Književne novine
4 o_O
-.1 0 JS. . O od. e (o (ga
GODINA JH _ BROJ 7.
MU O AA a: to 057. O
_ kompozilora
Naša Narodna revolucija bitno je iz-| menila ulogu i značaj radnika na polju mužičke umetnosti, i/karakter njihove-delatnosti u okviru naše društve- |
ne zajednice, Pružanjem mogućnosti | širokim radnim masama da dođu u bliži dodir sa umetnošću pofastao je | 1 interes za muziku, proširena.jerraz- | novrsnost formi dođira čoyeka sa mu | zičkom umetnošću, više, je, istaknuta | : suština” delovanja | umelnošti u dfru- | ·T'Šštyu,'S tim i Vezi uslovljena je i dru- | štvenn: uloga naših kompozitora; Mno__EiL od njih, koji &u &e muzički. školovali u inoštranstvu, stvarali su pod | | uticajem raznih formalističkih i deka=- | demfnih pravaca. "Nije bia mali 'pro> |
blem osloboditi”'se ovih:tticaja i stVa> _ vrati umetnička dela koja bi odgovorila " eatetškim potrebama nove društvene | aređine. Međutim, naši umetnici, kom- | „poeitori, shvatili su i ocenili svoje meu. opštem. zbivanju u našoj zemlji, | ogetili u kome smeru:treba da se kreće njihovo stvaralaštvo, da bi karakter odnoša umetnika prema” društvu bio "1 Bocijalistički,
7 Osivrnje !uđruženja” KoBhiidiitčira po republikama posle oslobođenja, bi- | _lo je jedna od formi zajedničke težnje naših muzičkih stvaralaca u tome. smislu. Ova udruženja, hoia u ovakvom
- obliku ranije misu postojala, izvršila u i izvršavaju važne zadatke u»ukla– | panju · kompozitorskog: rada. u. opšti društveni život. Ona su u mnogome doprinela kristalisanju naprednog sta=> | va prema umetnosšfi; ” krozUEritiku 1 | diskusiju pružena je mogućnoštrsva~ | kom pojedincu da uoči bitne proble. me u vezi sa svojim stvaralačkim razvojem, U načinu muzičkog, odražava=> nja štvarnosti naši kompozitori teže ostvarenju nacionalnog 'štila. Ta se te“ žnja ogleda u brojnim i raznOvrsnim kompozicijama iz svih: ablasti muzike; vokalne, instrumentalne i scenske. U 'tim delima oseća 'se pozitivnost uzajamnog. delovanja kompozitora !okup-
nj OWdruženja kompozitora bila su stalna u toku &ocijalističke izgradnje. će ime” Petol
jedinicama Armije, radnim LUDE. ma itd., koje su činili članovi udruženja ko. wpo?itora, u mnngome su Osvežile i o}kogatile tematiku njihovih dela. Jedan od muzičkih. oblika. u,.kome se odražava lan naših radnih ljudi, koji izgrađuju socijalizam, jeste:i . masovna pesma, Iako. e naše ma= sovne 'pesme, koje su se pojavile pošle oslobnđemnja, prihvačene u širokim narodnim masama, kojima. su u prvom redu namenjene, one šu se pokazale kao pogodan oblik izražavanja zajeđničkih progresivnih težnji naših radnih idu | Masovne pesme š#tu ianas neophodan sastavni deo repertoara”horova”naših sindikalnih, omladinskih i drugih kultumo-umetr.ičkih društava. Po udđruženjima kompozitora vođene su diSšleusije o umetničkom nivou masovnih pesama, na kojima su pretresani pro'blemi u vezi đaljeg negovanja i populevisanja ove vrste muzike, y :5
- YRompozitori svih nnrođnih republika bili eu pozvani i da reše važna-pitanja u.vezi sa sakupljanjem, sređivanjem i naučnim tumačenjem naše'ga folklora, jer eu kod nas vrlo retki ljudi Koji se ovim problemima, kao 8vojom. specijalnožću. direktno. bave. Drugih. rečima. trebalo je da naši kompozi' ri udare temelje našoj muzi= "Čkoj" folkloristići. I zaista, ovim pitamjem imteresovali 6. se naročito oni kompozitori koji su svoj muzički &til zasnovali, posredno ili neposredno, na · folkloru (citatima folklora ili pisanju "tema q Mduht narodne muzike). Oni "8u majčešće iz praktičnih 'razloga tu=„potpunjaali svoje zbirke. zapisa na» rodnih. melođija, proučava, ik,.o, tome p maučne radđove i, s druge strane, te melođije ili neposredno o“brađivalili ih koristili u većim, raz-
. granatijim „oblicima umetničke: muzike, Dobre. rezultate t: pogledu takvog
m marođa iz koga &u ponikli "pokazala :je i praksa, (koju su uvele „najpre naše radio-stanice, a. zatim. i druge Kkulturno-prosvetne, ustanove), "da 6će narođne pešme ne izvode u im“provizovanom' obliku, već u umetni|čkoj:obradi gđe su: psihološke karak|teristike teksta podvučene plastičnije strofičmo postavljenim, izvor» "BB parodhimi pesmanina. Time je isto'VWemeno nastavljena trađicija obrađiwača marodnih muelođija iz prošlosti, .:. ovom:polju naši kompozitori 6u došta učinili, Dođuše, ovđe Je bilo i ne= ušpelih pokušaja prilagođavanja harmonske osnove dbrađenih melodija načinu muzičkog mišljenja (prenetog -iz inostranstva) koji se pokazao kao „stran harmonsko-ritmičkim osobemosima naše narodne melođike, Ali,,8 ' druge strane, đana8 već postoji dobar broj obrada narodnih pesama Koje za„dovoljavaju estetski uku. najširih lojeva Wlušalaca. One su ne samo gatile muzičku invemciju naših kom-
'pozitora, Već eu i slušacoima omogu= nog izraza, svim sredstvima · omogu-
'ile đa: d'iblje shvate suštinv i karakter kako narodne pesme tako i načina na koji se u umetničkoj vakalnoj muzici izražava poetski sadržaj ieksta. Tako &u mnoge. od ovih: obrada ita bliske, umetničkoj: 8o0lo am simfonisk; igri na narođne motive poslužile brojnim ljubiteljima arodme muzike kao prelazni oblik iz-
"nije-uspeo da popumi repertoare na="
ljenih u &vojim republičkim (adruše- _
„ trebno.je;podvaući radi
r skih ili konćertnih"aela uz učešće ve> '}. ' ćih instrumentalnih ansambla (simfo= .
niskih „o:hestara.ji &L); | svojom koncepcijom, i prijemom :kod
"bliše, upoznavanja kompozitora sa ·
Uredništvo: Francuska “7, tel, 28-008" | AjotUareit Francuska 5. tel. 28-490
Osnivački a bee avaz .
Jugoslavije ·
među izvomog folklora i uretničke: muzike u vužem smislu reči. (
S tim u vezi posebno treba istaći na»; stojanja kompozitora da citirane ma rodme pesme iskoriie u delima .oja: trebaju da istaknu heroizam! naših. | ljudi iz ratnih godina. Nekoliko dela koja su rađena na motive naradnih partizanskih i borbenih pssama stelsiaoy. su opšte priznanje.
Opšti procvat zahvatio je uglavnom sve grane muzike. Između ostalog, razvitak naše mlade filmske. umetno=, sti zahtevaa je i uslovio razvoj, mu zike za film, To je bilo polje rada &a kojim &u se naši kompozitori prvi put sreli posle oslobođenja. Taj rad sadrT• žava u :ebi dosta problema u idejnom ' i tehničkom smislu: Ma li muzika treba da slika vizuelnu stranu filmske sceme ili da izražava njenu psihičku sadržinu; upoznavanje razlike između” izvođenja dela i njegovog muzičkog snimka; podešavanje odnoša vremena?” scenskog i muzičkog razvoja itd, Uspeši na tom polju pokazuju da su:na> ši kompozitori u svojim delima uglav“ nom odgovorili zahtevima njegove problematike, UBOMJ OOG1IrO
Naši kompozitori nisu zapostavili ni” |
delatnost na polju dečje muzike, koja je tarođ- dobila novi viđ i novu 8Vr-
hu. Razvoj kulturna-umetničkog rađa "| ;
po nešim školama, pionirskim” organizacijama, dečjim domovima, nije mogla da zadovolji vr]o oskudna, a često i nepr A ina naše predratne dečje muzičke literature. Anga-
„šovanje naš:h „kompozitora~na~stvara==== _ nju nov", pogodnije literature za_mno-
ODPORAO novoosnovanme dečje horove, kao i pišanje jednostavnih kompozici=
„Jja”'za~.najmlađe (ifist“urientaliste ta) /} | 'kođe je. uzelo. vidnoga. maha i dalo
pozitivnih ı zultata. Ma da ovaj rad ših dečjih | 'reproldktivnih tela, koja 'Bu još u znatnoj meri upućena na li"iteraturu iz!pera &redmjeg, često medovoljno stvučnog kada muzičara, po |
naših 'kompozitora ma 'tvaranju' scen~
Ova. dela::su
najmlađih: slušalaca: takođe! potvrđila
"dobar „pot Yazvoja · naše mužike za Lika
nisu u punoj meri 8 decu,
Alis navažnijb pobe' deležnedi! | na 7 ših 'kompozitora" '8vakako je Tad na '. razvoju seriozne. mužzilce. Prilozi · na= ; · ših kompozitora; na.polju acenske, sim:fonigske,: solističke, !kamerne”i drug muzike bili su brojni di ramnovrsni. e 5
"a ativno mala "tradicija i prilično o+ ih
slnidno kulturno nasleđe, koje karak-
'terišu-pojedine grane naše.produktiv- |"
ime muzičke :umetnošfi (kamerna 'mu– zika i 81), 'doprinčle šu da dela ovoga
"karakte:a budu uvek zapažena. Treba
· istačiri pojavu ranije dosta retko ne"pgovanih oblika, kao" npr. oblika kan= _ tate, koji su se pokržali kao" pogodni sa. izražavamje nove društvene” tematike. Sa vale strine Partija i. Vlađa intenzivno patpomBžu. rad i razžvo| kom· pozitora. 'Omogućeno ie češće izvođenje domaćil. dela preko radija i na kon-
certnom rođijumu čime se. javnost bolje upoznsis &a' današnjim stvara laštvom, a kompozitori stiču iskustva i dobijaju. više potstreka za dalji rad. ' [sto takor:sistematskim nggrađivanjem . kompozitora od strane Vlade FNTRUJ:1 republičkih vlada dato 361 ja\mo pri"rmnanje \omoozitorima. za. BH do“tadašnji rad.
"Zmačajni uspesi i 'tepijkati' petogo" dišnjeg rađa” republičkih" udruženja kompozitora, ı istovetnost smera. u nji"hovom: delovanju, "zajednička težnja ka stvaranju sočijalističke: umetnosti — istakli su potrebu spajanja ovih udruženja u jedinstveni,savez, koji, bi - objedinio ! njihov rad. Značaj ovoga "Saveza od velike je važnosti. po đalji razvitak naše muzičke kulture. s jedne strane Savez će stalno širiti i razvijati muzičku kulturu našeg socijali-_stičkog čoveka pružanjem muzike ko> ja će podržavati borbu toga čoveka u izgradnji zemlje i odražavati stremljenja našeg društvenog. poretka; & druage strane Savez će u okviru svojih redova izgrađivati svakog pojedinca kao „ Bvesnog nosioca socijalističke umetnosti, pomagati .mu u savlađivanju lič-
"ćavati njegovo štvaralaštvo.
adibj? svemu osnivački Kongres, Saveza kompozitora: Jugoslavije je značajan ošlonac u daljem razvitku naše muzi'ke kao važnog. palja, Kulturne đelatnosti · celokupnog našeg eocijalietičikod đruštva,
i dzyesnog broja eV
"maćčeg uglja — 100.000, dinara: "Pranc Kidrič, prets-3nik" Slovenačke
LIK
Igsadeceh i wdicnbg prosinca dveae)| ža- Ko | vršio se rad:Kohgresa književnika.Na
_BYOGRAD, UTORAK, 14 ONI TBM: S 200. O a -
OVO
Tatpz7
i a O OL OMOU"
LIST Bad JEDANPUT, NEDKIJNO
· Mato LOVRAK
gornja vrata · velike dvorane glazbe-
mog zavodabjošišu izlazili posljednji u- _,
vričesnicir Kongresa,:a na donja, vrata do-
dlazio je-u::dvoranu sJužbenik Ministar- „
ı stva:prosvj”te & čovjekom Koji će sVe- :
čana dekoriranu/dvorant za Kongres
književnika preurediti za jedan drugi sastanak.
„Ministarstvo prosvjete i Zemaljski odbor Sindikata prosvjetnih radnika
priređiH paaie teferet-o onome”: u svom pedagoškom , pra tičnom radu
Čime še naročito ističu i. čime su po-
:stigli osobite , rezultate. u odgojno-
'obrazavnom radu. Razumije.se, to, ni-
_ su jedini, prosvjelni ~adnici, koji.se u
„pozvali. su dvadeset i šest prosvjetnih ' radnika iz NR Hrvatske na savjetoya•
"nje, prvo ove vrste ne samo u NR Hr- -
_vatskdl, već iu cijeloj našoj državi, Dobra, je bila zamisao. Ministarstva prosvjete i Sindikata prosvjetnih" rad-
švom peđdagoškom ~ djelovanju ističu
si nečim no im i boljirn
Teme na savjetovabju bile, tu, posve različne, Sve bi se mogle · uglavnom
· svrstati u,tri skupine.
U prvu &kupinu bi &padali referati
1 učitelja koji, su se istakli, u ·socijali~
; nika, da organizuju ovakvo savjetova- –
~ nje. 'Ono je donijelo dobre rezultate, : ·svijesna disciplina naših đaka, a u tre-
al koristi: će!biti vidnije i zamašnije cfkad :secovakva savjetovanja budu odr-
žavala: češće i!u više mjesta naše fe,
mlje.sl;
Na Đrvo savjetovanje pozvano |je :Idvadđeset ij 'šešt učitelja, naštavnika, i , POORRRISO FOB BU! za OVO savjetovanje ·
BOS | i Neli: A dkijana temma, |.. "pod ohoj ogolen VIV, | "Zmejko na studema zemja | ležeše okapen · % krv. }
et") Bušav, so kosata gušta — |,
___ -likum=-na~-džinovski-dabye====="
&murten, pod nagoren muštak
pesji sokrivaše zab.
Reže šo, temnite oči P_i
tfepeti v belka kol list,
krvi i zborovi toči =
činiš e v štapiba ris.
i w '"Janike, r }»oftož našeto svrši, vragot. ni razgromi Sit 'orlive majdoa mrči:, e : Bhe gi — TORO HaiE “nena: v LORU
*
T "Janilee\h 321 bifsw al i ag158 rozova lika, · GAO'S sestro po maki i bj; | zemji ja ovaa! lika —
OčVaJI jayc9 EB} taa” e Toj:
vidov 6d -elićafa "Tito
: gleda &očovečen lik,"
x veđhaš za'Egejot pitomi" OV grlo nij harasna krik i
Oh, Wang; 'solzive kapat,” OKS kapat za O ROBBMeFA Ve 4 Krvavi štapnlki na pat zašto ostvame v.beg? Znaeš li, · 227 j se! mi se čini" ako ne! vodeše Toj, 2 utrata — čekani, sini · ednaš ke evetnea v boj.
Počinga Zmejko ma kamen, ' Kostur go zaniša v grst, ''Nokva go pokopav sama ' v jama — i ne štaviv krst, Ne beše ?obožen: : 'Znaeš v zemja 8 ležeše dati
or PadMa.i;
_ štičkom preobražaju, “odnošno na opće "prosvjethom i - kulturnom uzđizanju našeg sela, U drugu skupin bi došli TYeferat! š, temama Kako se. poštizava
ću srupinu teme sa isto metodskom
problematikom školske nastave, : Uza sve o, svaki referat je. toliko
aduđarao jedan od drugoga, toliko se
'Yazlikovao i štilom, la še nijedan. ni=
; e ponavljao. Referati su bili a. zaista
'SLIKATA. '"TTOVA ___
0: | Grragment ie SREO: +Egejska DaPGUGE" bajka.)
: 48, 0 Krst da mu &taev,
nad čelo, . v Borskiot Bt
" Slušaš 1i? od aštyažcž Mo SUN
“Blimaci imaše dva
~ Veruvamn detskite oči „ |
~ 'Psjajat VO dalečen kraj. a Rw i
Nagovo imaat ime, Yašnat Kraj Vardafski breg,
! nema da slušat zime
tatkovski razgovor, mek, .
TA ete 1 Zriejiko bil čovek,
~ mprikazni mmael za džin. 'Misle1,ke živee:dovek” [ negde, kraj Egejot-esin.v.ı
Ne žn8el sokolot stradem 0ikoj ke mu 'potkine' let... o Krvnikot Zaharijades! ·
bez čest. ni. prodađe #e',.. ;
Sonoj ne dočeka život, "VV goracostanaa peti... 17 _ Esenva tone vo sivost___
sivo e okolu se'
'Ljuben, Jas čustvuvam ešem, . mislam na proleten zrak,
| pak-ke me ponese pesna; jas ke te LCSVRIRII pak,
l Nekoijaž, :v novićt alttaiši i i ikoga: ke jerasne 't0i, 1
| sinot. ni,
; Bfdeto:!tUbe/
-ı 1ja8 ke: mu kažam za boj.
Prikažni sanok ke redam kako ni: predale se: i sZagina tatko ti, čedo,
\. bitka za poarem svetle
„„Sonceto nađd-nas ke gree rodeno v našata krv. . Maliot udamik ke e sekogaš toj ke e prv. ) Slavko JANEVSKI
- Svečana addola Prešernovih. jubilarnih nagrada >
y Šadaje taba(i povodom. stogodišnji"ce smrti Franca Prešerna, uštanovlje"ne su jubilame »Prešernove :nagra~
"dea. Na dan“sto orve godišnjice smrti
velikog slovenačkog esnika, 8 febru-
"ara, svečano su podeljene »Prešemo-
ve nagrade“ za 1950 godinu zaslužnim kultumim i naučnim radnicima Slo-
~ venije. |O
Prvu jubilernu diefiai 0bili sur
Dr. Maks ŠSamec, šef Hemiskog instituta Slovenačke akademije »nanosti i umetnosti, za uspešan rad na proizvodnji metajurgiskog koksa iz We. T.
akademije" znanosti i umetnosti, · za db-
" sadašnji literarno-istoriski rad o Pre"šermu — 100.000 dinara,
književnik Prežihov Voranc za zbirku »Solzice« - 100.000: dinara; kompozitor Lućijan Marija Škerjanc, za kantatu »Sonetni
venac« nw istoimeni Prešernov tekst ·
— 100.000 dinara; i Gabriel Stupica, akademski glikait, za ulj* »Pred ·povorkom« —- 100.000. dinara,
'Drugu jubilarnu nagradu dobili: u Fran Ramovž, za naučni'i organizaci-
oni rad un pripremi sloven:čkog pra»
Vopisa — 50.000 -dinara; profesor Šo-
lar. đr. Kolarič, dr. Bajec, dr. Rupel i dr. M. Šmalc, za. naučni rad:na _ premanju slovenačkog · pravopisa
nagrađu nd 50.000'dinara, Anton a Rvre, za prevod »Ilijađe« — 50.000 đimara, Boris: Ziherl, za raspravu o
·Francu Prešernu — 50.000 đinara; va>- jar Ivan Zaje, autor Frešernovog' 59:
menika u Ljubljani — 50.000 dinara i
Boris Kalin, za spomenik borcima' Narodnooslobodilačic og vata Vrhnici · :000 dinara, .
Pored: bilarnih, jubila: podeljeno je + pet
za rtiauku i de» šet za umetnost 1 Književnost,
Od naučnika »Prešerovom nagra-
. dom+« nagrađeni &u dr. Božidar Lavrić,
za rad na organizaciji potpunog Medicinskcu fakulteta u Ljubljani sa
40.000 dinara; dr, Pavel Lunaček, za,
oi ganizaciju Ginekaložke - kliniPe u, Ljubljan! sa 4%000 dinara; inž. Janko Sketeli, za organizac:ju i rad Instituta
za zdravstvenu hidrotehniku sa 30.000
dinara; inž. Cvetko Lapajne, za pri= ručnike o izvođenju statističkih računa kod želero-betonskih građevina sa 30.000 dinara; i dr, inž, Branko'Žni-
daršič, za priručnik o praktičnom + E; jednostavncm metodu' za.
trasiranje konunikacija &a 30.000 dinara. ; "Za ral na „umethosti i literaturi »Prešernove nagrade« dobili su Mira 1c, za dramu »Vatra i pepeć« u iz-
za ulje »Autoportre• — 40.000 dinara; Tine Kos za vajarske radove »Ža-
.njica«; »Hadnički par« i »Devojka« 30,D00 dinara; Božo Pengov, za spo».
menik taocima u Šent Vidu — 30.000 dinara, Plata Djundjenac za kreaciju glavne uloge u Verdijevoj operi »Travijata« i Jenufe u aočaai operi »Jenufa« — 40.000 dinara; aejla Šarič, za _ ulogu Regare,t aa eovai drami »Kralj 'Lir« — 30.000 dinara; Marija Vera. za ulomu. Kejt u Milero-
voj „drami »Svi, moji sinovi« — 30.000. · dinara; Pavle. Ković za ulogu Komara
u:Cankarevim »Slugamac i ulogu Kome u Kalderonovoj komediji »Dama
. — Škrat« sa 20.000 dinara! Jože. Ti-
ran, za umetničku recitaciju Canka-
-reve, »Bele krizanteme« &a 20.000 dinara | Stanislav Polik, za kreaciju · Marka „u Hristićevoj, »Ohridskoj le
gendic'sa 20.000 dinara,
u od 30.000 dimara; Gojmir Koš,
novim, originalnim temama. Nosili su u gebi toliko specifičnog, svježeg i za» ·
nimljivog„ da su ih slušatelji u, dvora= ni pratili s napetim interesom, Referate su. čitali ili su ih govorili nekimastavnici vako živo i rugestivno, da su
slušatelie prosto prenijeli u svoja še.
la, daleka i nepristupačna, odnosno u švoje razzede gimnazije, te, dalje, u nepoznate, neobične radne i životne situacije:
Za čitaoc »Književnih novina« bit će in*.rešantne spomenuti da je većina ovih referata, svojim sadržaiem, švojom originalnom. pedagoškom tematikom i svojim sugestivnim iznašanjem podsjećala na dobre snjiževne večeri. Slušatelji &u konstatirali na kraju ša-
vjetovanja kako je bio upravo literar- ~
ni užitaF slušati neke referate,
Ovdje ne možema iznašati sve teme špomenutih. istaknutih prosvjetnih radnika, niti možemo. opisati njihove načine rada i rezultate, Dodirnut čemo
· &e površno samo nekih tema. Profešo=
rica jedne učiteljske škole govarila je o.tome kako je kao razrednik aktivi• zirala svodi -azred i uspjela ga zainte• resirati za rad.u školi, U tom nastojanju pomogao joj je njezin optimizam, njezina vjera. u omlađinu,.kao i to što su učenici osjetili ljudske kvalitete nastavnika, Treba se saživjeti sa ra-
zrednim kolehktivom mladića i zamisli-
ti mlađu ženu na alttiviranju rastepe-
nog društva, i to ne disciplinskim ka- |
znama, već optimizn.om i vjerom u
"Pamladinu: "Treba samo zamisliti taj te--Ški pošao o“ "prvog dana do pozitivnih ~ rezultata! Slušafi referat ove nastav-
nice nije bilo samo: pedagoško otkri=
će. Upoznali smo i:junaka pripovijesti.,
Isto iako se može reći za 'referat jednog mnstavnika “alijanske škole.
--1!On je sav 8Voj pedagoški rad vršio su-
rađujući # pionirskom organizacijom "svoje škole, Uspio j6 u tolikoi mjeri
daje pionirska organizacija postavila - učenje kao svoj prvi zadatak. Treba -Popet 'amisliti da ste na rađu i u Ži~
votu ša Bedeset frinaestogodišnjih dječaka velikog grada u ograđenom ma“om razrednom proštoru. Pedešet dječaka' u Đubertetu vj no odlučuje —
| bez prisile, ne: samo pustim riječima, „iveć stvarna - — - :da će raditi, da će u„O Biti"
S kak-"im zanimanjem je slušan re ·
ferat' jednog učitelja sa sela koji je „organizirao skupljanje ljekovitog bi-
2 lja! Đaci su to rađili s rijetkom mar-
ljvošću, a za skeipljenmo bilje đobili su bonove, za koje su nabavili, brave, ključeve, čavle i ostale predmete za obhovu svoje školske zgrade, koja je ostala uništena poslije okupacije. Njegovi đaci &u se istaknuli u tamanjenju gubara i u pošumljivanju kao mladi prirodnjaci; Ljudima koji ne poznaju
" prilike na selima između Save i Dra-
ve,lu':kojima 'se tel šaćn, u vrijeme izgradnje šocijaljyma, razvija novi život, u kojima te ruše nezdravi! teme-
:lji bivšeg ščivota — rad: avog učitelja
činit će se: upravo lagodnim, lijepim, izletničkim, Tko pozna prilike u našim selima, nat će:da je ovaj pošno
teško izvodiv u prilikama kad domovi ·
đaka imadđu još zastarjela ! asocijal-
| na mišljenja naslijeđen · iz bivših vre> \ mena. Slašati ovog učiteli- kakao e đa- :
'cima bere presliću, bazgovinu, lipu i žalfiju,
lu, slušati njegova izlaganja bio je o“ pet književni užitak.
Jedna učiteljica je pozvana na 6a'vjetovanje &a sela iz plodne ravnice istočmog dijela Hrvatske. U referatu je & uzdahom spomenula: »U žurbi sam pošla ı Zagreb na ovo savjetovanie, ostavila sam đake same na zapo»
'četom pošlu ,o kojem vam govorim.
Ne znam kako će se etvar bez mene dalje razvijati, Kad m polazila, snijeg je gusta padao... Ona je zabrinu» ta kako će tisuću i prvi po#*o, koji je 8 djecom započela, biti bez nje izve-
dem. Toliko zabrinuta da zaboravlja
da je na savjetovenj'i, da je u Zagre» bu gdje je kazalište, gdje su koncerti 1 kinematografi i gdje bi trebalo da se par đana odmori, đa vhbaravi na svoj svalcidašnji težak pošao, Ali ona to ne može, jer-ona je učiteljica koja se borila za stoprocentno pohađanje škole u selu, kojim su prolazile tolike vojske za vrijeme ratna, u selu. toje je mijenjalo svaki. mesec drugog gospodara; u ko-
jem je vladao. divlji neorganizirani život, koji je ostavio đuboki trag na sta · ·'novništva, a pa tom i na njihovu dje-
cu, đake ove učiteljice, koji šu život zamišljali u divljoj &lobodi, naročito što se tiče škole, Ova. učiteljica je škupila svu 3jecu u školu na temelju pra» vilne suradnje između škole i narodne vlasti te masovnih organizacija. Shvatiti taj uspjeh moguće je samo
onom čovjeku kojemu su poznate e ? like u selu gospoda”ski aktivno!
pod štrahotama rata đo Lpsaraao-
sti negativnom · s
obzirom ni i rani ·i planski život. Taj i uspjeh
ehvatiti samo onaj tk" poznaje ljale dječake, pastire od deset do če-
. irnaest godina, U takvu sredinu dala~
učiteljica borac i kupi svu dje
O školski krov. Učiteljica borac,
cu pod
„heroj nc svom rađu,
Jedna profesorica iz našeg primorskog grada čitala je referat, kojemu je dala našlov »Moj Prvi E iz podruma“, Već taj literami naslov obećavao je mnogo 1 tako 6e 1 ispumilo, Ova pro“
šake đaci trguju u zadruzi 1 · debivaju m”eferijal; pa obnavljaju ško- .
Saka WONaaN raja.
| OJDOPRIMEHARC | 1 'B:DINARA
o.
- rfedtipidh sija se? teytođništva! u pr-
pmvom razređu, u petoj paralelci prvih = razreda. 'rimila'je peieset i šest uče- nika, koje su razrednici ostalih para- O lelki' odvojili kao majlošije đake. Pro- Pa
pfesorica :je dobila, majlošiju razrednu ~ | srbuy dugu, mračnu podrumsšku o i storiju. Treba aitdanti u kakvoj · 0 situaciji melazila ova profesorica Beeih
dana školskog rađa u mračnoj po"drumskoi sobi: sa pedeset i šest đaka, ·
ciz kruga »mularije«, koju je u njiho- | vom: skitničkom životu teško pogodio
zakon o obaveznom daljnjem školova~-
nju pošlije osnovne škole, Još je kk to- ia mu ova profesorica LEE VEO mateu matiku!
Kazala je ona ma savijštovBišju: »Preuzela sam razredništvo Ovog Tazređa, Odlučila sam da pokušam uči: niti sve što mi snage i sposobnosti budu dopuštale« Ovu odluku mogu razumjeti samo oni ljudi kojima su bar donekle poznate prilike živata najlošijih đaka, smještenih, bolje nabitih u mračnu bodrunisku prostoriju. Ovdje U život u neku ruku liči na život Maka-
renkovih pitomaca. IT ovaj razred pre-
uzima kao razrednica fiha žema, profesor matematike i javlja nam u &vom zanimljivom referatu kako je u tom razredu tabla uvijek očišćena dđočekala nastavnike! Kako je to smiješna sitnica' nekome tko taj posao i taj život ne može zamisliti! Kaliko grandiozan uspjeF što je tabla bila uvijek čista 'za ljude koji mogu shvatiti život, ” Ovog razreda:i muke ove profesorice! Na' kraju školske 'godine ovaj ra: ”zred najlošijih nije še više nazivao "Yayređom' iz pođruma. Sada šu ga u školi nazivali »Inteligentni I B«. Ovaj razred -je "bio pohvaljen kaa najbolji po uspjehu i vlađanju. Najveći interes 'je. zahvatio slušaželje u dvorani kađa šu neki učitelji re"| Terirali, o tome kako sudjeluju u organiziranju i radu novog. oblika života u našem selu, u -seljačkim radnim
zadrugama. Jedan učitelj iz sela u o: "kolini. Križevaca sugestivno, tempera»
mentno, zanosno je referirao o tom
kako je postigao uspjehe svojim vanškolskim radom na socijalističkom preobražaju šela. U dvorani su bili
slušatelji prosvjetni radnici u većini u
&tarijoj đabi, Mncgi od njih u svojim
mlađim godinama radili su kao pe-
dagozi na selu..Djelovali su i oni tada kao napredni ljudi & velikim teškoćama progresivno u našim selima zaosta=
lim u gospodarškom, prosvjetnom. i
kulturnom pogledu. Ali evo oni sađa
čuju iz referata ovog učitelja da je tako golem, tako kombpliciran, tako nov, koji t”aži samoinicijativne i organizatreıske sposobnosti; rad, koji je revolucionaran u *vnžoj biti, jer ruši ve star) „hnepravino u patriarhalnom. životu našeg el, pa-je razumljivo da donosi ovom učitelju organizatoru bezbr„j neprilika, nevolja i opasnosti; rad ovag učitelja. na socijalističkom preobražaji svoga 6ela je pravo herojsko djelo! Ovaj učitelj i
” njegovi drugovi bit će jednom, kao ri
jetko pozitivni junaci, opisani i prika= vi zani u našoj promoj i dramskoj. knji- w šževnosti, j-
Jedna učiteljica iz, Hrvatskog 'a- i)
gorja podnijela je referat koji bi mogao imati naslov »Kotaot i krji bi se "čitao s napetim inte»esom i ČE njem ka” dobra pripovijest, Ova uči- i teljica, je. referirala a tome.„kako je. / sela u kojem služb:iie vodija đake u drugo selo na izlet, dg se upoznaju 6 radom i životom tamošnje Selja radne zadrupe..
Učiteljica je piišdić Kako aq vodila male dake ošnovce, nabite do. :posaepetosti u svojim damovima , krivim i . naopakim mišljenjem o ·seljačkoj rad: Ž noj zadruzi,
Učiteliica duhovito priča o tome la= 4
ko su se njezini đaci iznenađili, začu- a dili i zadJivili radu i životu u TRG. +,
- Promijenili su mišljenje o zadruzi iz
· temelja. Našli su u njoj,. gospodarski,
_ higijenski, prosvjetni i, kulturni život na tako Višokom stupnju, kakav„nije u njihovom nezadružnor,. šelu ni u po-
_ četku svom, Ona najzađrtija djeca, su
"se nadala, da će naći barem veliki kotao, iz kojeg, &vi,zadrugari
"Jelo ad kuvara u svoje porcije, I na šli su ko*ao. I kuhalo seu njemu, ali
- se kuhala, hrana za svinje.
Učiteljica je ispričala u. pajetnijim đetaljima ovaj izlet, Kad bi ga: isto dobro umjela opisati, on bi. io vrlo dobra i korisna reportaža Sa naše »Enjiževne, novine«.. ĐR
Najveći. dio vremena na savjetova= "nju i najveći interes koć a elušnteljaiie– a „'rvao. je raferat učitelja. AaB M TN _ Kotaru Garešnica. On je organizator . seljačke radme zadruge u ćelu Svi jem #u još oi Austro-Ugarske živjeli seljaci Nijemci, koji su se 1945 povau_ kli sa nacističkom vojskom ti: Njemače . ku. Ostavili su, u ovom. o dobra zemljišta i 440 tako/ dobre
i stambene
itav« ovo ela Je ađruga,i o'njoj se mnogo piše tu našim novinama, No učiteli organizator gospođarskog, prosvjetnog, kulturnog i društvenog života u toj zadruzi, iznio | je u svom referatu tispjehe svog i . dagoškog rada u školi, kojijeu uskoj 73 vezi 8 radom: {i Životom sela. Učitelj ističe daje w ovakvoj zadruzi:rad na organizaciji, lahši od: onog rađa u 'šes lima ukojima polako prelezi domnGimtvo po domaćinstvo u zadrugu, Us
(Nastavak na četvrtoj strani)