Narodno blagostanje — dodatak

Додатан „Народном Благостању““

БРОЈ 41 БЕОГРАД, 10. ОКТОБАР 1931. ГОДИНА Ш Садржај: Državna fabrika šećera na Čukarici „Slavonija” društvo na dionice za industriju drva u Zagrebu Југославенска нафта д. д. — Загреб Полимска банка у Пријепољу Минерва, накладна књижара д. д. — Загреб DRŽAVNA FABRIKA ŠEĆERA NA čUKARICI*) 1928/29 954.0 1:23 128.8 6.61 ; ; : IN, =: WR LO : | 1029/30 945.8 9.37 131.6 152 Kapacitet proizvodnje naših domaćih fabrika šećera је 1930/31 7465 00% 105.0 181

dahas za oko 35% veći od potrošnje šećera u zemlji. 'Kod relativno jednakih proizvodnih troškova mogla se povećati proizvodnja i preko domaćeg konsuma, pošto je postojala mogu“nost, da se viškovi izvoze. Ovih poslednjih godina pak su cene šećera na sveiskom tržištu u neprekidnom opadanju. Naročito u 1930. i 1931. godini ovo je opadanje zauzelo katastrofalan obim, kao posledica ogromne hiperprodukcije. Zbog toga je u proleće ove godine došlo do međunarodnih pregovora — Čedbernov plan — kojim se svetska proizvodnja i distribucija regulisala na višegodišnji period — što je imalo za posledicu izvesnu "stabilizaciju cena, koje su ipak još vrlo niske. Prema prilikama koje sada vladaju na svetskom tržištu, naš bi izvoz šećera bio skopčan sa velikim gubitcima; fabrike bi morale da računaju sa gubitkom od najmanje 3 do 4 dinara po kilogramu.

Ovakva je situacija prisilila naše fabrike da svoju proizvodnju reduciraju — a seljaka, da smanji površinu repom zasađenu. Međutim, to nije laka stvar; naročito ne kod fabrika, pošto se u tome slučaju povećavaju froškovi proizvodnje (cena koštanja), usled nepromenjenosti fiksnih troškova, 510 ima za posledicu smanjenje čiste dobiti.

· Našim čitaocima je poznato, da postoji u našoj zemlji 8 fabrika šećera (zapravo 9, ali ona u Starom Sivcu ne radi) od čega su dve fabrike državne — na Belju i na Čukarici kod Beograda. ·

Državna fabrika šećera na Čukarici je jedina na teritoriji predratne Srbije. Prilikom analiziranja njezinog bilansa za 1928/29. godinu, mi smo opširno prikazali njezinu burnu istoriju.

Ona |e postala državnom svojinom 1. јапцага 1926. godine — na osnovu ugovora o miru — a ha faj način, što smo ranije procenjenu vrednost fabrike odobrili Nemačkoj na račun reparacija. Ovako je Čukarička fabrika šećera postala ·državna; pri tome pak treba napomenuti da ona, i ako državna, ne uživa ni najmanje povlastice ili kakve specijalne privilegije. Ona je podvrgnuta slobodnoj konkurenciji kao i sve druge privatne fabrike ali je uprkos tome — ili možda baš zbog toga danas nesumnjivo naše najlukrativnije državno preduzeće.

Koliki je udeo Čukaričke fabrike šećera u mašoi ukupnoj industriji šećera, pokazuje sledeća tablica:

| Ukupna pro- Od #ова Ukupna pro- Od toga

Godina izv. šeč, repe otpada na izvod. šečera otpada na

. u mil, kgr. Čukar.u'/, пи mil. kgr. Čukar.u'/, 1926/27 559.9 9.07 70.0 7.80 1927/28” 692.0. 10.53 15.2) 9.93

*) Za 1928/29. godinu bilans je analizirtan u dodatku „Narodnog Blagostanja” od 10. maja 1930. god., br. 19, str. 81,

U pogledu na prerađenu repu i proizvedeni šećer je mjezin udeo u kampanji 1927/28. bio najveći: ona je preuzela 10.53% od ukupne proizvedene repe. Prema apsolutnim ciframa, najviše je preradila repe u kampanji 1929/30. — koja je dala i najveću količinu šećera. To je bio slučaj kod svih naših fabrika. Posle ove godine dolazi restrikcija proizvodnje, što nam pokazuje naredna tablica:

Preuzeta šećerna proizvedeno šećera Randman 'Godina repa u hiljad. kg. u hiljad. kg. u % 1926/27 50.717 5.468 10.78 1927/28 12.863 7.451 10.23 1928/29 68.988 8.531 12.38 1929/30 88.663 9.833 11.10 1930/31 14.557 8.200 11.00

Prerađene količine šećerne repe pokazuju interesantnu sliku: od 1926/27. do 1929/30., kad je najviše pretađeno, proizvodnja je povećana za 38 miliona kg. repe na 88.7 miliona kz. U poslednjoj kampanji 1930/31. godine ona je smanjena za 14 miliona na 74.5 miliona kg. repe.,

Analogno tome kreće i proizvodnja repe; ona je povećana

'za vreme od četiti godine za oko 80% (od 5.5 miliona kg. u ·

1926/27. na 9.8 miliona kg. u 1929'30. godini).

Randman iznosi u poslednjoj godini 11%; to je odnos između proizvedene količine šećera i utrošene količine šećerne repe. Dva su faktora, koji utiču na randman: prvo je kvalitet repe u pogledu sadržine šećera a drugo je pitanje tehničkog načina proizvodnje odnosno fehničke usavršenosti postrojenja. U kampanji 1928/29. randman je bio najveći sa 12.38%, zahvaljujući vandredno povoljnom kvalitetu repe.

U poslednjoj godini je prinos repe po hektaru bio približno jednak srednjem prinosu poslednjih 10 godina (sa 13031 kg. repe prosečno na hektar), a tako isto je i sadržina šećera u repi sa 15.808% približno ravna srednjoj prosečnoj sadržini šećera za poslednjih 10 godina. Kvalitet repe bio je daleko ispod srednjeg; prosečni srednji koeficijent čistoće za poslednjih 10 godina bio je 85.43, dok je u ovoj godini iznosio samo 82.67%. To je imalo za posledicu, da su naše fabrike šećera imale više melase, odnosno da je više sirovine prešlo u melasu, za čitavih 2.584%. Ovako izuzetno nizak koeficijent čistoće objašnjava se štetama od miševa (gotova svaka repa bila je najedena) zbog čega je bila podložna brzom kvaru.

Drugi faktor, koji utiče na randman proizvodnje, je tehnička usavršenost postrojenja. Mašine Čukaričke fabrike su stare, ali se postepeno izmenjuju i moderniziraju. Naročito poslednje godine. Izbačene su stare mašine, neekonomične i sa malim kapacitetom i zamenjene novim, ekonomičnijim i sa