Narodno blagostanje — dodatak
Додатак „Пароднон БЕОГРАД, 1. ФЕБРУАРА 1950.
ГОДИНА Il.
Садржај:
Благостању““
БРОЈ 5
KONCERN S. D. ALEKSANDER — ZAGREB: „Zagorka” d. d. za građevnu industriju, Zagreb Прва хрватска творница уља, д. д. Загреб Zagrebačka dionička pivovara i tvornica slada, Zagreb „Мирна" угљенокопно д. д., Загреб
KONCERN S. D. ALEKSANDER — ZAGREB
Savremena kapitalistička privreda karakterizirana je pojavom horicontalne koncentracije poduzeća u formi finansijskih koncerna. To vrijedi pogotovu u poslijednje vrijeme, kad skoro dnevno čitamo o grupiranju pojedinih poduzeća u nove veće jedinice. Jugoslovenski koncerni su većinom naslonjeni na strani kapital.
Koncerna ima dve vrste: jedni koncentrišu pod jednoj finansiskoj kontroli više poduzeća, koja se međusobno dopunjuju tehnički il tržišno; a druga skupljaju pod jednu ruku više poduzeća koja ni tehnički ni tržišno nemaju ničeg zajedničkog. Kod prvog koncerna je produkcioni momenat motiv, a kod drugih je motiv osnivanje koncentracije kapitala.
Kod nas postoje i domaći veliki koncerni. Međ njima su možda najveći: koncerni Koste Ilića i Sinova i onaj S. D. Aleksandra. Koncern Ilića je ograničen na tekstilnu branšu: od predionica pa sve do tvornica mreža i tepiha. Koncern S. D. Aleksandra naprotiv vezuje u svojoj ruci nekoliko poduzeća „koja međusobno nemaju nikakve veze, koja su po tome vezana sa osobom njihovog vlasnika — u koliko se kod akcionarskih društava može govoriti i o vlasniku.
S. D. Aleksander je jedna od najmarkantnijih ličnosti naše industrije. Predsjednik je Saveza industrijalaca Hrvatske i Slavonije, potpredsjednik i od imenovanjem Dr. Švrljuge ministrom finansija, predsjedatelj zagrebačke berze kao i mnogih drugih institucija.
S. D. Aleksander član je ravnateljstva mnogih dioničarskih društava, u prvom redu industrijskih. Nu bilo bi pogriješno sva ta društva strpati u njegov koncern. U taj mi ubrajamo samo ona poduzeća u kojima je on angažiran u presudnoj mjeri i u kojima on i njegovi sinovi aktivno rade i upravljaju. A to bi bile: Zagrebačka pivovara, Prva hrvatska tvornica ulja, „Zagorka” d. d. za građevnu industriju i „Mirna” ugljenokopno d. d. Kako vidimo pojedina poduzeća razlikuju se bitno i jedina im je veza da ista osoba u njima vrši odlučni uticaj.
Vođenje jednog koncerna traži i znatna sredstva. Četiri poduzeća Aleksandrovog koncerna imaju dioničku glavnicu od 35.25 milijona dinara. Ukupna bilanca prelazi 100 milijona dinara a kredit
kojim se ona služi, prelazi 50 milijona dinara. Kako vidimo potrebna su znatna sredstva.
„ZAGORKA” D. D. ZA GRAĐEVNU INDUSTRIJU ZAGREB | Poslovna godina 1926. zaključena je sa gubitkom od 220 hiljada dinara. Godine 1927. iskazan je dobitak od 436 hiljada dinara а godine 1928. čak od jednog milijona i 76 hiljada dinara. Ovi podaci najbolje karakteriziraju razvitak poduzeća u poslednjim godinama. Intenzivna građevna sezona godine 1927. a pogotovu ona godine 1928. kad se je mnogo više gradilo nego ranije, naravno da
je morala povoljno djelovati na prosperitet poduzeća, koje je tako
usko spojeno sa građevnom delatnošću. A ako je i godine 1929. građevna djelatnost bila dobra, mnogo bolja nego što se je i očekivalo, vjerovatno je, da će i poslov i uspjeh „Zagorke” biti i dalje odličan.
„Zagorka” posjeduje nekoliko tvornica građevnog materijala u prvom redu cigle i crijepa. Te tvornice leže u zagrebačkom predgrađu Černomerca, Bedekovićini, Kutini ı Krapini. A u Bedekovići se u znatnoj ikvantiteti izrađuje i proizvodi iz gline kao cijevi i slično. Ranije je „Zagorka” imala m Zidanommostu i tvornicu Cementa. Nu kako materijal nije bio baš najbolje vrste »i kako se је sve više i više osjećala 'Kkonkurencija drugih tvornica, koje su bile u stanju da izrađuju bolju robu, tvornica cementa prodata je 1927. 'Trbovljanskom premogokopnom društvu „koje ima oveću tvornicu u 'Trbovlju pak je nerado gledalo na konkurenciju Zidanogmaosta.
Konstituiranje „Zagorke” u dioničarsko društvo provedena je polovinom 1918. Dionička glavnica iznosila je 2 milijona kruna. Godine 1919., obzirom na preuzeće nekih ciglana dionička je glavnica povišena na 10 milijona kruna. Godine 1924. uslijed proširenja poslovanja dionička je glavnica povišena na 5 milijona dinara. Sve ove emisije uslijedije su efektivnim novim uplatama. Godine 1928., obzirom na propise zakona o valorizaciji, provodi se valorizacija investicija i dionička glavnica povišuje na 10 milijona dinara i to tako da se nominala dionice povisuje od 50 na 100 dinara. Pored toga stvara se poseban fond valorizacije u iznosu od 2 milijona 479 hiljada dinara. Sa dioničkom glavnicom od 10 milijona dinara spada „Zagorka” u naša veća industrijska poduzeća. Pogotovu ako uzmemo u obzir da sve tvornice skupa imaju motornu snagu od 2.000 HP i da u sezoni uposluje do 2.000 radnika.
Bilanca za tri poslijednje godine pruža slijedeću sliku:
Ziva 1928 1927 1926 Invensticije 13.534 6.617 6.617 Roba 4.549 7.063 8.237 Blagajna ; 527 666 640 Bfekti 162 153 129 Dužnici 5.648 5.923 5.655 Gubitak | = 220 Разтоа
Dionička glavnica 10.000 5.000 5.000 Rezervni fond 2.901 439 439 Fond valorizacije 2.479 — Amortizacioni fond 1.121 1.021 1.021 Rezerva za poreze 67 67 67 Vjerovnici 6.580 12.835 14.836 Dobitak 1.076 436 —
Ukupan iznos bilance 24.422 20.004 21.500
||