Narodno blagostanje — dodatak

214

u veliko. iskorišćavanje stranaka kako je to slučaj tamo gde fakvih institucija nema ili se nalaze samo u privatnim rukama.

Industrijska delatnost sarajevske Gradske štedionice se;

proširuje. U vezi sa Gradskom plinarom podiže se u vlastitoj režiji i industrija asfalta, koja će davati materijal za astaltiranje ulica.

U svom izveštaju za prošlu godinu, Gradska štedionica ·

sa ponosom ističe da je ona bila najjeftiniji novčani zavod Sarajeva.

U Upravnom odboru su sledeća gospoda: Asimbeg Mutevelić, Muhamed el. Semiz, Hilmibeg Kapetanović, Pavao Kubović, mag. pharm., Ivo. Vranić, Neziraga Ahmetašević, Silvio Alkalaj, Vlado Đurić, Radoslav Ćorović, Dr. asim Musakadić, Ahmetagsa Kumašin, Niko Stojković, Ješua M. Izrael, Barzol Franičević, Svetozar Cvijetić.

U Nadzornom odboru: Dr. Dušan Jeftanović, Мизтајбђес Halilbašić, Ibrahimagsa Demirđić, Dr. Safet Zečević.

GRADSKA ŠTEDIONICA U NOVOM SADU

· Gradska štedionica u Novom Sadu osnovana |e krajem 1928. godine. Ona posluje po tome tek dve godine. Pa ipak su resultati vanredno povoljni. Gradovi koji se ustežu da osnuju gradsku štedionicu mogli bi od razvitka te ustanove u Novom Sadu mnogo toga da nauče. Gradska štedionica u Novom Sadu rapidno se razvija, ma da Vojvodina još ne poznaje takove institucije. Vojvodina za vreme mađarske ere uopšte nije poznavala novčane institucije javrio-pravnog karaktera. Akcionarski novčani zavodi imali su u svojim rukama čitavu kreditnu orсаттасјји. Čak i dugoročne kredite davali su samo akcionarski novčani zavodi.

Na koncu prve poslovne godine ulošci kod novosadske Gradske štedionice iznosili su 13.6 miliona danara. Prošle godine nakon poslovanja od samo jedne godine, ulošci na knjižice

iznose 22.5 miliona. Treba imati u vidu, da je·' građanstvu, na- ' ročito onome okoline, važnost institucija gradske štedionice još | nedovolino poznata. Nu kad je led tako sretno probijen, raz- · vitak će ići sam od sebe. Tek kad Gradska štedionica dođe do ·

100 miliona dinara uložaka i kad po tome bude u stanju da

razvije veliku kreditnu akciju, u prvom redu na polju hipote- |

karnog kredita, njena važnost po razvitak grada doći će do pravog značaja. A onda će i drugi gradovi Vojvodine slediti

primer Novog Sada i Subotice. Vojvodina, upravo s obzirom na . 2 a 59 O POSO VN : i jaču aglomeraciju stanovništva u većim i |ačim centrima mo-

vla bi imati bar toliko komunalnih novčanih institucija koliko i Slovenija. Naravno da bi za prvo vreme te štedionice oduzele jedan dio uložaka postojećim novčanim zavodima, u

prvom redu slabilim. Koncentracija novčarstva, a ta implicira , eliminiranje pretežnog broja malih novčanih zavoda akcionar | - skog iipa, mora se provesti i kod nas i radi toga sudbina pre- .

težnog broja tih malih zavoda već je zapečaćena. Pojava Коmunalnih štedionica u Vojvodini taj bi proces još i ubrzala. Za

nekoliko decenija upogled novčane organizacije prevladavale . bi filijale velikih zavoda i novčane ustanove javno-pravnog ka ,

raktera dok bi broj samostalnih malih zavoda bio reduciran na minimum.

Bilanca Gradske štedionice u Novom Sadu za ove dve godine ovako izgleda:

Aktiva 1929 1928

u hiljadama dinara Blagaina 1.051 572 Вапке 6.758 8.721 Метсе 15.423 6.375

Dužnici 3.908 1.026

Базуа. | ODO U O 0 MOG Konto-kofem 0 А U II | JOTA | | OVAN Dobitak ~ - 2 48 Ukupna bilanca | | O | 2730 16.821

Pored uložaka bilo je i potraživanja na tekućim računim#a, za preko 4 miliona dinara. Po tome je Gradska štedionica koncem prošle sodine imala na raspoloženju 27 miliona dinara.

Od tih 27 miliona dinara, 6.7 miliona dinara bilo je kod raznih novčanih zavoda i Narodne banke. To, i blagajnička zaliha od } miliona dinara su sredstva koja štedionici omogućuju: održavanje likviditeta. Godine 1928. ma da ulošci nisu iznosili: više no 13.6 miliona u novčane zavode bilo |e plasirano 8. 7 miliona. Verovatno pošto Gradska štedionica nije u prvoj 50dini bila dovoljno izgradila svoj aktivni posao pak |e pretežni. dio uložaka ležao kod banaka.

Interesantno |e, da je 15.4 miliona dinara, dakle preko polovine svih sredstava, plasirano u menice. U Vojvodini se ni komunalne štedionice ne mogu odupreti – обсаџта svoje sredine pak i oni moraju težište poslova preneti na eskont menica. U Sloveniji ne samo komunalne štedionice nego i drug akcionarski zavodi poklanjaju eskontu menica relativno slabu pažnju. Kod komunalnih štedionica Slovenije preovlađuje hipotekarni ı komunalni kredit, a kod akcionarskih banaka kontokorentni posao.

Međutim od tih 15.4 miliona eskontiranih menica dobar deo oipada na dugoročne kredite. Menica |e samo forma dok je u suštini jedno dugoročno zaduženje. Tako se iz izveštaja vidi, da se Gradska štedionica radi podeljenih kredita hipotekarno obezbedila na iznos od Din 10.022.343 za otkup zemljišta. kod grada. Po tome i novosadska Gradska štedionica igra izvesnu ulogu kod podizania novih zgrada. A vremenom kad ulošci budu veći, njena uloga biće dominantna.

Novosadska Gradska štedionica osnovala je u svom krilu i zalagaonicu koja je već počela da radi. Ovakove institucije ako> su dobro vođene, mogu mnogo značiti za siromašne slojeve. Jer · oni su mnoogo puta prisiljeni da zalažu pokretnine. Mnogo puta i oni su izloženi najgorem izrabljivanju ukoliko kod općegz po· тапјкапја fakovih institucija nisu prisiljeni da takove stvari prodavaju u bescenje. Neke privatne zalagaone zaračunavaju · kamate koje idu i do 50%. Komumalne institucije naslonjene na gradske štedionice koje ih finansiraju, mogu u tom pogledu da doprinesu ozdravljenju prilika. Ako je netko prisiljen da na taj“ način ам ктедна,.пека ти takav kredif ne bude previše skup.

Interesantno je da se u izveštaju za godinu 1929. nalazi apel uprave Gradske štedionice da s obzirom što je Novi Sad” postao vodećim gradom dunavske banovine da „bi bilo po grad, građanstvo, i čitavu banovinu od eminentne koristi da se u što većoj meri povere raspoloživi kapitali Gradskoj štedionici : na priplod, da bi ova uzmogla.doskora gradu staviti na raspo-

: loženje veće sume u investicione svrhe i fime udovoljiti gradskoj : finansijskoj politici”.

U Upravnom odboru su sledeća gospoda: Dr. Branislav Borota, pretsednik, Alimpije Popović, potpretsednik, Stevan Vidak, Dimitrije Konjović, Dr. Vasa Mogin, Mita Munćan, Petar · Savić, Arnold Sekely.

i U Nadzornom odboru: Dr. Mita Aradski, pretsednik, Bela Profuma, Pera Slankamenac.

| | ROE TN O Ti O AO IE O ARKAN ЈЕ E i

Чилеа те неке аза лИље сија Са.

|