Narodno blagostanje — dodatak

а а

ЗА

НАЛ

Додатан „Пароднотл Благостању“

БРОЈ 18

_ Садржај.

Privilegovana agrarma banka — Beograd

Jadransko-podunavska banka u Beogradu

PRIVILEGOVANA AGRARNA BANKA — BEOGRAD

Privilegovana agrarna banka је једпа od naših najvećih novčanih ustanova. Ona je akcionarsko društvo koje svojim akcionarima svake godine polaže računa. Godišnii izveštaji i zaključni računi Privilegovane agrarne banke odlikuju se preglednošću ı jasnošću; oni će poslužiti kao glavni izvor analize njenog poslovania za poslednje četiri godine.

Zakliučena poslovna godina biće nesumnjivo u bančinoi istoriji zabeležena kao jedna od najvažnijih. Banci је Uredbom o likvidaciji zemlioradničkih dugova poveren vrlo važan zadatak. Ona ima da preuzme zemljoradničke dugove od novčanih ustanova. Time će ona postati najvažniji DOverilac našeg sela. Ogroman ie zadatak koji je banci poveren. Zemlijioradnički dugovi koji se imaju preneti na Privilegovanu agrarnu banku iznose oko 3 milijarde dinara.

Privilegovana agrarna banka postaie poverilac umesto novčanih zavoda prema seliaku dužniku. Ona postaje dužnik prema novčanim zavodima. Njena uloga posrednika nalaže ioi velike zadatke na polju organizacije. Najvažnija organizaciona promena je nesumnjivo osnivanie filijala u Zagrebu, Sarajevu i Ljubljani. Glavni zadatak filijala je zasad sređivanje materilala u vezi s Uredbom o likvidciji zemlioradničkih dugova. Ali tai posao neće trajati večito. Filijale će korisno poslužiti banci u nienom užem prvobitnom poslovanju, kako aktivnom tako i pasivnom. Ali biće neminovna i reorganizacija centrale, kojoj pretstoji osim rada na sređivanju dužničkih isprava | likvidacije tog portfelja, emitovanje bonova na račun države za naknadu polovine otpisa novčanim zavodima.

Iz bilansa i računa gubitka i dobitka najbolje se vidi da je banka podnela velike žrtve svojim poveriocima. Bančini prihodi od kamata smanjili su se sa 52,3 mil. din. u 1933 god., 48,5 mil. 1934 g., 44 mil. 1935 g. na 29 mil. u 1936 g. Banka je smanjila kamatu svojim hipotekarnim dužnicima sa 9 i 10% na 7 i 8%, za 2%, po zadružnim zaimovima isto tako za 2%, sa 7 na 5%, a po meničnim zaimovima i na lombard hartija od vrednosti na 6%. To se smanjenje odnosi na sve dužnike koji ne potpadaju pod Uredbu o likvidaciji zemlioradničkih dugova, dok kod onih koji potpadaju pod Uredbu ono je veće i ide do 5% po dugoročnim hipotekarnim zaimovima i 4,59%. po dugovima zadrugara i mesnih zadruga za

·poljoprivredni kredit. Većina, dužnika otpada na опе, Кој

se mogu koristiti olakšicama predviđenim u Uredbi o likvidaciji zemljoradničkih dugova. Banka je potraživala na kraju 1936 god. 767,9 mil. din. prema 736,4. mil. 1935 g., 737 mil.

1934 g. i 729 mil. 1933 g. Zaimovi otpadaju na dve važne ka-

BEOTPAJ, 1 MAJ 1937.

ГОДИНА 1Х

tegoriie: hipotekarne i zadružne. Hipotekarni su и 1936: 2. sa 467,4 mil. nepromenieni prema prethodnoi godini i padaju prema 1934 i 1935 с. kada su iznosili 479,5 mil. i 473,7. mil. Najveći deo tih potraživanja sačinjavaju zemlioradnički koji potpadaju pod zaštitu, i to 410,5 mil. ili 87,8%. To objašnjava i zaleđenost tih računa. Celokupan obrt po toi poziciji bio je u 1936 godini 28 mil. prema 15 mil. u prethodnoi godini, 30 mil. 1934 g. i 32 mil. u 1933 g. Banka će ovim dužnicima otpisati na njihovo traženje 25% glavnice, ceneći ponaosob položai svakog pojedinog dužnika i imajući naročito u vidu odnos duga prema vrednosti ukupne imovine dužnikove. To će da pretstavlja okruglo 80 miliona dinara. Kamata će se smanjiti sa 20 mil. koliko je efektivno iznela u 1936 g. na 15—16 mil. ili za 4—5 mil. din. godišnje kroz 15 godina.

Banka je povećanje svog obrtnog kapitala, koje ie delom knjiženo preko privremenih računa i koje se sastoji od privremenih uplata do konačnog rasporeda, koristila za kreditiranie zadruga. Krediti zadrugama povećali su se sa 255 ти. по 1983 о. 257 ти. 1934 г. 2686 ти. 19835 г. na okruglo 290 mil. u 1936 g. Zadružni posao sve više napreduje, ı ako tako potraje i dalje Privilegovana agrarna banka će postati najvažniji kreditni izvor našeg zadrugarstva. Od zadružnih zaimova najveći deo otpada zemljoradnicima-zadrugarima na žiro svojih zadruga. Takvih potraživania bilo je na kraju 1936 с. 234,2 mil. din., a od ovog iznosa duguje zadrugarstvo za poljoprivredni kredit 295,5 mil. din. Samo na 5,4 mil. ne odnosi se zaštita, jer su dugovi nastali posle 20 aprila 1932 god. Ovim dužnicima banka će otpisati 25% ı smanjiti kamatu na 4,5%. Gubitak na glavnici će izneti 55 mil. din., a na kamati prema u 1935 с. efektivno ostvarenim prihodima po [ој рода око 13 mil. din. godišnie kroz 12 godina. Ostvarene prihode od kamata u 1936 god. po zadružnim zajmovima nismo mogli uzeti kao merilo, pošto su pali usled zaštitnog zakonodavstva na neverovatno niski iznos od 9 mil. din. prema 97 mil. u 1935 g: Žrtve koje podnosi banka u vezi sa Uredbom kroz 12 godina će izneti preko 300 mil. dinara, kako zbog otpisa glavnice duga, tako i zbog smanjenia kamatne stope. Onai deo koji sačinjava smanjenje glavnice u iznosu od okruglo 135 mil., knjižiće se na račun OSObenog fonda za regulisanje zemljoradničkih dugova. Država će uplaćivati u taj fond 5 mil. din. godišnie. Osim toga će da uđe u taj fond dividenda od 3,6 mil. din., koju bi imala da primi država na svoje akcije u nominalnom iznosu 1920 mil, din. i blizu 1 mil. din. koliko bi Državna klasna lutrija imala da primi na svoje akcije. U taj fond će se uneti ı višak dividende koji bi Privilegovana agrana banka mogla isplatiti