Narodno blagostanje — dodatak

sumnjiva potraživanja 47.000; na dotacije rezervnog i penziomog Tonda 98.590, na ime tantijeme 130 hiljada, a ostatak od 600.000 dinara dotira se rezervnom fondu rezervisane dobiti iz 1928. godine za povećanje bančine glavnice, tako da se u ovoj ·godini ne isplaćuje nikakva dividenda.

To je jedna mera visoke bankarske mudrosti. |

Upravni odbor sastoji se iz S. g.: Predsednik: Živko St. iRajević, trg. iz Peći, preds. U. O. Pećske T. 1. Banke; ppreds.: H. Drag. Patrnogić, izvoznik iz Skoplja. Članovi: Mih. Dimitrijević, trg. iz Peći, Trajko »pasić, trg. iz Prištine, Damnjan Garajelić, tre. iz Prizrena, Mih. Patrnogić, direktor, H. Џиђа Раtrnogić, tre. iz Prizrena, preds. upr. odb. Priz. Banke, Mita Ni'Kolić, trg. iz Uroševca, Dušan. Stošić, trg. iz Gnjilana, Trifun ·Čukić, krojač iz Skoplja. Nadzorni odbor: Predsednik: Ars. Martinović, preds. opšt. i apotekar iz Peći, ppreds.: Đorđe Ćićarić, trg. iz Skoplja; Članovi: Aleksa Ćamilović, trg. iz Vuči*rna, Dušan Nekić, penzioner iz Prizrena.

„ISIS” A. D. ZA INDUSTRIJU I PROMET DROGA | КЕMIKALIJA — BEOGRAD-ZAGREB—LJUBLJANA.

„Isis” osnovan je polovinom 1918. godine. Već je bilo jasno, da je Austro-Ugarskoj odzvonilo. Bar u našim krajevima. "Ма mesto Beča i Pešte imali su da se podignu novi privredni centri. U ono doba dolazio je u obzir u prvom redu Zagreb. 'Sa |edne strane tu su bili koncentrisani naši najveći novčani zavodi, a sa druge strane osnivanju novih preduzeća nije se pravila nikakva poteškoća. Za dionička društva nije bilo potrebmo nikakvih koncesija, jednostavna prijava sudu bila je dovoljna da se osnuje jedno dioničko društvo. Kako smo pored toga 'bili duboko zagrezli u inflaciju, koje čudo da se je još za trajanja samog rata intenzavno počelo sa osnivanjem novih dioničkih društava. Ta društva, osnovana dobrim delom inicijativom zagrebačke filijale, onda još sa centralom u Osijeku, Hrvatskeslavenske zemaljske banke, danas Jugoslavenske banke, imala su da provedu odnosno da pripreme našu ekonomsku emžnciĐaciju. „lsis” imao je, po zamisli njegovih osnivača, da naš pro'met medikamentima i drogama oslobodi dominacije Beča i Pešte, "Која је onda preovladavala. On je imao da postane glavni lifeтап! za sve naše apoteke, drogerije i zdravstvene ustanove. O “tome se je toliko vodilo računa, da se je već kod samog oshi“vania gledalo da se privuku interesenfti, u prvom redu apotekari. 1 zbilja malo je kada kod nas uspelo, da se uvedu kao akcionari u jedno akcionarsko duštvo svi oni koji trebaju artikle, sa kojima će to društvo da posluje. Pored centrale u Zagrebu odmah све po oslobođenju osniva i filijala u Beogradu a kasnije i u Ljubljani.

Razvitak poslovanja prvih godina bio je vanredno povo'ljan. Uspelo se od „Isisa” napraviti naše najveće poduzeće za trgovanje drogama i medikamentima. A i poslovni uspesi nisu izostali. Dividenda 1919. do 1922. kreće se između 6 i 10%. Godine 1924. čak se plača dividenda od 14 a godine 1925. dividenda od 12%. Onda dolaze gladne godine. Od godine 1925. do 1928. ne plaća se uopće nikakva dividenda.

Pogoršanje poslovanja, naročito poslovnog uspeha ima se „dobrim delom pripisati prilikama koje su kod nas nastale, kad je zavedena era deflacije. Kako je u to vreme nastupilo i snaženje dinara za nekih 50%, naravno da su se osetili gubitci "Код nekih artikala, koji su bili nabavljeni u većim količinama. Konkurencija je naime mogla već radi samog porasta kursa dinara da pojedine artikle nabavlja za 50% jeftinije. A kod „,Isisa” bio je prvih godina kod nekih artikala toliki lager, da je dostojalo da za dugo vremena opskrbi čitavu Jugoslaviju.

„Isis” nije ostao samo pri tome da bude grosista u trgovini droga i medikamenata. Hteo je da pređe i na fabrikaciju. Ne pod svojim imenom ali pod svojim direktivama. U zajednici сва nekim stranim fvornicama medikamenata, osniva tvornicu medikamenata „Kaštel” d. d. u Karlovcu. Kod ovog poduzeća _„Isis” je sudelovao sa 40% glavnice. Godine 1927. „Isis” je raz-

225

а rešio svoj odnošaj sa Kaštelom. Gubitak „lIsisa” pri toj transakciji izneo je 1.415.000 dinara. Danas je „Isis” opet ono što je bio prilikom svoga osnivanja, naime samo grosista.

Pored gubitka na angažmanu Kaštel bilo je i gubitaka na onim medikamentima ı drogama, kojih je bila velika zaliha i kod kojih je već radi porasta dinara i sniženja cena u inozemstvu, trebalo izvršiti znatne otpise. Godine 1927. pravi se gene-

ralni bilans čišćenja. Iskazani gubitak iznosi 3 miliona 315

hiljada dinara.

Usled visokog emisionog kursa kod izdavanja dionica uspelo je vremenom sakupiti rezervni fond od 3.7 miliona dinara. "Taj reservni fond poslužio je za otpis gubitka. Godine 1928. rezervni fond je iskazan samo 386 hiljada dinara. S obzirom na

“znatan reservni fond uspelo je provesti sanaciju, ne da bi se di'Falo u akcioni kapital. On je ostao i dalje na 5 miliona dinara.:

Godine 1928. poslovanje je još nekako bilo u znaku reorganizacije. Prema tome nije ni čudo što se krajem 1928. pojavljuje gubitak od 390 hiljada dinara.

U godini 1929. situacija se skroz izmenila. Iskazan .je u bilansu dobitak od 365 hiliada dinara. Međutim ako uzmemo da je iz dobitka za 1929. otpisan i gubitak godine 1928. od 390. hiljada dinara, vidimo da je godina 1929. zakljućena sa dobitkom od 756 hiljada :dinara.

Bilanca za 4 poslednje godine ovako izgleda:

Aktiva 1929. 1928. 1927. 1926. Blagaina 90. 31 77 5 Efekti 56 53 53 1.468 Dužnici 13221 12.258 9.849 . 11.655 Кођа 12.585 12.994 15.345 12.827 Мерокге! позни 3.010 3.268 3.342 3.285 Imventar 165 195 234 195– Gubitak i 390 3.315 =

Разјуа Glavnica 5.000 5.000 5.000 5.000: Heserva 388 386 3.700 3.700 Narodna banka 2.000 2.000 2.000 2.000 Poverioci 20.447 21.650 21.283 18.491 Rediskontirane menice 378 — — = Dobitak 365 == — Ukupna bilanca 29.140 29.192 29.441

U samoj strukturi bilansa nema znatnih promena, osim u poslovnom uspehu. Temeljita reorganizacija koja je izvršena poslednje dve godine pokazala je vanredne rezultate. Postignut je dobitak, koji je pored otpisa ostatka gubitka omogućio da se je prošle godine ponovo platila dividenda i fo sa 6%. Za ovu · godinu očekuje se povoljnija dividenda budući da više nema Subitaka za otpis. Izveštaj uprave govori o proširenju kruga mušterija i naglašuje da je skladište najpažljivije sastavljeno. Danas je „Isis” ono što su zamišljali njegovi osnivači, naše najveće po-= duzeće za trgovinu medikamentima i drogama. On danas ima takovo stovarište da nitko ne treba više da se obraća na sfrane firme i na strane trgovce.

Bilanca je danas sastavljena sa svim oprezom. Nekretnine bilansirane su samo sa 3 miliona dinara. Prihod od nekretnina iznosi 266.000 dinara. To znači ukamačenje od 9%, bez obzira da su u nekretninama smešteni uredi i skladišta. Već i po renti, koju odbacuju, vidi se, da je procena bila rigurozna.

Usled potpunog saniranja poduzeća, akcije „Isisa”, koje kotiraju na zagrebačkoj berzi, porasle su u ovoj godini na više nego dvostruku visinu od pre godinu dana.

Ravnateljstvo u „Isis” dioničarskom društvu za industriju i promet droga i kemikalija u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani sastoji se iz g. g.: Dr. Nikola Kostrenčić, Mr. Dragutin Batistić, Mr. Dušan M. Janković, Mr. Oton Loschner, Mr. Slavko Zimmermann, Edo Marković, Dr. Гика 1. Раше, Mr. Dragutin Peroš, Đorđe R. Stefanović, a Nadzorni odbor g. g.: Slavko Deutsch, Milan Borić, Mr. Krešimir Fibić, Ivan Škot, DragićPavlović, Mr. Richard Sušnik.