Narodno blagostanje — dodatak

_ ДОДАТАК „НАРОДНОМ БЛАГОСТА!

ГОДИНА П.

Садржај:

БЕОГРАД, 4. ЈАНУАРА 1930. Г.

PORATNA TEKSTILNA INDUSTRIJA ZAGORJA:

Tekstilna industriia d. d., Varaždin |

Zagorska tvornica vunenih tkanina d. d. Oroslavlie——OCKagreb , »Preslica« tekstilna industrija d. d. Oroslavlje—Zagreb

=

Привредна штедионица д. д., Стапар

МЕ

РОВАТМА TEKSTILNA INDUSTRIJA ZAGORJA

Ni u iednoi grani naše privredne dielatnosti nismo u OVO posliiedniih 10 godina toliko napredovali, koliko u tekstilnoi induštriii. Još se uviiek osnivaiu nova poduzeća, pa i ona Većeg opsega, a postoieće konstantno povećavaju svoi kapDacitet. Tekstilni sajam, koji se ie prošle ieseni održavao u sklopu priredaba Zagrebačkog Zbora, bio ie za sve nas jedno otkriće. Mi smo vidjeli da ie naša domaća tekstimna industrija danas već tako iaka, da može pokriti dobar dio naše potrebe. Bar ukoliko se tiče običnih vrsti, a te kod nas pDrevladavaiu.

Glavni ie faktor tog znatnog razvitka naše tekstilne industriie u prvom redu carinska tarifa. Ona ie tako visoka, da produkcija u zemlii dolazi ieftiniie nego uvoz iz inozemstva. Padi toga se, mnoga inozemna poduzeća, koia su raniie na паšem feritoriiu plasirali dobar dio svoie produkciie, prenieli su n našu zemliu iedan dio svog urediaia i ovdje podigli tvornice. U većini slučaieva i sa starim, skoro već amortiziranim stroievima. Ali su ih podizali. Pored toga nešto domaći, a nešto strani interesenfi podizali susnove tvornice za preradbu tekstila, ier im ie carinska tarifa obećavala dobar prosperitet. Bar tako dugo dok se produkciia izviesne vrste tekstine robe пе bi u samoi zemlii toliko oiačala da bi nastala iedna iača medjusobna konkurencija. Nu glavno ie bilo da se, hvala carinskoi iarifi, njie trebalo bojati inozemne konkurenciie, koia produciTa ieftiniie.

Катунак tekstilne industrije u poiedinim dielovima naše države nije iednak. Nije bila priie rata, a nije ni sada. Priie rata Srbiia ie mogla podignuti toliku tekstilnu industriju, da je ova mogla zadovoliiti u prvom redu potrebe voiske. I na voinim Шегасцата leži i glavna poluga srpske predratne tekstilne industrije.

U kraivima naše države, ·koii su raniie bili sastavni dio bivše Monarhiie, tekstilna industriia niie se mogla jače razviti. Prvo što u našim krajevima niie bilo đovolino kapitala, a druzo što ie bilo bezizgledno upustiti se u konkurenciiu sa iakom tekstilnom industrijom Češke, Moravske i Šleske. Radi toga i vidimo da ie broi tekstilnih poduzeća u našim krajevima bivše Monarhiie bio minmalan. Koliko: imamo iasan pregled. prije

rata našem teritoriln koji ie bio sastavni dio Ausfro-Ugarske, imali smo samo tri fekstilna poduzeća većeg stila, i to samo ~ pamučne predione i ikaonice. Jedna je bila u Dugoresi kod

Karlovca, a dvije u Sloveniji, naime Gassnet, Glanzmanova u Tržiću i Mautnerova u Litiii — Preboldu. Naši krajevi u glavnom konsumirali su češke fabrikate.

„Odmah posliie rata naše је tekstilno tržište bilo poplavlieno talijanskom robom, koja ie bila lošiieg kvaliteta. Pored toga uvozili smo i čehoslovačku robu, za koju ie sada mnogo Veća carina. Jedne godine prevladavao ie uvoz talijanske, druge godine čehoslovačke robe, prema tome kako su bili u kursu lire i krune,

Pod zaštitom carine počela se ie razvilati i domaća tekstilna industrila. Pod domaća naravno mi shvaćamo sva Ona poduzeća, koja rade na našem teritoriju bez ikakvog obzira na nacionalnu pripadnost vlasnika. Jer kod nekih poduzeća teško ije tačno i ustanoviti, koliko je našeg, a koliko stranog kapitala.

Interesantno ie da ie najveći broi novih tekstilnih poduzeća podignut u zapadnim dielovima države, u prvom redu u Sloveniji. Krani, koji pre 10 godina niie ni znao za tekstilnu industriju, ima već danas pet tkaonica pamuka većeg stila. Isto ie i sa Mariborom, a ne zaostaiu ni ioš neka druga miesta, kao Celie. Zapadni kraievi imaju tu prednost, da imaiu је пи motornu snagu bilo na bazi ugljene ili vođopada, da imaiu spremniiu radnu snagu, da ie kod njih kapitalizam iače razvilien i da saobraćaino bolie leži prema zemliama, kojie su glavni nosioci našege porainog razvitka tekstilne industrije.

Pored Slovenije dobio ie i Zagreb nekoliko većih tekstilih-poduzeća, a isto tako koncern Koste Ilića ima u Karlovcu dvile veće tvornice tekstila. Nu glavna koncentracija tekstilne industrije u Hrvatskoi izgleda da će biti u Zagoriu.

Pod Zagorjie smatra se onai dio zapadne Hrvatske, koji leži izmedju Save i Drave, dotično Zagreba i Varaždina. Tai

krai do pod konac rata niie imao ni iedno iedino tekstilno po-_

duzeće; prema tome fa je industrila u tom kraiu potpuno nova.

Prednosti Zagoria za razvitak tekstilne industriie leži u prvom redu u ieftinoi i za naše prilike spremnoji radnoi snazi. Niti iedan krai naše države nije tako gusto naselien, kao Za-

gorje. Srezovi Pregreda, Krapina i drugi imaiu na četvornom '

kilometru naiviše stanovnika. A ekonomske prilike nisu baš tako ružičaste. Polioprivreda niie nikako u staniu, da ishrani čitavo stanovništvo, pa ni poslije agrarnme reforme, koja ie zemlin veleposieda rasparcelirala mediu okolišne seliake. Dobar dio Zagoria ide na rad u Zagrebioni se redovito preko nediele vraćaiu kući. Naravno, ako mu se pruži mogućnost da dodie do rada u svom selu ili bližoi varošici, da se zadovoljava i sa maniom nadnicom. A nema smisla za organizaciju, koja bi se upuštala u borbu oko bolje nadnice ili drugih radničkih povlastica. On jie možda baš radi toga, što ie tako gusto naselien i što ie tako povezan sa svojom zemljom, iedan od naijeftinijih naših radnika. I držimo da nigdie možda kao u ZŽagoriu tekstilni radnik niije tako loše plaćen. Tamošnii seliak obzirom da svaki ima svoju kućicu i nešto zemlie, zadovolian ie ako mjesečno zaradi i par stotina dinara — makar moro 2—43 sata pješačiti do fabrike.

Druga ie prednost Zagoria da ima dosta ugliena, pa DO tome motorna snaga ne dolazi tako skupo. Sada se radi na tome, da se provede i elektrifikaciia. Varaždin ie već dobio energiju sa Fale i postoji tendenciia, da se ta energija produili. dalje u Zagorie. A Oroslavlje, drugi centar zagorske tekstilne industrije, imao bi u najskorije vrijeme biti spojen sa vodom

Па

| -