Književne novine

Književnost i Revolucija

JUGOSLOVENSKA psocijalistička „revolucija, pogotovu mjema prva Jaza oslobodilačke borbe jugoslovemskih, maroda, sasvim, razumljivo, po služila. je i služi kao neiscrpno vrelo tema, ideja i inspiracija jugoslovenskim, piscima različitih književnih generacija, često suprotnih estetičkih komcepcija i shvatanja mesta, zadataka i uloge literature. Nastajući već u samom DO" četku oslobodilačkog rata, kroz dnevnike, kratka i brza reagovanja za ilegalnu štampu, us-

putne kraće ili duže lirske zapise u stihu i

prozi, ta literatura je u prvo vreme bila pre svega svedočanstvo o svome vremenu, i imala nmeposredan politički zadatak da uliva optimizam, borcima rebolucije, da budi veru u konačnu, pobedu, da u časovima Klomuća bodri duhove, da angažuje pasivme i ohrabri posustale, Kasnije što se borba proti okupatora više razvijala, i perspektiva pobede i oslobođenja se jasnije ocrtavala, literatura je Dostavljala sebi i neke druge i drukčije zadatke. U tom, razdoblju, naročito w poeziji, javljaju se značajna umetnička dela. Pesme poginulog partizana Karela Destovnika Kajuha, Goramova „Jama“, „Stojanka majka Kmežopoljka“ Skendera Kulemovića, partizanske pesme Bronka Ćopića i Vladimira Nazora, priče i hronike Jovana, Popovića, ratni dnevnici Dragojla Dudića, Čedomira Minderovića, memoarski zapisi Rodoljuba Čolakovića jesu svakako majpoznatija dela mastala wu samom toku revolucije, ali mi u kom slučaju misu jedina književna ostvarenja u kojima je progovorila savest pisaca= Đoraca i duh macionalnog otpora dobio svoje literaYno otelotvorenje. Jer Revolucija je bila ljudska situacija w, kojoj svaki čovek, boreći se za ideale slobode i socijalizma, već samom tom, svojom, borbom postaje pesnik slobode i progresa. Stotine partizana i ilegalaca širom, cele Jugoslavije stvarali su, gotovo svakog dama, za partizamske listove, za usmene i zidne movbine, čitavu jedmu literaturu od koje je mnogo štošta trajno otišlo u zaborav, propalo u toku borbi i povlačenja, a da mnogi od tih nepoznatih stvaralaca mikada više, po završetku rata, nisu ni pomislili da su za vreme vrata bili pisci i da treba da ostanu pisci. AW, kada istoričar naše Revolucije bude procenjivao ulogu, koju je jugoslovenska kwjiževnost odigrala u toku nayodnmooslobodilačkog rata, on če morati da uzme vw obzir i postojanje te literature naštale M fremutku i za potrebe tremutka. ___ Sto je vreme više prolazilo, i što više prolazi, Revolucija, postaje sve insplrativnija tema. Neposredno posle rata oma je piscima služila kao evokacija herojskih dana, kao svedočanstvo o mastavljanju mekih, herojskih macionalnih, tradicija, a mjihovo knjižeono stvaranje o Revoluciji kao borba protiv zaborava svega omog duboko ljudskog i humomog što je Revolucija njenim, neposrednim, učesnicima značila. Kasnije, malo uprošćeno govoremo, Revolucija je 'posmatrana kao jedan istorijski proćes kojim se obavljaju preobražaji u našem, savYyemenom društvu, da bi kod pisaca koji Revoluciju kao neposredmu stvarnost misu, u potpunosti zapamc-e tili dobila i jedan, movi aspekt; kako istorijska zbivanja dovode do preobražaja čovekovog umutrašnjeg sveta, meosetvo menjaju meke crte ljudske prirode, transformišu, semzibilitet i dovode do toga da današnji ljudi ipak misu u, polpumosti istovetni sa ljudima od juče, a pogotovu me sa ljudima od pre mekoliko decenija. j .

Literatura o marodmooslobodilačkom, ##atu kreće se od memametljipo koncipiranih, sećanja i sveđočamstava do ambiciozno zamišljemih, i zrelo ostvaremih proznih, ostvarenja, od prigodnih pesama mastalih, kao meposredma reakcija me dnevne događaje do poetskih kreacija visoke lirske temperature i duboke intelektualne zrelosti. Ali, bez obzira ma umetničke domene te literature, postoji wešto što je toj literaturi zajedničko: životna istima o mašoj Revoluciji često u mepretencioznim, zapisima, meosetno Dprewazilazi granice memoarskih ambicija i postaje literatura kojoj je život upravo jedino merilo; a kada život progovori kao literatura, to je sva kako majsugestivniji liteyarni jezik koji se može čuti i čije se dejstvo najbolje može doživeti.

|O tome da li naša literatura, daje potpun, sliku oslobodilačkog rata, da li je viđenje rata u delima nekih naših pisaca autentično ili ne, da li je ovaj ili onaj pisac šire sagledao pravi humanistički smisao maše revolucije od nekog drugog jugoslovemskog pisca, stvari su, o kojima može da se raspravlja, koje mogu da budu predmet specijalističkih studija i koje svakako nisu mezanimljive teme mi za razmišljanje m 2ža Yazgovo?. Ali, ono što krasi celokupnu, našu

literaturu o marodmooslobodilačkom, vatu jeste

duboko osećanje jugoslovemskog socijalističkog humanizma koji nije samo jedna neosporna etička vredmost mego kao etička vredmost Dostaje i mesumnjivi estetičli kvalitet.

I to je ono prvo, o Čemu, u ove jubilejske dane, kada počinjemo da pYoslavljamo 25-go-

dišnjicu maše Revolucije,. razmišljamo kada se ·

povede razgovor o našoj vatmoj literaturi.

XI MEĐUNARODNI SAJAM KNJIGA

U BBOGRADU Je 9292..juna ove godine otvoren XI međunarodni sajam knjiga. Na ovoj značajnoj kulturnoj manifestaciji uzele su učešće izdavačke kuće iz naše zemlje i izdavači iz Sovjetskog Saveza, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkil. Država, Poljske, Čehoslovačke, čitavog niza drugih: evropskih, azžij· skih i afričkih zemalja. a Istovremeno sa otvaranjem međunarodnog šajma knjiga U celo zemlji pokrenute su akoejje za jači propagandu i intenzivnije širenjc knjige. Pored Vašara knjiga u Beogradu, rasprodaja knjiga u svim večim kulunim geentrima, književ-

nih večeri, milinga poezije, održan ·

je i čitav niz drugih priredbi sa

ciljem da knjigu u što većoj meri približe, čitaocu.

lako se održava u malo neobičajeno vreme, Sajam knjiga je izazvao veliko interesovanje i izđavači su izrazili uverenje da će ova značajna kulturna · manifestacija doneti i konkretne poslovne. koristi kako izdavačima tako i svima onima koji sarađuju na širenju knjide i, samim tim, na organizaciji kulture u našoji zemlji. Do:tog uve-' "enja dolazi se na osnovu prilično masovne posete, na osnovu prvib

20oslovnih razgovora, uspeha Vašari ·

knjiga itd, ' i

Na kraju treba dođati da je ornnizacija ovogodišnjeg Sajma knjim bolja no što je to bila raniie, šte 'w. samo ,po sebi podatak kada sc ma na umu da su organizacije i ranijih sajmova Knjiga bile na zavidnom nivou,

\

PO PLANU I DOGOVORU — ALI ČIJEM?

PROTEKLI . MESEC Beograđanima će ostati u sećanju i po gostovanjima poznatih pozorišnih ansambala. iz Francuske, Italije, Poljske i Rumunije. U jednom trenutku, čak istovremeno su u dva različita pozorišta svoje predstave priređivala dva inostrana ansambla.

Ovo je događaj bez ·presedana u našem kulturnom životu. Verovatno postoje i izvesni objektivni razlozi koji su doveli do ovih pa'alelnih gostovanja, ali teško je ooti se utisku da je sa malo više 'nordiniranog delovanja mogla da se '"begne ova zbrka koja je i na go-

ute. delovala, pomalo deprimirajuće

ler, bilo je predstava koje su se igrale pred polupraznim gledali“tem, mada one, po: svom umetniLkoni domefu, takvu 'A8Apstinenciji: publike ne zaslužuju.

Prema procenama jednog Dpozorji-

nog blagajnika Beograđaninu ko-

ji je hteo da vidi sve što se dogo-

„dilo za taj mesec,u našem pozori'Shom životu trebalo je 18.000 sta-

rih dinara, a ako je reč o dvoje...

k

ay ana aa

Godina XVIII Nova serija Broj 278 BROGRAD, 25. JUN 1966. List izlazi svake druge subote

Cena primerku 50 para (50 dinara)

aybka Opa e Rac pk aca. A Br Ape

Veliki broj slika,. skulptura i grafika, nastalih tokom

narodno-

oslobodilačkog | rata i inspirisanih velikim danima

i događajima Revolucije,

čije početke

ovih dana proslavljamo,

ide u red umetničkih dela trajne vrednosti

i najznačajnijih ostvarenja jugoslovenskih likovnih umetnika.

Marjan Detoni: U V OFANZIVI — KANJOM PIVE. ~ i

Nije-li to ipak previše? Oftudđa i pitanje — da li će se i ubuduće događati da dve domaće premijere budu zakazane za isti dan, ili da dva gosta prikazuju svoju umetnost

u isti čas? i

PO STAROM ILI JOŠ GORE

TOKOM CELOG PROLEĆA naša javnost je redovno obaveštavana o

demokratskim novitetima koji će

biti primenjeni kod izbora žirija za ovogodišnji pulski festival. Na kraju se ispostavilo da je sve to

samo bacanje prašine u oči onima

koji još uvek veruju u domaći film i njegove stvaraoce. Jer, u

·pozadini slađunjavih i gromoglas-

nih reči odvijala se licitacija oko toga koliko će čijih predstavnika ili pulena ući u ocenjivačku komisxiju. Na kraju, kako to već običaji nalažu, došlo je đo kompromisa o čijem karakteru može nešto više da kaže i ovaj detalj: u žiri je igvom slučaja ušao i Branko Belan,

kome je pre dosta gođina.Pula zaNastavak na 2, strani ·