Narodna milicija

u mogućnosti da pravilno ocjenjuje, da li su činjenice u postupku utvrđene, tačne i da li odgovaraju zaista duhu pravnog propisa, koji je povrijeđen. Postupak bi se sveo na karakterističan birokratski postupak, prepušten državnim službenic.ma, a učestvovanje članova odbora moglo bi se pretvoriti u puku formalnost, što bi bilo u protivnosti sa principima organizacije državne vlasti kao nanodne vlasti, U zakonu predv.đeni postupak odgovara demikrafičnosti naše narodne vlasti, jer prema istom odluke o kazni donose odbornici, koji poznaju svoje birače, koji uživaju povjerenje građana i koji su za svoj rad svojim biračima i odgovorni.

Sličan je postupak predviđen i u slučajevima kada se radi o prekršajima, koje propisuje mjesni narodni odbor. Tada postupak u prvom stepenu provodi izvršni odbor odnosnog mjesnogp odbora ili ukoliko dotični mjesni narodni odbor nema izvršnog odbora, tad postupak provodi sekretar i dva člana narodnog odbora, koje odbor odredi. Izvršni odbor mjesnog narodnog odbora može rješenje o prekršaju povjeriti komisiji sastavljenoj od sekfetara i dva člana izvršnog odbora (čl. 58 st. 4 i 59 st. 2).

Od istaknutog: pravila da administrativno-kazneni postupak provodi izvršni odbor narodnog odbiora ili određena kom.sija zakon predviđa iznimke i to u tri slučaja:

a) postupak može da provodi i riješenje donosi povjerenik ili određeni član izvršmog: odbora. Ovo je moguće samo ukoliko je zakonom ili uredbom to izričito propisano. Obzirom da to može b.ti samo nadležni ili tačno određeni član izvršnog (odbora, too znači da se radi uvjek o takvim prekršajima, koji obzirom na svoju specifičnost traže poзеђап ı brži postupak (čl. 59 81. 3),

b) Ukoliko propisima sreskog ili gradskog narodnog odbora kojima se određuje prekršaj nije izričito određeno da je za vođenje postupka u prvom stepenu nadležan izvršni odbor ili povjerenik izvršnog odbora ili mjesni narodni odbor, tad je uvjek nadležan otsjek unutrašnjih poslova pri dotičnom sreskom ili gradskom izvršnom odboru, bez obzira na vrstu prekršaja (čl. 58 st. 3).

c) Ukoliko se radi o prekršajima propisa o javnom ·

redu i miru i saobraćaju na javnim mjestima, tad uvjek vodi postupak u prvom stepenu otsjek unutrašnjih poslova pri izvršnom odboru sreskog, gradskog ili rejonskog: narodnog odbora (čl. 58 st. 2).

istaknute iznimke predviđene su obzirom na specifičnost i težinu prekršaja, kao i potrebu da se riješavanjem baš ovakvih prekršaja, koji traže hitan postupak i riješenje, ne preopterete izvršni odbori narodnih odbora odnosno njegovi članovi.

U pomenutim slučajevima radi će se uvjek o prekršajima strogo lokalnog karaktera (bilo po formi donošenja ili po svom sadržaju), o kojima će najbolje riješavati u žalbenom postupku sam izvršni odbor, dok se s druge strane neće ministarstva unutrašnjih poslova narodn.h republika preopterećavati predmetima čisto lokalnog karaktera.

Kada u drugom stepenu raspravljaju i riješavaju izvršni odbor oblasnog, gradskog ili sreskog narodnog odbora, tada mogu riješavanja prenijeti na komisiju sastavljenu od dva člana izvršnog odbora i šefa otsjeka odnosno načelnika odelenja unutrašnjih poslova. (čl. 60 st. 2 i 3).

U pogledu određivanja mjesne nadležnosti zakon je prihvatio princip, da je za vođenje administrativno-kaznenog postupka nadležan po pravilu onai državni organ na čijem je području prekršaj počinjen ti. po mjestu izvršenja prekršaja. Ukoliko se mjesna nadležnost ne može utvrditi prema mjestu izvršenja prekršaja, tad će se ista utvrditi prema mjestu boravika učinjoca. Ali jedan od bitnih uslova za ovakvo utvrđivanje mjesne nadležnosti jeste, da se važnost obaveznog propisa prostire na područje mjesta boravka učinioca (čl. 63). Utvrđivanje nadležnosti u ovom poslednjem slučaju se u praksi neće često pojavljivati jer u slučaju počinjenog prekršaja koji se goni, uvijek je skoro

počinioc poznat, a to znači da je poznato i mjesto učinje-

nog prekršaja. Može se iznimno dogoditi, ukoliko je prekršaj požinjen na granici dvaju srezova ili narodnih republika i sl., da se ne može utvrditi baš tačno mjesto gdje je prekršaj učinjen i tada je zakon za taj iznimni slučaj nor-

mirao utvrđivanje nadležnosti po mjestu boravišta učinioca. Obzirom da se mora ispuniti i drugi uslov, a to, da je odnosni propis koji je povređen na snazi i na području boravišta učinioca znači, da će se raditi uvjek o povredama propisa donešenih od strane saveznih organa. vlasti ili državne uprave ili organa državne vlasti ili državne uprave narodnih republika ili organa državne vlasti ili državne uprave autonomnih pokrajina i autonomnih oblasti t. i. propisa čija se obaveznost prostire na šire državno područje i koji su po svojoj društvenoj opasnosti kao prekršaj, ipak težeg značaja.

Da bi se s jedne strane ubrzao i uprostio postupak po

konkretnom prekršaju, a s druge olakšalo građanima, koji

se u postupku pojavljuju bilo. kao stranke ili svjedoci, vještaci itd. zakon predviđa, da državni organ nadležan po mjestu gdje je prekršaj učinjen, može ustupiti predmet na raspravljanje i riješenje onom državnom organu na području kojeg učinilac ima prebivalište ili boravište (čl. 65). Pri tome postavlja kao uslov: da se time olakšava postupak, da se važnost povređenog pravnog propisa prostire i na područje prebivališta ili boravišta počinioca i da зе ргедmet ustupi u nadležnost državnom organu iste vrste. Bitna jč razlika između (ovog i slučaja normiranog u čl. 69, jer dok nam je u ovom slučaju poznato mjesto gdje

· je prekršai učinjen, to u drugom slučaju nije. U ovom

slučaju određuje se mjesna nadležnost iz razloga celishodnosti, te se državnim organima ostavlja na volju da odrede nadležnog organa, ukoliko su se ispunili u zakonu određeni uslovi, dotle u drugom slučaju određuje se nadležni organ obavezno, jer se nije mogla utvrditi miesna nadležnost po mjestu gdje je prekršaj počinjen.

Da se ne b. pojavila sumnja koji je državni organ nadležan za vođenje postupka o prekršaju počinjenom na domaćem brodu ili zrakoplovu, zakon je u čl. 62 st. 2 odredio, da je uviek nadležan onaj državni organ na čijem se području nalazi domaća luka ili pristanište zrakoplova u kojoj se brod ili zrakoplov najprije zaustavi. Pri ovome nije bitno u kojim je vodama ili zračnom prostoru brod plovio ili zrakoplov letio ti. da li u domaćim ili stranim vodama ili zračnom prostoru. U ovim slučajevima nije bitno ni mjesto prebivališta ili boravišta počinioca, ali državni organ nadležan po području domaće luke ili pristaništa zrakoplova u kojoj se brod ili zrakoplov najprije zaustavio, može, ukoliko su se ispunili uslovi iz čl. 65 Žakona, predmet ustupiti na riješavanje državnom organu nadležnom po mjestu prebivališta ili boravka počinioca.

Iz svega izloženog proizlazi da prva radnja na koju organi državne uprave treba da skrenu pažnju pri riješavanju konkretnog prekršaja jeste utvrđivanje sfvarne i mjesne nadležnosti. Ako se pravilno odredi nadležnost, tad će se postupak odvijati brže, neće biti birokratske prepiske radi pronalaženja nadležnog organa državne uprave, a građani će osjetiti potpunu pravnu sigurnost.

Da bi se to moglo postići, potrebno je dobro poznavati sve pravne propise, što mora da bude jedan od osnovnih zadataka organa resora m'.nistarstva unutrašnjih poslova. Riješenje u drugom stepenu u administrativno-kaznenom postupku donosi po pravilu viši državni organ. Ali zakonom ili uredbom može se i drukčije odrediti (čl. 60). Sam zakon predviđa takvu iznimku, jer u st. 4 čl. 60 normira da u slučajevima kada je prekršaj u prvom stepenu riješavao povjerenik ili određeni član izvršnog odbora, u drugom stepenu riješava dotični izvršni odbor sreskog: odnosno gradskog narodnog odbora. lli može se na pr. zakonom ili uredbom odrediti da protiv riješenja otsjeka unutrašnjih poslova pri izvršnom odboru sreskog ili gradskog narodnog odbora, u drugom stepenu ne donosi riješenje ministar unutrašnjih poslova narodne republike, već izvršni odbor narodnog odbora.

Isto tako zakon predviđa da ukoliko se radi o prekršajima, koje je odredio sreski ili gradski narodni odbor, a po kojima je u prvom stepenu riješavao otsjek unutrašnjih poslova, u drugom stepenu ne riješava viši državni organ, već izvršni odbor sreskog ili gradskog narodnog odbora, koji je odredio prekršaj.