Narodno blagostanje — dodatak

мај тона натера не

LIZA

IL

Dodatak een пренио

· ВРОЈ • _BEOGRAD, |

Sadržaj:

| Trgovačko-industrijska banka, Beograd Zanatlilska Kreditna banka a. d. — Beograd.

TRGOVAČKO-INDUSTRIJSKA BANKA, BEOGRAD

Najveći deo aktivnosti Trgovačko-industrijske banke skoncentrisan je na finansiranje i eksploatisanje njenih industri.skih preduzeća. Bankarski posao vodi se takođe, ali = moglo bi se reći — samo kao sporedno zanimanje. Na pozicije koje su u bančinom bilansu za 1940 godinu navedene pod krupnim nazivom »bankarski poslovi« otpada samo 7,5%: od n;ezine ukupne aktive. Kada bi se iz te grupe poslova izdvojile hartije od vrednosti rezervnog fonda i goto-

vina, Videio bi se da na. »bankarske poslove«, u stvari, ne

otpadaju ni puna 3%o0 od ukupne aktive, Od ukupnih sredstava, koja su iskazana sa 68,76 mil. din,, plasirano je svega 196 mil. u aktivne takuće račune, 273 hilj, din. u eskont menica;i 191 hilj. u. hartiie od vrednosti (na nostro-kontiu). ~—

Ravno 99,5%/o aktive otpada na akcijč i dugovanja bančinih industri:skih preduzeća, Banka je angažovana u nekoliko grana industrijske delatnosti — u ејек Спој пдиstri:i, u šumskoj odnosno dravskoi industriji, u industriji lignita i u industriji kamena. Njena dva električna preduzeća, »Elektro-Makiš«. i »Jelica«, imaju oblik samostalnih akcionarskih društava, ali se gotovo svž akcije nalaze u portfelju Trgovačko-industriiske banke. »Strugara Makiš«, rudnik lignita »Karbo-Makiš« i ma:dan kamena »Mlado Nagoričane« su u strukturelnom sastavu banke i vode se u, njezinoi neposrednoj režiji.

Trgovačko-industrijska banka ušla ie u industriju odmah posle svoga osnivanja (1920 godine). Glavni posao, kome se ona odmah u početku bila posvetila, bio ie eksp!catacija šuma u Bosni. U vezi s tim podignuta ie strugara Код Маkiša, zbog zgodnog položaja prema Savi. Za pogon strugare podignuta je, zatim, električna centrala, koja je kao pogonski materijal mogla da iskoristi i otpatke strugare; višak električne energije prodavan je beogradskoj opštini za potebe vodovoda, a kad je obezbeđeno isključivo pravo ргодаје električn2 energije na teritoriji Žarkova i Čukarice i kad je došao ugovor sa beogradskom opštinom o osvetljenju topčiderskog i čukaričkog rejona, prvobitna mala cemtrala Код Маха је 1 znatno poširena. Tada je.izgledalo da će i ceo Beograd postati područiem »Elektro-Makiša«. Međutim, pošto :e podizanje nove beogradske električne centrale bilo povereno Švajcarcima, njegova ekspanzija je upućena na drugu stranu, naipre: u Srem, a zatim i u Šumadiju.

Da bi svom električnom preduzeću obezbedila potrebni pogonski materijal, Trgovačko-industrijska banka ušla iž u toku 1936 u industriju lignita otkupom Копсезје »Вагобеуас i Junkovac« kod sela Vreoca, u Lazarevačkom srezu. U toku 1937. Banka je dobila i novu koncesiju za eksploataciju kolubarskih lignitskih naslaga. Iz, ove dvzž koncesije, koje su bile nas!onjene jedna na drugu, nastao je '»Karbo-Makhiš«, koji treba da. zauzme. vodeće. mesto u domenu mašzž eksploatacjie lignita. Oslanjajući se na, ove bogate naslage lignita,

_MART 1941. _GOD.

__GODINA_ XII По

· »Ејек то-Мак « ј= одтаћ по '1936 pristupio izgradnji velihe

kalorične centrale u Vreocima, koja je zatim nekoliko pulž proširivana. Logika stvari ic zahtevala da bogati izvor: elek:

· trične energije u Vreocima izazove i dalje širenje konćernž ' Trgovačko-industrijske banke. Posledica tog logičkog та

i bila je u 1927 godini izvršeni otkup :akcida >Jelice d.« drugog afiliranog preduzeća koje radi u, elaktrično} LI i koje je imalo svoje centrale u Čačku, Kragu: eVCU i Jagodini. Elektrifikaciono područje . frgovačko- ак banke danas je po teritoriji koju napaja elektricitetom. najprostranije u celoj državi. Ono ide od Šapca preko: 5гета 1 Beo-

'grada do velike kalorične centrale u Vreocima kod Lazareyca,

а ода а до Valjeva s jedne strane, a preko: Kragujevca do Jagodine, Čačka, Kraljeva i Vrnjačke banje s druge strane,

'U izgradnji ie i dalekovod kojim će se centrala u VržocimB.

preko Uba direktno povezati sa Šapcem.

Na snagu koncerna Trgovačko-industrijske bank: ON

Žuju i Sledeće cifre, I to: : 1. Glavnice Banke, Elektro- Makiša i Jelice iznose 35 mil. din.

9. U stalnim rezervnim fonđovima i fondovima

za povećane glavnice 31-XII-I1940 bilo je ~ 26 mil. „dini 3. U amortizacionim fondovima kod' banke i Мола njenih afili:acija bilo je 78 mil. din:

Dakle, sopstvena sredstva iznosila su ukupno 139 mil. dim:

U svojim izveštajima, ko:i redovno spadaju u тед najboljih poslovnih izveštaja akcionarskih društava kod naš; Trgovačko-industriiska banka praktikuje savršeni mpublicitet

i sama daje iskrenu analizu giavnih pozicija svojih za-

vršnih računa. Prva dva ođelika poslednjeg bačinog izve-

štaja posvećena su prikazu opštih i privrednih prilika u Sve-

tu u prošloj godini, kao i prikazu opštih privrednih prilika u našo: zem:ji. U daljim odelicima izloženo je prošlogodišnje stanje šumske i uljiarske i ndustrije kod nas, poslovanje bančinih preduzoća i kretanje svih važnijih bamčinih poslova.

U pogledu prilika u našoj šumskoj industriji bančina uprava. konstatuje da je početak prošle godine pokazivao znake normalnog razvoja i relatvnog prosperiteta. Odmah iza toga bio je nastupio period nezapamčenog poleta, ali je ovaj naglo pesečem junskim događajima па zapadnom evropskom vojištu, koji su iz osnova izmenili situaciju i 5таvili naš izvoz šumskih produkata pred vrlo ozbiljne probleme. Nordijske zemlje oduzele su nam nemačko tržište, a blokada u Sredozemnom Moru — prekomorske pijace, tako da je izvoz morao da se ograniči na susedne zemlje |} да 52 ртеvozi gotovo jedino železničkim putevima. izgledi za plasman šumskih proizvoda u ovoj godini prilično su nepovolini, jef smo od mnogih tržišta otsečeni, a usled: neredovnih prilika znatno je paralisana i đomaća građevinska delatnost. Znatne teškoće javljam se ı zbog sve jačeg poskupliivanja' radne snage.