Narodno blagostanje — dodatak

Dve su okolnosti koje su tipične za Prvu generalnu banku i koje joj daju naročito obeležie u našem bankarstvu. Ргуа је

njezina dividendna politika: od prve godine osnivanja pa sve do ;

kraja. 1929. godine, dividenda je uvek nepromenjena, iznosi 50 dinara ili 10% nominalne vrednosti akcija.

Drugo je još interesantnije: Prva generalna banka nema poverilaca. Sem uloga na štednju i reeskonta — a u 1929. godini nije upotrebila ni reeskont — ona vrši sve svoje bankarske operacije pomoću sopstvenih sredstava što je važno naročito po sastav i rezultat računa gubitka i dobitka kao i u pogledu ulaženja u nove poslove.

Upoređenje glavnih bilansnih pozicija za poslednje iri 20dine daje interesaninu sliku, kako da u doba privredne depresije jedan predostrožni novčani zavod obavlja svoje transakcije. Dobijamo sledeću sliku:

Račun izravnanja

Aktiva 1927. 1928. 1929. u hiljadama dinara Gotovina 1.433 937 407 Dužnici po tek. rač. i banč. koresp. 4.655 6.468 5.423 Privremeni računi 937 706 Vrednosni papiri — — 885 Vrednost rez. fonda u hart. 1.625 1.779 1.790 Domaće menice 2.081 2.331 3.530 Мерокгепа imanja. 823 823 778 Konzorcijalni poslovi 4.160 4.915 4.428 Nameštaj i pribor 21 1 1 Zajmovi na zaloge — — 8 Kaucije, pokrića, garancije i ostave 15.466 16.558 17.57 Pasiva Glavnica 5.000 5.000 5.000 Rezervni fond 182 | | 2078 2.147 Pensioni fond 181 188 194 Ulozi na štednju 6.587 9.014 9.279 Reeskont menica 1.500 1.000 Kaucije, pokrića, garancije i ostave 15.466 16.558 10.571 Čista dobit 651 682 631 Zbir aktive — pasive 31.204 34.521 34.829 Račun gubitka i dobitka. Rashodi 1927. 1928. 1929. u hiljadama dinara Plate, penzije i dr. administrativni troškovi 567 601 549 Kamate po ulozima 372 · 624 614 Čista dobit 651 682 631 Prihodi | Zarade na raz. poslovima 1.509 1.819 1.706 Prihod od nepokretnosti 81 88 88 Zbir prihoda — rashoda 1.591 1.907 1.794

Sopstvena sredstva, (glavnica i rezerve) iskazana su i 1929. godini sa 7.34 miliona dinara. Glavnica je ostala nepromonjena sve od 1922. godine; ali su se prema 1927. godini povečale rezerve od 1.99 miliona na 2.34 milioha i iznose skoro 50% glavnice. Sa nemalo gordosti uprava bančina podvlači u svom izveštaju za 1929. godinu, da su rezerve, kojimi raspolaže, zajedno sa rezervama nepokretnosti i fondova — ravne uplaćenoj glavnici. Ulozi na štednju su u stalnom porastu: od 6.58 miliona u 1927. godini na 9.3 miliona u 1929. godini. :Od toga je u 1928. godini bilo čistih uložaka 6.9 miliona a 20 milio-

241

na: uložaka po. tekućem računu; u 1929. godini smanjeni su ti tekući računi za 800.000 na 1.2 mil. ali su se ulozi na štednju povećali za 1.1 milion na 8.03 miliona dinara. Pri tome uprava ističe, da su ulošci porasli, i ako je u prošloj godini odobravaia samo onu kamatu, koju priznaju najveći novčani zavodi prestonice. Kao što rekosmo, poverilaca po tekućim računima nema. Reeskont menica, koji je zavodu odobren od strane Narodne banke i Poštanske štedionice u toku posledniih godina rapidno opada. U 192:. godini iznosi još 1.5 miliona, u 1928. godini svega 1 milion, a u 1929. godini banka se tim kreditnim sredstvom uopšte ne koristi.

Ukupna sredstva kojim banka raspolaže u visini od 16.62 miliona u 1929. godini, znatno su manja prema 1928. godini (za 660.000 dinara); plasirana su na sledeći način: 5.42 miliona dinara iznose dužnici po fekućim računima i bančini korespondenti; od 192. godine ova je pozicija porasla za 2 miliona na 6.46 miliona, ali je u 1929. opet smanjena. To smanjenje kredita: dokaz je predostrožne politike: otkazani su krediti u visini jed"og: miliona., otplaćen je reeskont — i Generalna banka je j9dan od refkih novčanih zavoda, koji nema otpisa sumnjivi po 'raživanja. Konzorcijalni poslovi iskazani su sa 4.43 miliona dinara; manji su za 500.000 prema 1928. godini, ali za 260.000 veći no u 1927. godini. Menični krediti su u porastu: od 2.08 miliona u 1927. godini povećali su se u .1929. codini na 3.5 miliona. U 1929. godini kuplisna je i veća pozicija hartija oi vrednosti, koje su u bilansu iskazane sa 885 hiljada dinara; tako isto je i vrednost rezervnog Ionda iskazana ı hartijama od vrednosti u iznosu od 1.79 miliona. Privremeni računi, koji iznose u 1927. godini 937.000 a u 1928. godini 706.000, u 1929. godini više nisu iskazani. :

Nepokretnosti su bilansirane sa 778.000 ali mora njihova stvarna vrednost, prema iskazu uprave, iznositi oko 2.5 miliona dinara. ;

Interesantnu sliku pruža račun gubitka i dobitka. Troškovi su prema 1928. godini manji za 50 hilx-ada dinara i iznose 550.000. Verovatno zbog smanjenih poreza. Manja је fakođe

'plačena kamata, za 10.000 dinara. Bruto dobit iznosi 1.79 miliona

dinara; ako od toga iznosa odbijemo troškove i plaćenu kamatu, ostaje čista dobit od 631 hiljadu dinara. Prema 1928. godini manja je za 50 hiljada din. Podela ove dobiti je sledeća: 500.000 dinara па; me 10% diddondej (50, dinara па 322680, 108 kao dotacija rezervnom fondu (63.000), 7% na ime tantijeme nadzornom i upravnom odboru, 2% na ime dividende činovništvu i 1% kao dotacija pensionom fondu i 4.819 dinara na otpis

"перокте този.

U upravnom odboru nalaze se gospoda: Dušan Kocić, pretsednik; Pera T. Aranđelović, potpredsednik; Đoka Jovanović, Milan Andrić, Jordan I. Cvetković, Đorđe Čermilo, Petko Buhumirović; u Nadzotnom su odboru gospoda: Voja Nikolić, pretsednik, Dimitrije U. Kocić, Evgenije Rajhl, Sotir Vučković i Miloš Jovanović. |

Direkciju tvore gg.: Đorđe Mihajlović, direktor, Đorđe M. Kocić, prokurista i vođa filijale u Skoplju, Borivoje H. Hazan, glavni knjigovođa. | |

JULIO MEINL D. D. — ZAGREB

Detaljna trgovina životnih namirnica bila je do pred Кга+ko vreme isključiva domena malog čoveka. U pojedinom mestu, već prema broju stanovnika, bio je veči ili manji broj radnja za prodaju životnih namirnica. Sve te radnje pripadale su pojedincima. Niti je kod detaljne trgovine živofnih namirnica bilo filiiala niti su te trgovine bile u rukama akcionarskih društava. Nitko nije ni slutio da će u detaljnoj trgovini životnih namirnica da se alirmiraju i akcionarska društva.

Filialni dućani u trgovini životnih namirnica nisu više nikakova retkost. A isto tako nije retkost da je detalina trgovina životnim namirnicama u rukama akcionarskih društava. Na zapadu nije ništa neobično da jedno akcionarsko društvo