Narodno blagostanje — dodatak

одабак

BROJ 8 __

Sadržaiš: Beogradska trgovačka banka a. d.. Beograd Banka Zlatibor a. d., Beograd TIndustriska kreditna banka a. d., Beograd

BEOGRADSKA: TRGOVAČKA BANKA A. B., BEOGRAD

Blagodareći povolinom razvitku opštih privrednih priEka u zemlji, prošle godine je i rad našeg bankarstva morao da bude nešto življi. Razume se da je to pobolišanie moralo da dode do izražaia u prvom redu u bilansima onih novčanih zavoda čiji je ugled i renome ostao potpuno neokrnjen i u naitežem periodu naše bankarske krize. Beogradska irgovačka banka dolazi u red naistarijih — osnovana 1894 — i najobazrivije i najbolje vođenih novčanih i kreditnih zavođa па beogradskom tržištu. Nieno prošlogodišnje poslovanje završeno je, kao što se moglo i očekivati, s povolinim rezultatom. Dividenda je opet povećana. U 1932 i 1939 ona ie iznosila po 3% godišnje, u 1934 je povišena na 5%, u 1985 godini na 7%, za 1936 isplaćeno jie 8%, a za 1937 akcionarima se deli dividenda od 9%, s tim da sama banka isplati porez na dividendu.

Tekazani čisti dobitak za 19937, bez prenosa iz prethodпе собе, iznosi 1 milion 835 hiliada. Ako se tome doda i dobitak na kursu efekata od 1,88 miliona, kao i prihod od kupcna clekata rezervnog fonda od 160 hiljada din., koji su odmah uneti u bančine fondove, vidi se da ukupni prošlogodižnji dobitak dostiže visinu od 3,88 miliona dinara, što pretstavlia neobično povoljan rentabilitet, pošto bančina glavnica iznosi samo 19 miliona. Doduše, pored glavnice postoje i znatni fondovi, tako da su krajem 1936 ukupna sopstvena sredstva Beogradske trgovačke banke iznosila oko 22,5 miliona dinara. Time se slika unekoliko menia, ali ostaje činjenica da ije postignuti rezultat vanredan. Naime, rentabilitet ukupnih sopstvenih sredstava u 1937 godini dostigao ic

' visinu od 17,2%. Bančina uprava i akcionari mogu da budu sasvim zadovolini.

Na snažno oživlienje bančinih poslova ukazuje i obrt blagajne, koji ie. u 1937 iznosio 444 miliona dinara premia 350 miliona u 1936 i 200 miliona u 1935 godini. Kako su se poiedinačno razvijali poslovi Beogradske trgovačke banke, detalino nam objašnjava donja tablica u kojoj donosimo njene glavne bilansne pozžZicile za poslednje četiri godine:

Račun izravnanija

_ Aktiva 1934 1935 19836 1987 ; u hiliadama dinara Blagaina 1.148 1.502 613 |.329 Žiro- i ček. račun 29 79 157 440 Menice 10.935 :13.420 13.539 20.459 Zaimovi na zaloge 5.199 5.363 4.862 4.291 Tekući računi 54/9 „4.910 FO:747 | 18.250 Hartiie od vrednosti 11.755 16.850 17.851 20.095 Vredn. fondova 5.036 2,773 9:096 2 23322 Nepokretfnosti .. - : 2.400 2.494. | 2561. 2.453

Nameštaj (6 | са. 1. din. Ја а

„Narodnom.

BEOGRAD, а FEBRUAR 1938.

lagostanju“

GODINA x

Рача - = Ба С Glavnica 19.000 12.000 12.000 12.000 Bančini fondovi 5.130 5.555 5.804 6.330 Бопа Киг5. razlike — 2.889 4.311 6.196 Ulozi na RKnjižice 18.798 20.326 92.}75 27.586 Tekući računi 1.930 1.322 837 1.738 Reeskont 2.907 2.874 6.058 9.627 Razna pasiva — — 312 289 Čista dobit 937 1.386 1.808 1.870 Zbir bilansa 99.937 106.260 114.110 140,628 Obrtni kapital 41.905 46.692 59.305 65.632 Dividenda ; 5% 7% 8% 9%

Račun gubitka i dobitka

Rashodi Troškovi | 955 927 TOT 1.169 Kamata 1.323 1.099 1.318 1.671 Otpisi na vred. papir. - 600 — = —> Otpisi dubioz. ·potraž. 340 714 171 58 Čist dobitak 937 1.386 1.808 1.870

Prihodi Prenos dobitka — — 47 35 Kamata 2.219 9.339 2.585 3.032 Provizije 105 108 169 240: Drihodi od elekata 1.441 761 1.060 1.076 а Бате 927 190 171 182 Zarada na placevima — 757 41 Napl. otpis. potraž. Š 32 == 203. Zbir prihoda ili rashoda 4.056 4.187 4.074 4.768

Ако ђасто рогјед па kretanje bančinog obrtnogz Ка-“

pitala, primetićemo da је Beogradska trgovačka banka već a toku 19534 pristupila ponovnom prošireniu svog poslovnog volumena. U 1930 godini, poslednioi pre bankarske krize, ančin obrtni kapital ie iznosio 78,5 miliona dinara. Do kraja 1933. bio je smanjen na 41,5 miliona. U toku 1934 орадапје poslovanja je zaustavljeno. U toi godini obrtni kapital raste za 350 hiliada, a u toku 1995 za daljih 4,8 miliona. Povećanie u 1936. iznosilo je 6,6 miliona, a u toku prošle. godine. 12,3 Tiliona. Kao što se vidi, u tri poslednie godine obrtni kaDpital. bančin je povećan za oko 24 miliona i krajem 1997 ie bilanširan sa 65,6 miliona. Dakle, banka se naglo vraća na normalno stanje od pre bankarske krize. Glavnica, bančini fondovi i dobit iznoše 96,4 miliona, a ukupna tuda sredstva — 392 топа dinara.

Treba podvući da su ulozi na knjižice u toku prošle godine povećani za 5,4 miliona, odnosno za 24,4%, i dostigli su visinu “od. 97,G miliona dinara, što znači da su Samo za oko: 400 hiljada manji od rekordnog stania kraljem 1930 godine. IL ulozi po: tekućim. računima porasli su prošle godime za oko 900 hiljada, na: 1,78. miliona. Na taj. način ukupni ulozi

po 'knjižicama i tekućim računima. iznosili su krajem prošle