Narodno blagostanje — dodatak

156

Рача

Glavnica 5.000 5.000 40.000 40.000 Rezerve 271 271 15.030 15.030 Amortizacija 3.922 3.228 2.534 2.534 Vjerovnici 134.961 156.969 158.156 155.125 Dobitak 42 31 SRE А

Efekti su smanjeni za 8 milijona dinara. Izgleda u prvom redu inventarizacijom uz niži kurs akcija raznih afiliranih poduzeća, budući da nije poznato da bi se bio razriješio odnos sa kojom dosadašnjom afilijiacijom. Dapače nadošle su nove veze. Osnivanje posebnog društva za crnogorski posao i Krivaja. Izgleda da je interes kod Krivaje išao izravno preko grupe Freeman.

Dužnici su opali za 1 milion. Kod nekih afiliacija vršila se redukcija angažmana. Uporedo sa redukcijom angažmana u efektima i redukcijom dužnika reducirani su i vjerovnici za 22 milijona dinara. Nu još uvijek ostaje preveliki iznos od 134 milijona dinara.

Obzirom na jako zaledje Eksploatacija će jednog dana ipak da sredi sve svoje prilike i da se možda razvije i u naše najveće šumsko poduzeće. Obzirom na dezolatne prilike koje danas proživljuje industrija drva čitave Evrope morati ćemo se strpiti još neko vrijeme. Ako itko ima vremena da čeka to imaju akcioneri Eksploatacije. Jer malo kojeg našeg poduzeća akcije su u tako jakim rukama kako je to slučaj kod Eksploatacije. RALJSKA FABRIKA CEMENTA A. D. U BEOGRADU

Ono što je Kroacija a. d. u Zagrebu, to bi po geografskom položaju mogla da bude Raljska fabrika u Beogradu. Ona je istina malo veći broj kilometara udaljena od Beograda no što je Kroacija od Zagreba. I ona će u najskorijem vremenu biti vezana sa Beogradom jednom prugom, kojom će moći sa lakoćom da cirkuliraju kamioni. Pa ipak zato ona ne može da se pohvali prijatnim položajem u pogledu konkurencije na beogradskom tržištu kao što je to slučaj sa Kroacijom. Jer i ako je Beočinska fabrika cementa po broju kilometara udaljenija od Raliske prema Beogradu, ona je u isto tako povoljnom položaju u pogledu saobraćajnom i transportnom kao i Ralja, zbog toga što se roba donosi iz Beočina u Beograd neposrednim putem a on je tako isto jeftin kao što je saobraćaj kamionima. Po tome Raliska fabrika cementa bi bila upućena na Šumadiju i uopšte na teritoriju južno od Ralje, ali na tome se putu sreta sa konkurencijom Popovačke fabrike, koja, je u toliko oštrija, u koliko je potrošač dalje od Ralje, a za mesta iužnije od Popovca svakako da Popovac dobija preimućčstvo saobraćaja. To je bilo uzrok što je jedno vreme sudbina Raliske

fabrike bila neodlučena, ali od trenutka kako je Beočinska fabri- ı

ka uzela rešavajući uticai odlučeno je, da se fabrika renovira i racionalizira, tako da troškove proizvodnje svede na što manju meru. Kapacitet Raliske fabrike je danas oko 4 hiljade vagona, ali naravno da on neće biti iskorišćen u punoj meri kao što ie i sa ostalim fabrikama. U svakom slučaju ona je spremna i sposobna đa izdrži jaču konkurenciju i kod nepovoljnije konjunture. U „Narodnom Blagostanju” lanske godine opisana je burna istorija Raljske fabrike cementa, počev od romancementa. Za tim u glavnom proizvodila je naturporilandcement, a završila. veštačkim porilandom, koji se danas troši isključivo za отадеvinske objekte.

Račun izravnania.

~ Aktiva 1925. 1926. 1927. 1028. 1920: . u hiljadama dinara Fabrika i nameštaj 669 7410 736: 7534 83:16 Zalihe i materijal 2184. 2.628 2935 1741 1037 Dužnici 2032 1.234 3.408 2.204 1.606 Gubitak — 926 653 — Pasiva Glavnica 4.000 400. 400 400 4.000 Rezerva za smanj. vred. 941 1141 1.341 1.793 2.280 Rezervni fondovi 016. 104 104 104 119 Dobitik 546 = — 326 484: Ромепос! 6.442 7.093 8.553 4.179 4.150 251 разуе 12.007 12.339 14.464 11.625 11.826

Poslednjih pet godina fabrika je imala ravnomerno razviće kao što se iz priložene tablice vidi, njezina glavnica je ostala nepromenjena za sve vreme od 4 miliona dinara, ali su investicije stalno rasle od 6,6 miliona dinara u 1925. godini skočile su preko 8 miliona dinara u 1929. godini. Te investicije U glavnom predstavljaju ono što je racionalizirano i pobolišano u samoni poduzeću. Racionalizacija u rukovođenju poslova ogleda: se u pozicijama „rezerva u robi” i „dužnici”. Dok ie rezerva u robi na dan 31. decembra 1925. godine bila 2,18, porasla 1927. na 2.60, ona je u poslednje vreme opala. To važi i za poziciju dužnici. Ta pozicija je bila u porastu od 1925. do 1928. godine, ali u poslednjoj godini pokazuje takođe smanjenje. Racionalizacija u komercionalnom pogledu sastoji se baš u tome, da zalihe u robi budu što manje i da robni kredit bude takođe što manji, a da se ipak sačuva potreban obrt. To je pak omogućilo da pozicija poverioci, koje takođe za prve tri godine 1926., do 1928. takođe poraste od 6,4 na 8,35, postepeno opada pri istom obrtu poslova i pri istoj glavnici. Tako je i u 1928. godini pala od 8,15 na 4,73 a u 1929. na 4,15. Kao što rekosmo to smanjenje pozicije poverioci pri istom volumenu poslova i ostalim okolnostima samo je znak racionalizacije držanja lagera i davanja robnoga kredita.

Isto je tako znak domaćinskog rukovođenja sistematski porast rezerve. Redovan rezervni fond se popeo postepeno od |76 na 120 hiljada dinara, ali je u toliko jače porastao fond za amortizaciju. On je bio 1925. god. 991 hiljadu, a na kraju 1929.

godine iznosi 2,028 miliona dinara. Ukupna rezerva na taj način iznosi okruglo 2,5 miliona dinara. Kad se tome doda glavnica 'od 4 miliona dobija se od prilike 6,5 miliona, a to je od prilike iza 1,5 milion manje no što su ukupne investicije. Znači da je jedan veliki deo investicija kao i zalihe pokriven sopstvenim ' sredstvima. Ti krediti nisu tako skupi pošto sama fabrika priрада jednome moćnome koncernu koji raspolaže velikim ka"рнанта. „НАРОД

НО БЛАГОСТАЊЕ"

ТЕ