Narodna milicija

“nosu na naš Mesec, plima koja je njome bila izažvana na Suncu bila je daleko veća od one koju izaziva Mesec na zemaljskim morima. To je bila jedna ogromna, džinovska pl: ma. Ona je izazvala to da se je na onom delu površine Sunca, koja je bila okrenuta ov0j zvezdi podigao jedan ogroman talas gasa dugačak više stotina kilometara. Ali, kako je žvezda i dalje nastavila da se približava Suncu, te kako je prema tome hjena privlačna sila bivala sve veća, otngnuti talas gasa pretvorio se u jedan mlaz gasa upravljen prema zvezdi, koji se sve više izduživao i čiji se vrh sve više udaljavao od Sunca. Jednog dana privlačna sila zvezde nadvladala je privlačnu silu Sunca | tog časa mlaz gasa konačno se otkinuo od Sunca. No, sad se dogodila druga stvar. Zvezda koja se na svojoj putanji bila približila Suncu počela je da se udaljava još dok se otkinuti deo Sunca nije uspeo da spoji sa njom. I onda kad se zvezda sasvim udaljila od Sunca 1 tog otnpnutogp, dela, Dh је, род uticajem početne ·brzine, dobivene od zvezde i pod uticajem Sunčeve privlačne sile, nastavio da se kreće oko Sunca. Taj gasoviti mlaz bio je na svojim vrhovima uži, a u sredini proširen, jer su se krajevi obrazovali u momentima kada je privlačna sila zvezde bila naj slabija tj. u početku i ma kraju njenog brolaza. Otcepljeni mlaz se kasnije usled hlađenja i zgušnjavanja rašpao na delove. Iz njegove sredine postale su najveće, a iz krajeva manje planete Sunčevog sistema, a među njima i ona koja nas najviše interesuje — Zemlja.

Kasniji tok nauke ozbiljno je podvrgao proveravanju Džinsovu postavku o postanku Zemlje. Ali ona u svakom slučaju pretstavlja novi, veliki korak napred u traženju prave, naučne istine o postanku Zemlje. Mnoga proveravanja te postavke svakako su omogućila da se pođe napred, još bliže istini.

Međutim, kao što smo i videli, nijedna od dosad iznesenih postavki nije konačna. I nauka ne poriče da do danas još nisu objašnjemi svi prirodni zakoni. Zbog toga ona i smatra da je sada neophodno potrebno da зе ргоduži sa dubljim upoznavanjem nekih još nedovoljno poznatih pojedinosti. Ali svakome, ko imalo misli svojom glavom, jasno je da se uzrok postanka sveta ne može više tražiti u nekom fantastičnom božanstvu bunom mistike, već da se on treba tražiti u prirodi, u prirodnim zakonima. Naša slika sveta ispravlja se danas i menJa u pojedinostima, ali u svojoj osnovi — učenju o večnoj materiji i njenim preobražajima — kako smo to spomenuli i na početku članka, naučni pogledi na svet ostaće uvek isti.

Razvitak naučne misli i iskustva nauka, koje se kod čovečanstva sve više gomilaju, potvrđuju nam pravilnost ovakvih pogleda na postanak i razvitak Zemlje. Ona nam ulivaju optimižam i svest da ćemo neosporno jednog dana rešiti do kraja i to tako složeno pitanje kao što je pitanje o tome kako je postala i kako se razvijala Zemlja. Nauka je rešila tajne hiljade pitanja u prirodi, koja su ljudima izgledala nerešiva — ona će rešiti i to pitanje.

Fotografski snimak A4ndromedine magline

ИЗ ЕКОНОМИКЕ ФНРЈ

СВЕТОЗАР ЈОВАНОВИЋ, помоћник министра финансија Владе ФНРЈ

ОСНОВНЕ НАРАНТЕРИСТИНЕ БУЏЕТСНИХ ПРИХОДА И ЊИХОВА ПОДЕЛА

Ако размотримо структуру прихода у и које со делатности у привреди, државној управи и др. финансирају из буџета, видећемо да буџет потпуно одговара друштвено-екопомској структури наше земље. Промењени однос државе према привреди дао је пову суштину и карактер буџету. Те промене јасно се одражавају m у приходима буџета.

Путем државног буџета утврђују се сви извори народног дохотка и њихова правилна расподела. Буџет зато претставља један важан инеструменат путем кога држава, материјално обезбеђује извршење својих основних функција: привредни развој земље, њену одбрану, културноздраветвено уздизање народа, социјално старање итд. Основну базу буџетских прихода чини акумулација из привреде. У приходима буџета не само што преовлађује акумулација која се остварује у производњи на соција-

%

18

пашем буџету

листичком сектору привреде, већ сектора из године у годину све пораст вишка производње, који се нама привреде, је главни извор прихода нашег буџета и служи за даље проширење привреде а прететавља и материјалну основу за побољшање животних услова трудбденика, Стално повећање вишка производње значи стално повећање основних и обртних фондова народне привреде, укључивање у производњу пових одреда трудбеника, повећање њихових потреба, куповне моћи и др. Удео прихода од становништва, у виду пореза, претставља из године у годину све незнатније износе према укупним приходима буџета поред тога, тито је удео тих прихода у постепеном опадању. Државни приходи нашег фискални карактер као што је то

удео прихода са овог снажније расте, Стални ствара у равним гра-

буџета. немају више ни онај случај у капиталисти