Narodno blagostanje — dodatak

10

WIMPASSING—KAUČUK D. р. — ZAGREB

Wimpassing-Kaučuk d. d. nalazi se u interesnoj sferi Vereinigte Gummiwarenfabriken Wimpassing i Semperit A. G. iz Beča odnosno Gummi & Belatwerke „Matador” iz Bratislave. Та зе poduzeća malaze u interesnoj sferi Wiener Bankvereina, dotično Niederoesterreichische Escomptegeselischaft iz Beča. Dosledno tome Wimpassing-Kaučuk d. d. u Zagrebu nalazi se u interesnoj sferi njihovih jugoslovenskih atilijacija, Opšteg jugoslovenskog bankarskog a. d. odnosno Bosanske industrijske i trgovačke banke a njihovi predstavnici sede u direkciji ovog poduzeća.

„Wimpassing-Kaučuk” osnovano je 1922. godine. Do 1928. bilo je protokolirano pod imenom „Berson” Kaučuk d. d. dionička glavnica je ranije iznosila 50 hiljada dinara a danas iznosi 1 milion dinara. Wimpassing-Kaučuk namerava da u Jugoslaviji izgradi odgovarajuću tvornicu gumene robe u prvom redu za higijenske artikle, cevi iz gume i slično. Međutim za sada je postignut aranžman sa Vulkanom u Kranju i tamo se izrađuje najveći dio artikala. Do podizanja nove tvornice moglo bi doći tek onda kad se pristupi ostvarenju ranije stvorenog plana, da se podigne posebna tvornica za izgradnju automobilske gume. To bi onda bila naša prva tvornica takove vrste.

Wimpassing-Kaučuk ne samo što fungira kao glavno zastupništvo i skladište produkata koje izrađuju tvornice koje on zastupa, nego je pre 2 godine u Zagrebu otvorio i detaljnu radnju svih produkata. To je možda jedan od najbolje asortiranih dučana artikala od gume u našoj državi počevši od igračaka iz gume, galoša i čizama iz gume pa do svih produkata koje treba medicina. Za razliku od ostalih poduzeća koja zastupaju strane fvornice artikala iz gume, Wimpassing-Kaučuk u svojoj bilansi iskazuje i „zalihu robe” što je i naravno kad već ima i detaljnu prodaju.

Pre dve godine preduzeće je isplaćivalo dividendu od 6%. Od 1925 godine ne isplaćuje nikakve dividende, ma da је svaka godina završena sa dobitkom.

hulans za tri poslednje godine pošto je izvršena promena naziva i provedena reorgnizcija ovako izgleda: | 1930.

Aktiva 1928. 1929. u hiljadama dinara

Nameštaj 68 800 448 Blagajna 20 44 25 Мешсе 136 60 6 Kaucije 143 167 62 Dužnici 6.895 3.048 3.401 Roba 226 818 2.985

Pasiva Glavnica 1.000 1.000 1.000 Reserva 1 1 15 Poverioci 6.312 3115 5.862 Рођнак 32 50 51 Ukupna bilanca 7.490 4.940 6.929

Ukupan zbir bilance za 1929. godinu bio |e mnogo manji nego 1928. godine. Međutim u 1930. godini ponovno je u znatnom porastu i skoro je dosegao zbir bilance iz 1928. godine. Dužnici su 1929. godine opali od 6.9 na 3 miliona dinara. Teško da je to rezultat poslovanja i lako da je jedan dio dužnika prebačen ma strane centrale odnosno na druga afilirana preduzeća. između „Wimpassing-Kaučuk” i „Palma Kaučuk” postoji uža veza, a oni Su interesirani kod Vulkana u Kranju i u njihovim upravama sede gotovo isti ljudi. A upravo kod „Palme” vidimo 1929. godine znatan porast dužnika. Zaliha robe znatno je porasla. Za preko deset puta prema bilansu iz 1928. godini.

To je u vezi sa otvaranjem vlastite prodavnice koja ima nadasve bogato skladište.

IU bilanci za 1929. godinu vidimo porast namještaja od 68 na 800 hiljada dinara. To je u vezi sa uređenjem vlastite detaljne prodavaonice u Zagrebu na Ilici. A preuređenje dućana, izradnja portala i unutrašnji uređaj tražili su znaine iznose. U bilansu za prošlu godinu uređaj je već snižen na 448 hiljada dinara. Otpisano je 114 hiljada dinara a ostatak je proknjižen na jedan drugi način.

U prošloj godini polučen je dobitak od 15 hiljada. Sa prenosom dobitka iz ranijih godina dobitak iznosi 66 hiljada dinara.

To bi već omogučilo isplatu od 6%. No poduzeće s obzirom da je fo rezultat poslovanja od nekoliko godina odustalo je od isplate dividende akumulirajući dobitak dok situacija bude takva da poslovni uspeh svake pojedine godine „omogući

·isplatu primerne dividende.

iPo svemu izgleda, ako kod nas u dogledno vreme dođe do većeg razvitka industrije gume i prerađevina iz gume, da će Wimpassing-Kaučuk biti prvo preduzeće koje će se istači ma tom polju.

U upravi se nalaze sledeća gospoda: Hugo Weinberger, pretsednik; Jose! Neumann, Hugo Fucks, Hugo 'Goldschmid.

КОНТИНЕНТАЛ — КАУЧУК, ДИОНИЧКО ДРУШТВО — | ЗАГРЕБ.

Подузеће је основано као дионичко друштво 1923 године, Централа подузећа је у Загребу као и свих осталих наших подузећа те струке. У Београду подржава филијалу ва источне и јужне крајеве наше државе.

Оно је. афилијација или боље речено продајна експозитура познатог концерна Интернационал Каучукверке из Амстердама које у Хановеру, у Немачкој, имају једну од највећих фабрика те струке у Европи.

Творница из Хановера не само да подмирује знатан део немачке потребе на гуми, нарочито пнеуматици него и извози готово у све крајеве света. Организација извоза је проведена на тај начин, да готово у свим државама постоје продајне организације. У неким те организације врше и један део фабрикације, што зависи од царинске политике односне државе. А све је опет концентрирано у једној холдинг-компанији која има своје седиште у Амстердаму.

Деоничка главница износи 600.000 динара. Будући да подузеће за сада нема код нас никакве творнице а по томе ни јачих инвестиција, није потребна ни већа главница. Према самој организацији пословања подузећа уопште не би. морало имати главнице. Оно заправо прима робу своје централе у неку врсту консигнације, водећи рачуна о продаји. Њезине обавезе према централи стоје у односу према потраживањима које она има према купцима на кредит. Интересантно је да у биланси не налазимо позиције „роба“ премда се ради о једном трговачком подузећу које држи велике залихе робе. Међутим та роба тако дуго док се не прода, води се као консигнација централе па по томе афилирано подузеће и не може имати у биланси никакве робе. Тај начин билансирања не даје сасвим јасну слику пословања, јер би било интересантно видети колика је залиха робе која се држи на складишту и које су промене наступиле у том погледу ово неколико година.

Подузеће до сада није исплаћивало дивиденде. Већ по природи подузећа као продајна агенција централе, која нема ни властите залихе робе, не може исказати већи добитак. Ако се може постићи повољније цене, него што су трошкови продукције, профит иде централи, за чији се рачун врши продаја. Подузеће не може имати већих губитака, осим ако би дубиозна потраживања узела већи обим, јер се продаја врши за рачун централе. Кад она има сав профит мора поднети и евентуалан губитак,