Narodno blagostanje — dodatak

„ELIN” JUGOSLAVENSKO 'DRUŠTVO ZA ELEKTRIČNU | INDUSTRIJU D. D. — ZAGREB

Među. vodećim poduzećima elektrotehničke struke koja rade u Jugoslaviji, zauzima odlično mesto „Elin” jugoslovensko društvo za električnu industriju d. d. sa sedištem u Zagrebu. Kao i sva ostala poduzeća električne struke tako ı „Elin” spada u koncern stranih poduzeća. On je afilirano poduzeće „Elin” Gesellschaft fiir elektr. Industrie A. G., Wien. ,

milion 250.000 dinara. Godine 1924. zaključeno je povišenje na 5 miliona dinara. Međutim od nove glavnice najpre je bilo upisano samo 75% i tek u 1027. godini je cela glavnica potpuno uplaćena.

Godine 1924—26. je u zapadnim krajevima države, a tu ie i bilo glavno delovanje „Elina”, bila jaka privredna depresija. Posledice inflacije, dotično politike deilacije, :osetile. su se na svakom koraku. Industriska poduzeća imala su znatne gubitke. Naravno da ni „Elin” nije mogao biti pošteđen.

Sanacija poduzeća je provedena na taj način, Što ie glavnica reducirana od 5 na 4 miliona dinara time što je nominala dionice reducirana od 100 na 80 dinara. Tako su mogli biti otpisani gubitci koji su već iznosili gotovo milion dinara.

· Međutim konjunktura ni dalje nije bila povoljna i 1928. godine svršena je sa gubitkom od skoro pola miliona dinara. Da se eliminira i fai gubitak, provedena je i druga sanacija. Dionička glavnica smanjena je od 4 na 3.5 miliona dinara, nominala dionice, koja je već bila prežigosana na SO dinara, ic ponovo reducirana na 70 dinara.

Bilansa za 1929. godinu pokazuje, da je sanacija srećno provedena. Godina 1920. naime је zaključena sa čistim dobitkom od preko 100.000 dinara. A i inače pokazuje čitava struktura bilanse jedno zdravo stanje. Finansijski čak i veoma povolino. Retka su danas industriska poduzeća, koja mogu pokazati povoljnije stanje od „Elina” krajem 1929. godine,

В!апза 22 četiri poslednje godine pokazuje sledeče

stanje:

Aktiva 1929. 1928. 1927. 1926.

u hiljadama dinara Zemljište 188 188 188 184 Zgrade 546 546 546 572 Mašine 58 82 95 109 Inventar 74 88 102 36 Roba 1.415 1.952 1.582 1.548 Nedovršene radnje 464 332 379 Вјагајпа 28 19 54 · 30 Dužnici 6.045 5.626 4.645 4.150 Efekti 14 14 14 i4 Banke i Pošt. šted. 807 209 208 384 Gubitak — 444 825 795 Pasiva

Glavnica 3.500 4.000 4.000 4.000 Verovnici 5.632 5.207 4.030 3.892 'Kezerve 229 174 — Роб _ 114 EO = 'Ukupna bilansa 9,651 9.516 8.625 7.955

Ukupna bilanca je iz godine u godinu sve veća. To pokazuje sve to intenzivnije poslovanje. Možda se to najbolje odrazuje u konstantnom porastu dužnika. Danas se pretežni deo električnih radova izrađuje na kredit. Konkurencija je među pojedinim električnim poduzećima tako znatna, da moraju izvoditi radove i na kredit. Naročito kod instalacija novih gradskih i opštinskih električnih centrala.

Investicije ne iznose ni milion dinara. Prema fome raz-

· | jedna aktivna pozicia računa gubitka-dobitka. · Elin” je osnovan 1922. godine. Glavnica je aznosila }

33. centrale, dotično za provedene instalacije. Jnače, da su io ban, kovni krediti, ne: bi bilo moguće da potraživanja kod banaka +. Poštanske. štedionice iznose koncem godine preko 800 Пијаде. dinara. Nitko ne bi bankama plaćao teške kamate za dobivene kredite a istovremeno držao tako velike iznose kod banaka uz niski kamatnjak ili kod Poštanske štedionice čak i bez kamata. A kako za potraživanja svoje centrale za !зрогисепи тођи ус= rovatno neće moći plaćati kamate, to je konto kamata čak i

Godina 1929. završena je sa dobitkom. Kako je prošle. godine „Elin” intenzivno radio i izveo neke veće radove oko, elektrifikacije, to se može očekivati, da će poslovni uspeh bit ioš povoljniji. Svakako je era prvog početka već prošla i poduzeće se nalazi na putu konstantnog razvitka. |

Pored podizanja električnih centrala, poduzeće izvršuje # sve električne instalacije, trguje električnim sirojevima Као {% materijalom za izolaciju. U Zagrebu ima i vlastitu radionicu која vrši za sada samo reparaturu. Međutim intenzivan ргосез гјек= itrifikacije kojemu idemo u susret kao i zaštitna carinska робе tika, prisiliče jednog dana i „Elin”, da pristupi i kod nas зорstvenoj fabrikaciji, bar jednog izvesnog dela svojih proizvoda:

| __„Eln” spada u Jugoslaviji u koncern Opšteg jugoslovenskog bankarskog društva. Međutim u upravnom odbori sede + ravnateljii Prve hrvatske štedionice. у

ЦАРИНСКА И ЈАВНА СКЛАДИШТА Д. Д. — ЗАГРЕБ. |

За развитак трговине једног града, за проширење његовог привредног утицаја ван његове ближе околине, апсолутна је потреба да у том граду постоје пространа царинска и јавна складишта. Та потреба не постоји само у луче ким градовима који подржавају непосредну везу са иноз странством и преко којих се врши увозна и извозна трговина него, шта више, и у градовима у унутрашњости. По= готово код ових, одговарајућа царинска и јавна складишта могу играти пресудну улогу по трговачки развитак Аотичног града. :

Међутим у градовима у којима постоје одговарајућа царинска складишта увезена роба која је смештена у та складишта, плаћа царину тек онда, кад оставља складиште и кад иде у промет. А како царина игра велику улогу није свеједно дали увозник плаћа царину чим је роба дошла у земљу или тек онда, кад ју је даље продао. Управо с обзиром на' високу царину, јача трговачка делатност може се развити једино у оним местима, која имају одговарајућа царинска складишта. ·

Поред тога може бити од нарочите важности што овакова складишта издају такозване варанте. На темељу тих варанта може власник робе да код новчаних завода добије робни кредит. Та могућност кредитирања усклађене робе омогућује интензивније пословање дотично већи обрт него што би био могућ без тих кредита. Е

Код нас је веома мало јавних складишта са правом издавања варанта. |

У многим државама царинска и јавна складишта имају у рукама самоуправна тела, у првом реду општине, Доста је споменути само јавна складишта општине Беча, која могу да приме и неколико десетина хиљада вагона разне робе. Поред чистих самоуправних јавних складишта има много и такових код којих поред самоуправе суделују и друге у првом реду саобраћајне установе и новчани заводи.

Оно нешто мало што имамо јавних складишта то је претежно у пречанским крајевима. Ови у претежној већини припадају акционарским друштвима. Поред тога постоје складишта код неких већих железничких станица и код глав-

|них царинарница. Али овде су таксе тако високе, да свако

mera između vlastitih sredstava i investicija veoma je povoljna. . rnena, KakO he што пре да дигне po6y.

Vierovnici iznose koncem prošle godine preko 5 miliona

Од наших приватних јавних и царинских складишта

dinara. To su mahom potraživanja za robu, povučenu od strane највећа су она у Загребу. Царинска и јавна складишта Д. А.