Narodno blagostanje — dodatak

218

tvornice koje su u prvom redu upučene da u Zagrebu plasiraju svoje produkte. i :

Građevna delatnost u Zagrebu ioš је uvjek veoma intenzivna. Prošle godine gradilo se daleko više nego ma koje godine do sada. A ove godine građevna delatnost bila je još i veća. Do. konca oktobra, gradsko poglavarstvo pored stotine dozvola za gradnju prizemnica jedno—1i dvospratnica izdalo je građevnu dozvolu i za preko 80 fro—i višespratnica. RHanijih godina, pa ni u vrijeme najveće građevne delatnosti, nije izdano više od 50 građevnih dozvola za tro— višespratnica. A Što je najinteresantnije pripreme za iduću građevnu sezonu daju naslućivati da će biti veoma intenzivna. Čak intenzivnija nego rekordne 1930. Iduće godine imala bi početi izgradnja i nekoliko iavnih zgrada. Tu je velika zgrada za srednje škole, tu opet trcovačka akademija. Pored toga imala bi se podignuti nova zvrada za carinarnicu kao i zgrada za radničku komoru, burzu tada i iseljenički komesarijat. Na koncu početi će se gradnjom: novih velikih klinika i bolnica kao i židovske bolnice. Kompleks na Jelačićevom trgu na kome je danas Zakladna bolnica biće izgrađen u toku iduće godine.

Kod ovakove situacije u pogledu građevne delatnosti паravno da industrija crijepa ide dobro. Sva produkcija glatko se plasira. Na proleće bilo {e čak i momenata kad је falilo cigle i kad ju se je moralo dobavljati iz dalekih krajeva. Kod ovakove potražnje jasno je da Su ciglane mogle održati visoke cijene. Danas je u Zagrebu cijena cigle daleko veća nego u istočnim

delovima države gde uslijed nešto slabije orađevne djelatnosti

oseća se hipetprodukcija i njeno djelovanje. S obzitom na situaciju kod građevne djelatnosti, i bez ikakova kartela cigle uspevaju da održe današnje visoke cijene cigle. U Zagrebu od čitavog građevnog materijala |edino je ciglanama uspjelo zadržati visoke cijene. i

· iZagorka pored cigle i crijepa proizvodi u velikim količinama i ostalu glinenu robu. Tako cijevi za kanalizaciju, pločice za peći i slične stvari. U mnogim tim artiklima ona je gZOtOVO

bez konkurencije. Tvornica glinene robe Zagorke u Bedekovićini

na Žželjezničkoj pruzi Zagreb—N Varaždin jedno je od naših najvećih poduzeća te struke.

Zagorka u svim svojim tvornicama za dobre зехопе ироsli i do 2.000 radnika. A rijetka su kod nas industrijska poduzeća koja mogu uposliti tako veliki broji radnika. Osim nekoliko šumskih poduzeća koja već S obzirom na svoju strukturu moraju opetirati sa velikim brojem radnika, kod nas bi na prste mogli prebrojati industrijska poduzeća koja imaju toliko radnika koliko Zagorka i koja raspolažu sa tolikom motornom energijom.

Bilansa za 4 poslednje godine ovako izgleda:

Aktiva 1929 1928 1927 1926 Investicije 13.534 13.534 6.617 6.617 Roba 4.639 4.549 7.063 8.237 Blagaina 698 527 666 640 Efekti 187 162 133 129 Dužnici 57136 5.648 5.928 5.655 Gubitak — — — 220

Pasiva | Dionička glavnica 10.000 10.000 5.000 5.000 Rezervni fond 2.951 2.901 439 439 Fond valorizacije 2.479 2.479 — Amortizacijoni fond 1.300 1121 1.021 1.021 Кезегуа za poreze 67 67 57 67 Vjerovnici 6.639 6.580 i. 2.835 14.835 Dobitak 1.093 1.076 436 MUkupni iznos bilance 24.796 24.422 20.004 21.500

Između bilance 1928. i 1929. nema velike iazlike. Pretežni deo pozicija.je na istoj visini. U prvom redu investicije. One iznose po odbitku londa za amosrtizaciju 12 miliona dinara. U stvari predstavljaju daleko veću vrednost. Viastita sred-

stva poduzeća iznose preko 15 пишопа dinara. Po. tome ne: samo da pokrivaju sve investicije nezo {e i jedan dio prometnog” kapitala pokriven iz. vlastitih sredstava. Valorizacijom povišena |

ie dionička glavnica od 5 na 10 milijona dinara. Da se je htjele moglo se je još i više. Međutim je prevladao porez. U prvo vrijeme nije se čak ni mislilo ma valorizaciju. Nu onda se je vidjelo da bi dividenda bila preopterećena porezom, i radi toga se je pristupilo valorizaciji. | |

Vjerovniči iznose samo 6.6 milijona dinara. Dužnici iznose samo 5.7 milijona dinara. S obzirom na Opseg poslovanja, dužnici bi, a po tome i vjerovnici morali predstavljati daleko veći iznos. Međutim je potražnja za građevnim materijalom takova da se mogu uvjetovati veoma povoljni plaćevni uvjeti. Kreditiranje novogradnje po producentima i trgovcima građevnog ma-– terijala ne dolazi u Zagreb toliko u obzir. Bar ne toliko za ciglu. jer prije početka radnje svak je osigurao bar toliko sredstava koliko je potrebno da se dođe pod krov. Кашић зофпа vjerovnici su išli do 15 milijona dinara. Možda i danas u jeku građevne sezone da su vjerovnici i dužnici veći od 5—6 попа dinara. Koncem godine, kad se pojavi bilanca i kad je pretežni dio zgrada dotično građevne periode već potpuno gotov, obaveze za građevni materijal su već regulisane. Za једло родиzeće tipa Zagorka bilo bi mnogo interesantnije vidjeti bilancu u jeku građevne sezone, a na koncu godine kad je ona zvršena i pretežni dio obaveza reguliran. i

Čisti dobitak već drugu godinu prelazi milijon dinara. : S obzirom na dionički kapital to je ukamaćenje od 10% A ако. i uočimo da je dionička glavnica valorizacijom podvostručena | onda imamo jedno икатасепје од гаупо 20%. раке једап рко| speritet kao što ga ima malo koje naše родигесе. А Тај је pro speritet prema svima znacima siguran za OYu i za iduću godinu.

Zagorka je do pred kratko vriejme pripadala koncerni S. D. Aleksandra i svoj račun podržavala je kod Jugoslovenske union banke. Danas ju međutim financira Opšte jugoslovensko bankarsko društvo jer su u pogledu posjeda dionica nastale neke i veće promjene. |

ı

BATA, CIPELE I KOŽA D. D. — ZAGREB ·Preimućstvo Bate leži u prvom redu u njegovoj ртодајпој i organizaciji Која је savršena. Ona nastoji da dođe do neposrednog dodira sa konsumentom .Radi toga u svakom iole znatnijem centrumu otvara vlastite prodavaone. A u većim gradovima i po više njih. Kad ie pre dve godine nastao izvestan Zastoj u produkciji, iet Su grosisti koji su držali i Batine cipele,: u cilju da izvrše presiju provadjali pasivnu resistenciju. Bata ić odlučio da svoju prodajnu organizaciju još više izgradi. Ideal je: Bate da svu svoju produkciju sam neposredno prodaje Конзи= menfu preko svojih vlastitih prodavaona i da tako eliminira trgovca — Dgrosistu i detaljistu. Jedino na taj način misli Tomaš: Bata da od svog poduzeća ukloni krizu, redukciju i otpuštanje radnika.

Šta znači Batina organizacija dosta je spomenuti da u samoj Čehoslovačkoj Bata danas ima 1.200 prodavaonica a za nekoliko meseci njihov broj se ima povisiti na 2.000. Bata ima svoje prodavaonice gotovo po čitavom svijetu; u najnovije doba organizira detalinu prodaju po Sumatri, Javi, Borneju i bližim otocima.

Bata u najnovije vrijeme ide ха ште da svoje mušterije ioš čvršće priveže. Pored cipela on trguje i čarapama, kremom za cipele i sličnim. Uveo je i odio za popravak cipela samo da zaprijeći da njegov komitent ide i do obućara.. A kod većih prodavaona uveo je i ortopedski odio. Sad uvađa čak i salone za pedicure. i U našoj državi ima Bata dosta jaku prodajnu organizaciju. Na ovome mjestu ne mislimo ulaziti u njegove planove u stvari podizanja jugoslovenske tvornice. Naša javnost je već dosta puta imala prilike da se interesira Batom i njegovim Ssukobima sa, domaćim nferesentinla. Domaći producenti, u pivom redu obućari bili su organizirali čitavu vojnu. Išlo se Je čak: tako. daleko da su bili zaključili da ne primaju nikakove DOpravke na cipelama koje su kupljene kod Bate: Na taj su način mislili da će dielovati na kupce da svoju potrebu ne pokrivaju”