemlji jedva nešto veći no ranije, broj onih koji traže jmjigu desetostruko je veći, · ~ Knjiga danas ne leži godinama u ra- : fovima i magaoinima knjižara, već a-. - ko se ne uzme za mesec ili dva, više Be neće dobiti, jer je rasprodata. Današ še može govoriti o »krizi knjige« utoliko što ona brzo neštaje ša tržita, jer su tiraži knjiga relativno mali' U toj izmenjenoj stvarnosti, izmenio Bei položaj književnika. Zakon o zaBtiti autorskog prava koji je objavljen 1946 gadime nije regulisao samo -_ materiju autorskog prava, odnos autoza i izdavača, autora i onih što objavljuju, prerađuju, izvođe, reprođukuju š prevode njihova dela, već je zaštitio prava autora na jedan način koji ranije nije mogao ni la se zamisli. To” će majbolje da se vidi ako se uporedi Zakon o zaštiti autoršsorF prava u biv_Šoj Jugoslaviji i novi Zakon donet u · PNRJ. Naš novi Zakon o zaštiti autorBkog prava nije samo usvojio savre| mene principe autorskog prava i pri. lagodio ih našoj stvarnosti, već je pru- · _ žio i stvamu zaštitu autorima za, njihov rad. Na osnovu ČI. 23 Zakona doneta su Opšta uputstva o visini autorskih honorara za beletristiku, poezi- ju, naučni rad, objavljivanje kompo-
{
BMRT FAŠIZMU — SLOBODA NARODU!
&
Uredništvo: Francuska 7, tel, 28-098"Administracija: Francuska 5, tel. 28-480
u koren, u suštinu stvari, već se zadr-”
Milivoje RISTIĆ
zicija itd. Na taj način određena je”
vrednost književno ' i umetničkog ra= da i omogućemo je mutorima da žive od njega, što je ranije bilo nemoguće, Prilikom određivanja nagrađa za književni rađ postavlieni su isti prin= cipi kao i za svaki drugi rad s obzirom na količinu i vrednost rađa. .
Kod nas je danas materijalni pro blem književnika rešen, uništena je eksploatacija čoveka vovekom j u Ovome slučaju · date su velike mogućnosti za razvoj književnosti, umetnosti
· i nauke.
U mašoj stvamosti književnost nije više egzotičan ukras, već je postala nasušna potreba najširih masa. Ima mnogo čitalaca knjiga, mnogo gleda= laca u pozorištima i bioskopima, i svi oni traže dela naših Lisaca, našu pro-
faktu ša narođom od njega danas milionske ma&< očekuju nove pesme, no> ve pripovetke, nove čreme { romane.
U našoj socijalističkoj, stvarnosti ne
samo da je izmenjen materijalni polo-.
žaj književnika koji rade i stvaraju, nego je izmenjena i njihova društvena funkcija. Ona je postala mnogo značainija i mnogo wdgovornija nego što je U .dm, ranije bila. 5 u
· Da bi književnik zais'a mogao da bude i slikar i gradilac novog života, naša Partija i Vlada svojem brigom pružaju mu mogućnost za stvaralački
rad. Odredba kojom su obuhvaćeni i
književnici u novom Zakonu o socijalnom osiguranju pretstavlja još jedno veliko-priznanje, ali ı isto vreme obavezuje krijiževnike ds rađe i stvaraju, da. svojim: delima odražavaju lepotu naše socijalističke stvarnosti,
Sbupština društva bnjiževniba
Hrvatsbe
U Zagrebu je 22 januara održana Glavna godišnja. skupština · Društva književnika Hrvatske. Pre negc što je skupština otpočela sa rađom odana je počast umrlim članovima. Društva Vladimiru NMazoru i Anti Bogliću.
Referat o radu u protekloj, godini
·održao je sekretar Društva Petar Šegedin. On je u početku istakao neođd-_
vojivost. naše književnosti od napora u socijalističkoj izgradnji zemlje i OšVTnuo se na principijelnu barbu koju vođe naši narodi, Partija i njeno rukovodstvo: za ravnopravne odnose me= đu socijalističkim zemljama,
Jedam dJeo referata Šegedin je posvetio radu Društva. Društvo književnika Hr tske ima 73 člana i 10 kan• didata. Tako se pavećao broj člamstva, u Društvu se ne oseća rad i prisutnost
ih:u onom obimu kao što bi io
„mladih. u onom obimu k (O | trebalo. Tokort prošle godine Društv.
je primilc navčane poklone u iznosu od 285.000 dinara, a na ime pomoći ono je dalo članovima il: njihovim po• rodicama 100.000 dinara. Počela je adaptacija jedne vile u Samoboru u rađ ni dom Društva Kkmjiževnika Hrvat-
ske, a dotacija:u visini od milion di-
nara, dobivena od Ministarstva prosvete, utrošiće se za uređenje Kluba kulturnih radnika
Govoreći a radu sekcija Šegeđin je istakao da je najbolje rezultate postila Sekcija omladinske literature. Njen najveći uspeh je ostvarenje saradnje s redakcijom »Pionira«. Ozbiljne napore čini i sekcija proze, dok šu sekcije drame i kritike manje altivne. Najslabije stanje je, sekciji poezije.
Dve nove sekcije, prevadilačka i film- ·
ska, ozbiljno traže puteve za rad.
_ U referatu je.dalje istakmu'o da su članovi Društva živo suđelovali na javnim 'ml'umim priredbame u Zagrebu i unutrašnjošti, članova posetila je Sloveniju. i tamo
ođržal ( : Sadu : „održala nekoliko književnih večeri.
Tokom prošle godine izđane su dve
knjige poezije, 10 knjiga proze, 3 knji- n
Jedna grupa,
ge kritika i eseja, 5 drama i 2 đela iz omladinske književnosti. U izdanju iz=davačkog preduzeća »Zora« izići će celokupna dela Ivana Gorena Kovačića, Vladimira Nazora i Miroslava Krleže.
Vidmi rezultati postignuti su na polju prevodilačke delatnosti. Vredan do-
prinos našoj kulturi u toj oblasti pret=. stavljaju · pesnički prevodi Puškina, '
Getea, Gorkog, Bezruča i Prešema na kojima su rađili G. Krklec, M. Kombol, D. Cesarić, D. Tađijanović, G. Vitez i drugi. |
I na stvaranju filmskih scenarija radili su članovi Društva, Film Jože
Horvata »Zastava« ~eć'je prikazan, a.
Vjekoslav Kaleb napisao je scenarij za film »Vrata od grada«. Novak S5imić i Slayko Kolar tagođe zayršavaju
ZOOe Ba Be ip:D:Ć (df e
"Osvrćući se na društvene revije i časopise P. Šegeđin je istakao da će se »Republikas pojaviti ove godine u no= vom obliku. Nov časopis pakreće i »Matica Hrvatska«. »Hrvatsko kolo« nastaviće sa svojom ezaksom da svoje
·. brojeve posvećuje. pojedinim: krupnim
problemima našeg javnog i kulturnag
Na kraju referata P, Šegedin je podvukao potrebu veće saradnje. kmjiževnika Hrvatske u »Književnim novi= nama« i ukazao na široke mogućnosti koj« im se pružaju u njihovom daljem poslu. i w
Posle diskusije izabran. je nav: U-
pravni odbor. Za pretsednika je iza-
'bran Slavko Kolar, za potpretsednike Marin Franičević i .Vladđo.Fopović, a za
tez. | : Sa skupštine su upućeni telegrami drugu Titu i dr. Vladimiru Bakariću.
blematiku; sliku naše stvarncšti. Književnik nikada nije bio u bližem' kon=
sekretare Petar: Šegedin i. Grigor Vi-!
Otonu Zupančiču i Vladimiru Nazoru Tako ..ići. i Zadnjim dahom dati sve što još i„ože krv da struji Nikaa doraovinu ostavljati kišama, v#ustim i oluji,
Biti bot
na golom grebenu, ostrva hujad
na sinjoj pučini, poljubac sunca, svelom neveni
· po Jra svetlost
u daljini,
Konj.:nik što ispred ratnika, jezdi ' bez straha od smrfi. i od strela,
izvor šumski,
sjaji na zvc di, usred noći
svetlost bela,
Otići samo sa pesmom što plans · ko kad u julu "gori bo-:e, · koračati iako peku rane, nositi na usni praskozorje.
Yi niste mrtvi. Život traje, taj život
kog. ste rasejali, a šum pučine ne prestaje
sve dok o obale tuku vali.
Vali su večni, gordi vali
ko i vašeg hoda svetle stope,
iz njih se ogani zora pali,
od njih se snegovi hladni tope!
Slobodan MARKOVIC
O JEDNOJ
1949
Tako otići—
| Ofonq Župančiča
»Moderna«, onako hako je ja shvatam i. onako kako mislim dz je ostvarujem ili — kako se nadam — da će me upoznati. ako o mojim stvarima »?udu
mislili oni koji đolaze za nama, — ne-'
ma. s ro.nantikom baš ništa zajednič-
ko; naprotiv, Ona nimalc ne beži od · života, nim9lo se ne utapa u snove i
prošlost, već traži život baš u životu, u živom toku: stvari, kako se on pojavljuje i manifestuje, i usmerava u budućnost..A to traženje života, mora biti mnogostrano, jer je život tako mmogostran, širi nego što ga shvata naš navmovhealizam ' naš esteticizam — njega treba tražiti mne samo snovima, kakc gs je tražla romantika, nego i mišlju; ne, samo mišlju, kako ga je „tražio racionalizam, nego i valjom; ne semo voljom, kako ga je tražila mistika, nego -i,. strahom, ne samo stra= hom, kak» ga. traži sir bolist, nego i hrabrošću; n samo hrabrošću, kako ga traži prirodoslovac nego „.— sVime. dušom i telom, strahom i nadom, radošću i tugom, čežnjam i voljom —
zdravim mstiktima nepokvarene pri-.
rode .Ta sinteza nije nikakva veštačka formula, nikakav zapleten sistem, nego, kad pogledam bistrim okom sve svoje svesno i nesvesno stremljenje, vidim da je bilo tako. Zar.je to romanmtika? Ne, i sto puta. ne.
I. ukoliko si više umetnik, odnosno čovek najzdravijih instikata, utoliko je veći krug tvog dodira sa svetom ideja stvari oko tebe. Čoveče, interesuj se: i sve — pa će tvoja umetnost biti toliko široka koliko je široko tvoje: imter=sovanje, I ukoliko si veći
čovek, utoliko je veća tvoja čežnja da ·'
obuhvatiš sav svet u sebi, i ukoliko si veći. utoliko ćeš ga bolje osetiti u sebi.
Esteta međutim gleda na svet literarnim okom, zato ograničeno. Ono što ne može đa upotrebi za novelu, za pesmu, za podlistak — to za njega ne postoji. Sam se tako ograničava i siromaši; a ti koji čovečanski svuđa tražiš tajnu, lepote, istine za svoj život, ti ćeš i zahvatit iz punoga, i onaj đeo tvojih pogleda i iskustava, patnji i radosti, očajanja i zanosa, koji ee buđe
MUZIČKOJ
SMOTRI
Prva savezna smatra sindikalnih umetničkih' društava, održana u vVvremenu od 18 do 25 o, m. pokazala je vidne rezultate petogcdišnjeg rada na kultumom i umetničkom „uzdizanju naših trudđbemika. , ~
Delatnost, sindikalnih kultumo-umetničkih. društava možemo pratiti još u staroi Jugoslaviji, kada su ona okupljala sindikalno. organizovane radnike i nameštenike i pod voćstvom
Komunističke part:je vaspitavale ih u,
duhu borbe protiv ksploatatorskih režima. Već tada su ona mnogim svojim članovima, najčešće radnicima i radmičkaj omlalini, postala prva”škola obrazovanja a ujedno i organizacije pomoću kojih: je Tartija · uspešno vodila borbu zaridejnu umetnost. Kasnite, u narodnooslobodilačkoi borbi, mnogi članovi ovih društava nalaze se u prvim neđovima borbe za oslobođenie i društveni preobražaj naše zemlje. Za vreme irats kako pri našim
| NawWaniši: Vi ste, gos'n Judin,
iražili jednog 'Judin: Kakvog, zaboga, Nosaku, PA a OB
More, vrćaj konja...
Tekst: Skender KulenoVić
ala Wrk. POMO musaku! Tek
Crtež: Zuko Đžumhur '
- Cvetković« iz
vojnim jedinicama, taka i u pozadini, teče intemzivmi Kkulturmo-umetnički rad, pri čemu se koriste i iskustva iz rađa pređratnih Rkulturno-umetničkih društava. i
Ali tek posle dovršenja Narodne revolucije ı po uspostavljanju “vlasti radnog. naroda . sazrevaju uslovi za puni razvo: kulturnog i umetničkog rađa sindikalnih društava u našoj zemlji, Sindikalna umetnička društva postaju jedan oć važnih oblika pro&vetne politike naše Partije. U toku proteklih pet godina od oslobođenja, veoma se razgranala mreža sindikal„nih umctničkih društava, koja. u raznini sredinama, vezana za pojedine smdikalne strukovne saveze ili područia. uspešna šire umetnost i kulturu među radnicima i nameštenicima naših fabrika, radilišta i ustanova. Delatnos: "ovih- društava” odvija se u pravcu uzdizanja · samih, aktivnih članova društva, s jedne, i širenju umetnosti.i kulture u masama putem raznih prircdbi, javnih nastupa i s!., š druge strane.
Društva šu naročito popularna među *rudbenicima onih sindikata kojima pripadaju. Trudbenici. živo „prate njihov rad i razvoj. raduju se i po:ose njihovir, . uspesima, šire njihovu popularnust.. Ova. društva koja delaju neposredno pri osnovnim šindikalnim organizacijama na terenu, često iz obšektivnih razloga ne mogu da pristupe rešavanju težih umetničkih zadataka Radi toga se pristupilo i stvaranju saveznih. ıepubličkih i drugih
– centralnih društava, koja, okupljaju-
~ Ćći najsposobnije i članove manjih društava prilaze izvo-
i ozbiljnijih umetničkih
4enju težih dela.
Ovogodišnjoj Saveznoj smotri sindi-.
halnih umetničkih društava prethodila je pojačana umetnička delatnost dru-
· Štava po ı:epublikama, odnosno većim
oblastima, ?o pokazanom rezultatu i
uspehu, odmbirana šu najbolja društva za Saveznu smuottru. Prema tome, Savezna smotra je rezime najboljih .
rezultata koji su postignuti u okuplja> nju i uzđizanju najširit. masa „naših +vrudbenika' na umetničkom lju. Smotra 'e svojim 'ezultatima azala da je po našim, sindikalnim umetničkim društvima đustignut visok ste-
pen umetničkog kvaliteta u svim sek-
eijama, Ovas dwuštva gu danas u mogućnosšti da dostoino 'eprođukuju najozbiljnija umetnička dela. čime se linija postupnog umetničkog uzdizanja
u okviru sindikalnih umetničkih dru-
štava razvila do polja delatnosti profesionalnih ustanova, dakle do visokog umetničkog kvaliteta Iz ovoga se rodila. mogućnost da #indikalna društva obezbeđuju ! popunjuju kadrove ovih ustanova, odabiraniem i uzdizanjem najboljih poiedinaca., Tako e, dc nedavne amaterski ovkestar
ltunmo-umetnićkog društva »Branhko rada prerastao u profesionalni šimfoniski orkestar Mi-
'(Nastavak na četvrtoj strani)
“najtalentovanije ·
HyrPij &
: ORO OVŠIJOM)
Ot or + MKOLPGSLOVRRVAJFA y
»
Iz literame zaostavštine
} wi F-
\
iskristalisao u reči, hcsiće na sebi peu . čat istine i — pošto je sve u životu
povezano hiljadama tajnih niti - ta=
kcđe pečat sveopštega, osnovni tom
stvari odjekivaće iz tvoga dela, Vasio= na će delati u tvojoj radionici, đopje4 vavati *voju pesmu, trpeti s tvojim bolom, slaviti s tobom uskrsnuće,
„U tabi neće biti nimalc mrtvog zna= nja, nimalo koketiranja s idejama; vremena, s estetikom i filozofijom sve će prirodno teći iz tebe, tako kako je prirodno navaljivalo na tebe. Mla= dost u tebi neće mudrovati, očajanje se neće skrivati (pozrajem ih' estete, jer se boje očajanja — iz oblasti), radost neće stavljati na lice masku ham= letstva (poznajem estete, koji nose tu masku, jer žele. da bušu dubokoumi ni!), j, smirenost neće progutati mlađa= 'lačku obest — 1voja ljubav, vera i na= da — sva će nositi svoi pravi prisni lik i izraz. i |
Iskrenost, iskrenost do l.rraja! A to može biti samo u sebi uravnotežena, krepka, istinski muara duša, koja ne treba da se plaši nikakve kritike, nikakvih suprotnosti, jer :. dovoljna sa= ma sebi. A! ne u megalomanskom ecgoizmu i oholosti, ne u estetskom od4 vajanju ad profanum vulgus, koja je tako lepa, ali i tako prozima po'a počto svaki umetnik želi primanje, nego iz ne samošvesti zdravog čove-= ka, koji zna đa je ra3io sve istinito i pošteno i kcji mimo čeka presudu svoje poslednje instance: budućnosti.
Moje vizije nisu ıiadi opojnih slika i oblika — mego istinski o::o što sam video svojim unutrašnjim okom. Ako je oblik bujan, bujan je zatoa što je hteo biti dostoian sadržine. Ali oblik nije bujian iz princina, „niti opet iz metođe — nego zato što je morao takav biti. !
T teko: sva umetnost je iskrenost do krajnosti, inače je laž. fraza, forma, U pravoj umetnosti sadržina i forma: su jedno, rođene u isti mah.
* * *
Prevođenje Šekspira je plameni po= sao i sva materija slovenačkog jezika mora mi biti u duši rastopljena, kako bih je ma. ao neposredno nmalivati u kalup. Prevodilac Šekspira nalazi se u večnoj napetosti, u neprestanoj bor« bi za izraz, pun pobeda i poraza. sa mosvestan i ponižen — ali ga goni strast stvaranja, stvaranja, gospođo, Mariju Stjuart prevođio sam samo za stolom — prisiljavao sam se da sedim. Čim bih ustao, moje misli bile su bog= zna gde od nje. Ali Šekspir te drži, oni je đeo tvoga života, ı njim zaspiš i budiš se, na ulici ti zvone njegovi sti hovi u ušima... Šekspir je — kao sva ka poezija. — reč. A ta reč izvire iz čžive akcije, izbija iz Strasti i ituacije, znto iR,j se prevođilac ne može približiti sa samim rečnikom — mora ići do njencg 'zvora: mora še zagnjuriti u sredinu strasti, po-ađiti še u sredinu situacije i akcije — i iz toga će reč izbiti .posle toga dolazi na svet zdravo đete, bez toga ono bi bila mrtvoros đenče. TE api ay VO
; oss ii su iBd" |
Ritam je onaj val oji se pretače wu
kruženju planeta, koji rađa nove zveš
'zde, koji se pretače u rastu bilža, u Mile
ljudskoj trvi. po njemu se nižu godis šnja doba i neđelje, i praznici. 1] samo iz ritma rađa. se pesma i u ritmu se
začinje kip. Metar je veštačke mered
nje, krv teče po vome ritmu. lekar
Ba meri 'ılom u ruoj — ritam je živ, delotvoran, metar je apstrak'"a she= mac: Zato je potrebno đa prevođilac u đe u živi ritam. Onaj ko je samo me„tričar, taj neće pogoditi đušu umotvo“ ra. Što je stvoreno, stvereno je iz rit. peći e
ma. Ritam spaja i e, metar seče i reže. Ritam je tok i juriš, mapon i po-
Kaya
+? }
gon metar veštačko merenje prirod-
nog:BteajćnJB., ae jod ra SB OD O Sve je rođeno iz ritma... rPBaaA i
a do lada eJE: BALOILK
ar aaa Pr Olej iRUaWna I na kritiku mislim ovđe. Zar niste svesni
go ume'nika: jer iz umetnika vovori prirođa, iz kritiča~a kultura; i umet=
nički rast je organski, i možda više „prečišćavanje i negovanje onog
postoji; 'tritičar međutim mora umeti da seđi u različitim sedlima; on bi mos5 rao biti univerzalniji nego umetnik, i u izvesnom smislu inteligentniji. ali na svaki način mirniji, jasniji: moraa bi biti brušeno ogleđalo koje nam pos kazuje nemir vodopada i ka
FM SIMON: sa, M ij
„Oi 0 JO
POO MK" | BS | —__-
avojih zadataka, „ljudi? | _ ONI Teži je skoro zađatak kritičara nes
što
.