Narodno blagostanje — dodatak
162
Jadranske banse koje su u izvjesno vrijeme kotirale i po 5.000 kruna. Dionice Dubrovačke plovidbe su nofirale, ako se pravo sećamo, i do 17.000 kruna.
Glavno težište interesa Dubrovnika bilo je parobrodarstvo. Ostalo je ı danas. Po broju tonaže ono je danas na prvom mjestu. A i nove inicijative dolaze prvenstveno iz Dubrovnika. Pa i u bankarstvu igrao je Dubrovnik znatnu ulogu. Imao је зуо{u Hrvatsku vjeresijsku banku koja je podržavala filijalu u Splitu, kasnije prešla u sastav Jadranske banke. Imao je i svoju Srpsku centralnu banku na Primorju, koja |e ušla u sastav Srpske banke, Ima još i danas svoju Dubrovačku trgovačku banku, koja ie jedan od naših najboljih provincijalnih zavoda. Pored toga ima danas i filijale naših velikih zavoda kao Prve hrvatske štedionice i Jugoslavenske udružene banke. I sa slomom Slavenske banke Dubrovnik je stradao. Na dionicama kao i na ulošcima.
Kampanilizam Dubrovnika je na glasu. On je još prije rata imao iri sokolska društva i tri građanske glazbe. Srpsku, hrvatsku i pravu hrvatsku jer u radikalizmu nije bilo granica. Pri tom mentalitetu ostalo je i posle rata. Jasno ie onda da Dubrovnik nije mogao ostati pri iednom jedinom domaćem samo-
stalnom zavodu. Trebalo je stvoriti jedan pandan Dubrovačkoj.
trgovačkoj banci. I tako je osnovana Dubrovačka vjeresijska banka. Dok Dubrovačka trgovačka banka više slovi kao stp-
ski zavod, Dubrovačka vjeresijska banka imala je biti više hr- !
мајзја zavod. ! fo hrvatski izvjesnog pravca.
Bilansa za četiti posljednje godine pruža slijedeću sliku:
Акнуа 1929. 1928. 1927. 1926. Blagajna | 900 2.026 1.206 326. Dužnici 19.350 16.466 16.634 15.166 Efekti 1.427 | — _ 15 Roba 2.172 5.430 5.395 Nekretnine 2.915 2.950 360 405 Mienice — — — 881
Разјуа Glavnica 2.000 1.000 1.000 1.000 Reserva 60 60 —
Ulošci na knjižice 12.110 11.605 11.799 11.721 Vjerovnici 12.454 14.172 12.821 Рођнак 138 121 115 — | Ukupna bilanca 26.765 26.959 25.957 19.824
Među aktivu iskazana (2 roba за znatnim iznosom. (Godine 1928. sa 20% čitave aktive.
Dubrovačka vjeresijska banka bavi se jednom posebnom
BRAČKO-AMERIKANSKA BANKA D. D. SPLIT.
Ime Amerika i Amerikanac imponiraju. Kultus Amerike i amerikanizma naročito |e |ak na našem Primorju. To je i razumljivo ako se шта и vidu da je odande emigracija u prekoinorske krajeve naročito jaka. Sa nijednom drugom nacijom nema naš Primorac danas toliko dodira koliko sa Amerikom. I na Primorji nema osobe, osim ukoliko nije stranac, da u Americi nema nekog od bliže rodbine. Čak i od najbliže. Kad bi se statistički utvrdilo od čega Živi narod na našem Primorju. videlo bi se da, pogotovu na otocima, dobar dio stanovništva Živi od onoga što su donijeli iz Amerike ili što im se otuda | šalje. Mladost po Primorju sanja kako bi u Ameriku, misleći | pri tome u prvom ređu Sjedinjene Države. 1 kad se Kod nas | govori o Americi i Amerikancima misli se samo na njih.
i Kontigentiranje emigracije u Sev. Americi srozalo je | našu emigraciju n te države. Ima kod nas svijeta koji bi dao i | do 1.000 dolara samo da dopije pasoš za Sjedinjene Države. I | da se jednog dana ukine kvota, sjegurno bi pretežni dio mla| dosti sa Primorja emigrirao.
'
| Amerika i Amerikanac znači па Рптогји nešto velikoga. : Koje onda čudo ako je nesxouko emigranata sa otoka Brača, povrativši se u domovinu i odlučivši da osnuju vlastitu banku, istoj utisnulo i ime Amerika. Tako smo godine 1922. došli do | Bračko-amerikanske banke. Dakle ne Jugoslavija i Amerika, пе Dalmacija i Amerika, nego ravno Brač i Атепка.
Otok Brać ima samo 25.000 stanovnika. Mislimo da nijednom kraju sveta tako broinom kao što je Brač nije palo na "ша да ве јако usko poveže sa Amerikom. Ako išta ono nam пе. : fali kuraže i grandezze.
| Otok Brač dao je veliki broj emigranata u Južnu i Sievernu Ameriku. Mora se priznati da je rijetko koja naša emigracija tako uspjela kao bračka. U Južnoj Ametici dala je znatan broji milijunara, koji su nešto značili za privredu dotične države. Tu su Sabioncelli,, Lukinovići. Tu opet Petrinovići, Sorgo i drugi. Jedan deo najsituiranijih ostao je - trajno u prekomot | skim krajevima. Jedan deo Vratio зе је и domovinu živeći od | rente bilo na rodnom Braču, bilo u Splitu ili drugim našim i
| centrima. | Jedna grupa takovih emigranata osnovala je god. 1922.
___ i svoju banku „Bračko-amerikansku banku”. Centrala je bila u
| Supetrusijelu bračkog sreza. Prve godine isplatilo je dividendu od 7%. Zatim nastaje kriza ı obustavlia se isplata dividende. | Banka se seli u Split. Brač nema svog središta koje bi domini| ralo čitavim otokom. Split je njegov privredni centar pak ič naravno da je i banka morala u Split. Jer svi putevi sa Brača | vode u Split.
| Danas se banka nalazi u konstantnom razvitku. To se | najbolje vidi ako pogledamo bilance poslijednih godina.
Bilanca za poslijednje 4 godine daje slijedeću sliku:
|
| | | |
vrsti trgovine: dalmatinskim specialitetima. Tu је u prom redu Акђуа 1929. 1928. 1927. 1926. krinzatem, kadulja i slično. Jedna od najriskantnijih trgovina, | 1 2 549 1.030 902 oscilacije u cjenama znale su i u mirno doba iznositi do 100%. Plagaina 228 - ; 7 Može se mnogo zaraditi, a još više i izgubiti. I to u veoma krat- | Banke 1.516 304 ЊЕ 15 kom roku vfemena. Međutim Vjeresijska banka radi najvećim | Efekti 50 78 141 53 oprezom i želi što je moguće više nastupati kao komisioner. | Mjenice 4.683 3.673 3.345 1.673
Micuice nish posljednih godina DOSGbNO катане АБИ SHO 5467, 2000, | 3245 niti ih može biti mnogo pa su iskazane pod dužnike. | Nekretnine 1.003 1.000 == =
Ulošci su porasli za pola milijona dinara. Za to su vjetov- | Pasiva nici opali za 1.5 milijona. Po tome per saldo povjerena su sred- | (Havhiba 2.000 2.000 2.000 2.000 stva nešto slabija. | 575
: - ; ; | и Кехетуе 371 300 224 224
Zavod je od 1926 na 1927 imao znatni razvitak. Potom Је | (ложе па ки се 3779 3.970 2.535 1.164 nastupila izvjesna stagnacija. Prošle godine povišena je dionička OJ | 4.410 3716 3512 2.008 glavnica od 1 na 2 mnlijona dinara. To će sigurno dati novog | Tekući računi i :T .912 . impulsa. Međutim naravno sav razvitak zavisi od privrednih pri- , Reeskont | = 418 = = lika Dubrovnika i njegove okoline. Dobitak 211 149 149 6