Narodno blagostanje — dodatak

АНАЛИЗ ЛАНС

Додатак „Народном Благостању““ ГОДИНА 1

БЕОГРАД, 30. АВГУСТ 1930. БРОЈ 35

Садржај:

Banka Ga;jret, d. d. — Sarajevo

Bosanska Solvay fvornica d. d. — Lukavac Dioničarsko društvo za eksploataciju drva Zagreb Raljska fabrika cementa a. d. u Beogradu

BANKA GAJRET, D. D. SARAJEVO. jednom i bolje dane, morala je voditi brigu o tome, da što pre

To nije banka sa delokrugom koji je uobičajen kod ba- · rasčisti svoje odnose sa „Šipadom” i da „Varda” raskrsti sa naka, i ako i ona obavlja sve bankarske poslove, već je to Pprošiošću. banka sa specijalnom misijom, koja ima fačno određenu na- | ročilu zadaću. Njezin najvažniji posao je finansiranje i to vlastitih preduzeća. Banka Gairet |e u toj svojoj specijalizaciji išla tako daleko, da se je ograničila čak i na finansiranje jedne jedine grane: šumske industrije. To joj daje naročito obeležje, to je pravi interesantnom i u koliko se ne varamo, ona je u našoj državi naičistiji tip banke-preduzimača.

Како је povišenjem glavnice Dilo sredstava za finan= i Siranje „Varde”, to je Banci Gajret pošlo brzo za rukom, da razreši postojeći sindikalni ugovor sa državnim preduzećem. Mi smo o tome već ranije opširno javljali, i ukoliko smo infor| mirani, oba su ugovorača sa prekidom odnosa, odnosno sa novim , utanačenjem poslovnih veza bila veoma zadovoljna: „Šipad” ije i dalje ostao akcionar „Varde” (sa 37.9%), ali to je i sve. · Sav pozajmljen obrtni kapital mu je vraćen, te je na taj način | Вапка Gajret u sretnom položaju, da sada zna, ko je vlasnik | „Varde”. To je bilo i za samu „Vardu” od presudnog uticaja. !I kod , Durmitora” je veza prekinuta. „Šipad” je otkupio 50% \ akcija, koje je imala „Varda” odnosno Banka Gajret.

O Banci Gajret je u „Narodnom Blagostanju” već bilo govora: u dodatku od 18. januara ove godine — broj 3. analiziral: smo bilansu i rad Banke Gajret do kraja 1928. godine i tom smo prilikom izneli opširno i njezinu istoriju — Тако да smatramo, da to ne moramo još jednom učiniti.

Godina 19209. je raskrstila u razvoju Banke Gajret. U. Svim fim merama je Banka Gajret oslobodila „Vardu” toj godini ona je raskrstila sa prošlošću, podvrgla se generalnoj i sebe velikih tereta i neizvesnosti i time stvorila mogućnost reparaturi, odbacila sve što nije valjalo i pošla novim putem. novog poleta. Treća i vrlo važna etapa je sklapanje novih ugoDa ie do toga došlo, uzrok leži u prilikama u šumskoj indu- |vora i revizija starih sa Ministarstvom šuma i ruda; fime je striju, a naročito u Bosni i Hercegovini. · osigurala nesmefan rad na terenu od oko 5 miliona kub. metara

Bilo je četiri događaja u 1929. godini, od vitalnog inte- Sa godišnjim kapacitetom seče od 200.000 kub. metara.

resa po život i razvoj Banke Gajret: | Četvrti, najvažniji i za budući razvoj sigurno i naefi-

Prvo je povišenje glavnice. Poznato je da je osnovana u |kasniji događaj je ugovor sa velikim holding preduzećem za 1921. godini sa 8 miliona kruna. Ova glavnica je postepeno i šumsku industriju „Ofa”, koje ima sedište u Ženevi. U tom piu više mahova povećana. U 1926. godini još iznosi 10 miliona, u tanju smatramo za najbolje, da damo reč godišnjem izveštaju 1927. se povećava na 20 miliona a u 1929. godini na 40 miliona ! Banke Gajret u kome se veli: — „Varda” je sklopila u ovoj godinara. Tom prilikom treba napomenuti, da je ојаутса од 40 dini utanačenje na široj poslovnoj osnovi sa velikim evropskim miliona dinara u našem bankarstvu, i to još kod provincijskog | drvarskim preduzećem „Olfa” d. d. za industriju drveta u Žene= zavoda, jedna ređa stvar i banke sa onolikom glavnicom kod Vi, prema kojem je na duže vreme osigurala potrebni joj obrtnas se pribrojavaju međ velike zavode. To povišenje je izvr- ni kapital i ujedno našla siguran oslon u plasmanu svojih prošeno u drugoj polovini marta meseca, kad je na blagajni ban- izvoda na svim svetskim tržištima”. Ova veza veoma je počinoj uplaćeno svih novih 200.000 akcija 4 100.— dinara nomi- |volina, jer nesmemo zaboraviti, da je „Ofa” jedno ogromno nale. Podela akcija za stare akcionare akcija za akciju kod i preduzeće, koje je ovde kod nas zainteresirano već i u „Domu”, kursa od 110.— dinara, a neakcionari mogli su preuzeti akcije u Slaviji, i Narodnoj Šumskoj industriji. Najveće je зада „Магpo kursu od 130.— dinara. Ovo povišenje glavnice bio je ргед- | да" i ova veza sa „Ofom” moraće i za Banku Gajret imati iz-

uslov za ostvarenje drugih namera.

Iza doba nacionalizacija bila je „Varda” za šumsku industriju, koju je Banka Gajret negovala i čuvala kao zenicu u oku u svojim poslovima vezana ugovorom sa državom, odnosno „šipadom”, koji je, pošto su Banci Gajret ranije češće nedostajala finansijska sredstva, postepeno postao i njezin finansijer. Osim toga postojala je još i a meta veza u „Durmitoru” za šumsku industriju sa glavnicom od 5 miliona dinara. Ovi su ugovori bili komplikovani i teški, naročito oni o finansiranju, i ako je Banka Gajret želela, da njezin mezimac, „Varda” vidi

|vesnu privlačnost. Biti finansijer četiri šumskih preduzeća mora biti lep posao. I sada, jer ne verujemo, da će „Varda” da oseti drvnu krizu, jer joj „Ofa” uvek može naći prođu njezinim pro\izvodima. To znači veliku sigurnost, a naročito je od važnosti za |Вапки Оајге!.

i

Po sebi se razume, da je preorijentacija , reorganizacija i povećanje glavnice imalo odjeka na rad bančin. I ako tek u |prvoj godini, sa jedva 9 mesečnim radom nove glavnice, геzultati su vanredni te daju glavne bilansne pozicije upoređene | poslednje četiri godine, sledeću sliku: