Narodno blagostanje — dodatak

Додатан „Народном Благостању“

ГОДИНА Ш БЕОГРАД, 27. ЈУНИ 1931, БРОЈ 26 _ Садржај: Francusko-srpska banka — Pariz-Beograd | Прво хрватско-славонско д. д. за индус трију шећера у Осијеку „Далмациа"' д. д. за творење цемента по ртланд Сучуран— Сплит „Danica” deoničatsko društvo Za kemičke proizvode — Zagreb-Hoprivnica Parna pivara, fabrika slada i kvasca Mih. ј, Козоуђапш, а. 4. и Jagodini. Нашичка творница танина и паропила д. д. — Загреб FRANCUSKO-SRPSKA BANKA — PARIZ-BEOGRAD Račun gubitka i dobitka G. Raul Male, pretsednik Upravnog odbora Francusko- | Rashodi · srpske banke i pretsednik mnogobrojnih akcionarskih društava Dofacija rez. fondu 32 65 u inostranstvu, kao što је Otomanska banka u Parizu, Željez- Prenos dobiti 616 952 nička kompanija Pariz—-lion-—Mediterane, osiguravajućih dru- Dividenda 25 IE. na? akciju 1.000 štava iz grupe Feniks, i t .d. otvorio je redovnu godišnju skup- O žtinu akcionara banke 30. aprila ove god. u Parizu govoronn | rihodi Bruto dobit 648 1.916

koji je kratko ali vrlo plastično prikazao privrednu situaciju Jugoslaviie u 1930. 2.

Kao glavnu karakteristiku prošle godine ističe on pad cena kukuruza za 200% i pribegavanje stočarstvu. Dalje ističe da kursevi naših državnih obligacija stoje relativno nisko, 5 ођдтот па.рониско, socijalno i ekonomsko stanje naše, ali da će napori uloženi u tom pravcu imati uspeha.

Donia tablica nam pokazuje razviće posla za dve poslednje godine. |

Račun izravnanja | 1930.

Aktiva 1929. u hiljadama franc. franaka

Blagaina i potraž. kod banaka 21.971 19.701 Korespondenti i repor 20205 16.394 Menice 15.672 24.920 "ekući računi 99.164 87.471

: Hartije od vrednosti 1.346 4.117 Učešća 6.776 6.776 Nepokretnosti i inventar 6.503 4.184 Garantije 17.953 20.682 Hazno 8.466 4.140

Pasiva Glavica 20.000 20.000 Rezerva = 32 'Секом! 2.941 2.164 Kuponi 3.660 1.538 "Tekući računi i ulozi 142.128 138.404 Garantije 17.953 20.681 Razno 10.718 4.848 Dobit 648 . 1.916 Zbir aktive ili pasive 198.056 189.586

*) Za 1929. godinu bilans је analiziran u dodatku „Ма-

rodnog Blagostanja” od 10. maja 1930. godine, broj 19. str, 86.

Što se tiče „korespodenata i repora”, potrebno: je nagia-

·siti, da je banka obraćala od vajkada pažnju arbitraži. Zahva–

ljujući ogromnom značaju svojih akcionara u svetskoj privredi, ona je prvog dana svoje delatnosti dobila :od njih poslove te vrste. Skoro 35 miliona dinara održava Francusko-srpska banka kod svojih korespondenata kao potraživanja po viđenju, da bi mogla da izvodi u što većem zamalu međunarodna plaćanja. Francusko-srpska banka pre rata je bila van konkurencije, kad ie bila u pitanju prodaja čeka na Pariz i inostranstvo. u “opšte, a obrt u pariskoj devizi je i onda Dio veoma .velik, jer je naj|veći deo državnih dugova, (i onih Državne Hipotekarne banke) glasio na Irancuske franke. iii

Bilans Francusko-srpske banke: iskazan je u Tr. trancima, pošto je domicil u Parizu. Bilančna suma u 1929. god. iznosila je u dinarima preko 430 mil., a u 1930. god. 418 mil. Najglavnija je pozicija u aktivi dužnici, koja iznosi 87,4 mil. fr. (pre= ma 99,1 u 1929. god.). To je glavni oblik trgovačkog kreditiranja na beogradskoj čaršiji pre rata, pa i današ.

· Posle tekućih računa dolazi eskont u iznosu od 24,9 miliona franaka (prema 15,6 u 1929. godini). Banka је uspela da ga proširi zahvaliujući veoma niskoj kamatnoj stopi, DO kojoj eskontuje menice.

_ Interesantno je da pozicija „garancije” pokazuje porast od 17,9 na 29.6 miliona franaka. Pozicija ie relativno VrTIO VeElika. To su garancije koje daje banka u svom središtu u Parizu ,a i u Jugoslaviji obično pri javnim nabavkama, tamo gde ie potrebna bankovna garancija. Ali se pni tome banka drži strogo principa da za podelu garancije prima apsolutno sigurna pokrića. U Beogradu na pr. banka pnima kao kontrapoziciju garancijama samo naloge jedne od njoj blizu stoječih banaka.

Dalje pozicije u aktivi jesu učešća u iznosu od 6,77 п1liona franaka (перготепјепа prema preihodnoj godini).

Francusko-srpska banka patronizira još 2 preduzeća u našoj zemlji. Jedno je industrija cementa i ugljeni rudnici, čije smo bilance već analizirali i koje spada u vrlo velika industriska poduzeća u Jugoslaviji a drugo je Socićtć financičre d' čtudes et

| d'entreprises en Vougoslayie (ranije Socičić iranco-serbe d'cn-